:: wikimiki.org ::
| 1980 |
1980
Događaji
1980. u temama
Rođenja
Smrti
- Umro njemački filozof Erich Fromm.
Nobelove nagrade
als:1980
ja:1980年
ko:1980년
simple:1980
th:พ.ศ. 2523
Njemačka
Njemačka (službeno ime: Savezna Republika Njemačka) je država smještena u središnjem dijelu europskog kontinenta, i prostire se između Sjevernog mora i Baltika na sjeveru, te Alpskog planinskog masiva na jugu, dok sa istoka i zapada nema većih prirodnih granica. Zauzima površinu od 357 042 km², i ima blizu 81,3 miliona stanovnika.
Glavni grad Njemačke je Berlin (oko 3 miliona stanovnika), veći i važniji centri su: Hamburg, München, Frankfurt, Stuttgart, Köln, Dortmund, Düsseldorf i drugi.
Historija
Njemački jezik i „Germanizam“ postoje više od hiljadu godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna nacionalna država tek 1871. godine, kada je dominacija nad Pruskom propala. Tada je nastao drugi njemački Reich, u historiografiji obično poznat i kao Carstvo.
Prvi Reich, poznatiji i kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke nacije, je potekao od Karolinškog Carstva (843), koga su osnovali Čarlemanci 25. decembra 800. godine, a koji je trajao sve do 1806. Tokom ovih hiljadu godina, Nijemci su uspješno proširili svoj uticaj uz pomoć katoličke crkve.
Godine 1530., pokušaj protestantske reformacije katoličke crkve je propao, što je dovelo do formiranja nove, protestantske crkve, koja je postala nova zvanična religija u mnogim njemačkim državama. Ova događanja su dovela do Tridesetogodišnjeg rata (1618), koji je, kada se završio Westfalskim mirom (1648), učinio da Njemačka postane ekonomski iscrpljena i politički nestabilna. Ovakva situacija je omogućila Napoleonu da 1806. porazi Njemačku. Poslije toga, Francuska je postala krvni neprijatelj Njemačke. U Francusko-pruskom ratu (1870), Njemačka se osvetila Francuskoj, kao i u Prvom svjetskom ratu (1914), kada je invazija na Francusku bila glavni cilj.
Sveto Rimsko Carstvo se proširilo tako što je sklopljen savez Njemačke i Austrije, gdje je glavnu riječ imala Njemačka. Između 1815. i 1871. Njemačka se sastojala od mnoštva malih država (39), od kojih je napravljen Njemački savez (Deutscher Bund).
Drugi Reich je proglašen u Versaju, 18. januara 1871, poslije poraza Francuske. Ovo je uglavnom bio rezultat Ota fon Bizmarka, njemačkog najprominentnijeg državnika 19. vijeka, koji je bio poznat kao „kulturni borac“ protiv katoličanstva i borac za socijalne reforme.
Drugi njemački Reich je okončan Prvim svjetskim ratom, kada je njemački car bio prinuđen da abdicira. Poslije revolucije, konstituisana je demokratska Weimarska Republika. Velika ekonomska moć Njemačke je ostvarena zahvaljujući razultatu Versajskog mira i Velike depresije, što je dovelo do odbacivanja demokratije od strane i lijevo i desno orjentisanih njemačkih građana. Na dvaput održanim izborima 1932., Nacisti su dobili 37,2% glasova u julu, a 33% u novembru. 30. januara 1933., Adolf Hitler je imenovan za kancelara Njemačke, a 23. marta 1933. godine njemački parlament je ukinuo ustav Weimarske Republike. Treći Reich je trajao od 1933. do 1945. i zasnivao se na nacionalsocijalizmu, odnosno nacizmu. 1934. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je de fakto postao i predsjednik Njemačke. Nakon aneksije Austije (1938), politika anektiranja susjednih teritorija, dovela je do Drugog svjetskog rata, koji je u Evropi otpočeo 1. septembra 1939. kada je Njemačka okupirala Poljsku. Njemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro kontrolisanu vojsku, koja je preuzela kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Evrope.
Poslije operacije Barbarosa (napada na Sovjetski Savez) 22. juna 1941. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada na Sjedinjene Države, kada je prekršen dogovor o nenapadanju Njemačke na SAD, od strane Hitlera (11. decembra 1941. godine). Od 1941. do 1945. nacistička Njemačka, uz pomoć susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila 6 miliona Jevreja i 5 miliona uglavnom Slavena i Roma u Holokaustu. Režim je isto tako ubijao homoseksualce i mentalno retardirane osobe i druge "nesposobne" ljude, ali i politički nepodobne građane (naročito komuniste i socijaliste, ali i religiozne vođe). 8. maja 1945. godine Njemačka je kapitulirala poslije okupacije Berlina od strane ruske Crvene Armije i Zapadnih sila. Prije ulaska ruskih trupa u Berlin, Hitler je izvršio samoubistvo.
Rat je rezultirao velikim gubitkom teritorije, etnički je očišćeno 15 miliona Nijemaca sa tih prostora, 45-ogodišnju okupaciju tokom koje je nekadašnja teritorija Rajha podjeljena u Austriju, Zapadnu Njemačku i Istočnu Njemačku. 1948. i 1949. tokom Berlinske blokade, saveznička vojska dopremala je hranu i sirovine u Zapadni Berlin, koji je tokom Hladnog rata postao enklava okružena ruskom željeznom zavjesom.
Građani Zapadnog Berlina su s vremenom postali proamerički orjentisani. To je bio rezultat mnogih činjenica, uključujući i jak njemački antikomunizam, američki Maršalov plan za rekonstrukciju Evrope poslije rata, osnivanje Evropske zajednice, i generalno podržavanje prisustva zapadnih vojnih formacija u Zapadnom Berlinu. Novostvorena Zapadna Njemačka je postala najveća ekonomska sila u svijetu.
Sovjeti su kontrolisali Njemačku Demokratsku Republiku, koja je bila jedna u nizu socijalističkih satelita Sovjetskog Saveza i članica Varšavskog pakta, sa kontrolom slobodnog kretanja njenih stanovnika. Iznenadno, 13. avgusta 1961. godine, Istočna Njemačka je postavila Berlinski zid između Istočnog i Zapadnog Berlina, i potpuno zatvorila granicu prema Zapadnoj Njemačkoj što je onemogućilo normalno cirkulisanje ljudi. Willy Brandt, zapadnoberlinski gradonačelnik i kasniji zapadnonjemački kancelar, pokušaa je da smire tenzije, ali njegovo praktično priznavanje gubitka historijske Istočne Njemačke je dovelo do kontroverzi, neki Nijemci su smatrali da je izdajnik, dok su mnogi drugi (naročito mladi ljudi) mislili da je heroj.
Poslije pada komunizma u Evropi, Njemačka se ponovo ujedinila (1990), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osjećaju i danas. Berlin je ponovo postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunističkog procesa, otvorene su akte tajne policije.
Zajedno sa Francuskom, nova Njemačka igra glavnu ulogu u Evropskoj uniji. Njemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se redovito poziva na sastanke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Vlada
Njemačka je ustavna savezna republika, čiji se politički sistem zasniva na Ustavu iz 1949. godine (Grundgesetz – osnovni zakon). U njoj vlada parlamentarni sistem u kojoj kancelar igra najvažniju ulogu, a koga bira parlament. Bundestag, donji dom njemačkog Parlamenta, u istorijskom Rajhstagu
Parlament (Bundestag), se bira svake pete godine kombinovanim sistemom neposrednog i proporcionalnog biranja. Šesnaest pokrajina predstavlja federalni nivo Bundesrata (Federalni Savjet), koji je izazvao mnogo polemika na račun odnosa sa Bundestagom zbog neusglašenosti prilikom donošenja odluka i jednog i drugog tijela, što politički sistem čini vrlo komplikovanim.
Funkcija šefa države je povjerena predsjedniku, kome je ograničena moć odlučivanja na ceremonijalne i reprezentativne dužnosti.
Sudsku vlast uključuje Savezni ustavni sud Njemačke (Bundesverfassungsgericht), Savezni vrhovni sud i nekoliko saveznih sudova, odgovornih za kontolisanje nižih sudova. Svi niži sudovi su napravljeni od strane saveznih država.
1945
Političke podjele
Po ustavu Njemačka je zemlja federativnog karaktera sastavljena od 16 saveznih pokrajina. Najveće su pokrajine Niedersachsen/Donja Saksonija i Bayern/Bavarska, a najmanje po površini gradovi, Bremen, Hamburg i Berlin. Federativni karakter zemlje sa različitim historijskim tradicijama osjeti se i danas, tako da su ne rijetko primjetne razlike u mentalitetu i ponašanju Nijemaca na jugu i sjeveru, odnosno zapadu i istoku.
Geografija
Njemačka se proteže od visokih planina Alpa (najviša tačka Cugšpic 2.962 m) na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Između njih, u centalnom dijelu nalaze se planine umjerenih visina, dok su na sjeveru preovlađujuća niska polja (najniža tačka je Neuendorfer/Wilstermarsch na -3.54 m). Kroz Njemačku teku neke od najvećih rijeka: Rajna, Dunav i Elba.
Vrijeme je ponekad nepredvidivo. U sred ljeta moguć je topao dan, a hladan i kišovit odmah sutradan. Ali ekstremne vremenske neprilike su gotovo isključene na području Njemačke osim poplava u dolinama rijeka kada su zimi temperature iznad nule.
Privreda
Njemačka je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, čija se jaka ekonomska moć osjeti i danas u trenucima najnovije svjetske ekonomske krize. Po svome društvenom proizvodu nalazi se na 4. mjestu u svijetu. Regionalne razlike osjete se i u ekonomiji, posebice izmedju istočnih i zapadnih saveznih pokrajina. Ne treba zaboraviti da je Istočna Njemačka blizu 50 godina bila dio socijalističkog sistema, što je podrazumijevalo kolektivno i plansko organiziranje državne imovine. Platežno sredstvo u Njemačkoj je kao i u većini zemalja Europske Unije euro, koji je 2001. zamijenio njemačku marku.
Stanovništvo
Najveći dio stanovnika čine Nijemci, kao i veće grupe građana stranog porijekla, pogotovo u urbanim centrima i na zapadu zemlje. Nijemci su mahom protestantske i katoličke vjeroispovijesti, a slijede ih zatim muslimani i njemački Židovi, kao i niz manjih vjerskih grupacija. U Njemačkoj živi najmanje 7 miliona stranih državljana, u koje spadaju izbjeglice, inostrani radnici (Gastarbeiter) i njihove porodice. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.
Na sjeveru živi danska manjina, dok u saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slovenska manjina po imenu Lužički Srbi. Frigijski jezik, koji se smatra najsrodnijim engleskom, govori kao maternji oko 12.000 ljudi u Njemačkoj. U seoskim područjima sjeverne Njemačke raširen je donjosaski jezik.
Doseljavanjem se stvorila i znatna turska manjina. Ostale značajne manjine su Rusi, Srbi, Hrvati, Bosanci, Italijani i Poljaci.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i privrednoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svetski vrh. S prihodima od 25.000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sistem socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milioni Nijemaca putuju u inostranstvo.
Židovi
Kultura
Njemačka je kao zemlja uveliko pridonijela svjetskoj kulturi. Tu su rođeni veliki skladatelji ozbiljne muzike, kao: Beethoven, Bach, Brahms i Wagner, klasični pjesnici poput Goethea i Schiller, likovni umjetnici poput Duerera, Ernsta i Beusa, a Njemačka je domovina i filozofa, među kojima su najznačajniji: Kant, Hegel, Marx i Nietsche, te naučnici Einstein, Born i Plank.
Njemački jezik, koji se sastoji od nekoliko velikih dijalekata, u 19. stoljeću je bio jezik komunikacije u srednjoj, istočnoj i sjevernoj Evropa, a i danas se uči širom svijeta kao jedan od najvažnijih jezika.
Relevantni članci
Vanjski linkovi
Category:Države Svijeta
Category:Njemačka
fiu-vro:S'aksamaa
als:Deutschland
ja:ドイツ
ko:독일
ms:Jerman
roa-rup:Ghirmânii
simple:Germany
th:สหพันธ์สาธารณรัฐเยอรมนี
zh-min-nan:Tek-kok
Erich Fromm
Erich Fromm (Erih From) (23. mart, 1900 – 18. mart, 1980) je bio poznati njemačko-američki psiholog i humanistički filozof.
Život
Erich Fromm je započeo studije 1918. na Univerzitetu u Frankfurtu na Majni. Tokom ljetnjeg semestra 1919. Fromm je studirao na Hajdelberškom univerzitetu, gdje je promjenio studije sa prava na sociologiju kod Alfred Webera (brat Max Webera), Karl Jaspersa i Heinrich Rickerta. Fromm je postao doktorom filozofije (Ph.D.) 1922., a završio je svoju obuku u psihoanalitici 1930. na Psihoanalitičkom Institutu u Berlinu. Iste godine je otvorio kliniku i pridružio se Institutu za socijalna istraživanja u Frankfurtu. Nakon što su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj, Fromm je se preselio u Ženevu, a onda 1934. u New York i Columbia univerzitet. Nakon što je napustio Columbiu, pomogao je stvaranju njujorške filijale Washingtonske škole psihijatrije 1943. i William Alanson White instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju 1945.
Kada se Fromm preselio u Mexico City 1950, postao je profesor na UNAM (Universidad Nacional Autónoma de Mexico) i osnovao psihoanalitičko odjeljenje u medicinskoj školi. Podučavao je na UNAM-u do penzionisanja 1965. U međuvremenu je podučavao kao profesor psihologiju na Michigan State univerzitetu od 1957 do 1961., a kao pomoćni profesor psihologije na odjeljenju Umjetnosti i nauka njujorškog univerziteta poslije 1962. Fromm se preselio u Muralto, Švajcarska, 1974. i umro u svom domu 1980, pet dana prije svog osamdesetog rođendana. Cijelo vrijeme je imao svoju kliniku i izdavao seriju knjiga.
Psihološka teorija
Počevši sa njegovim prvim radom, Bijeg od slobode, Fromova djela su poznata po njegovim socijalnim i političkim komentarima, kao i filozofskim i psihološkim podvlačenjima. Njegova druga knjiga, Man for Himself: An Inquiry into the Psychology of Ethics iz 1947. je bila nastavak Bijega od slobode. Zajedno, te knjige su činile Frommovu teoriju o ljudskom karakteru, koja je bila prirodan izdanak Frommove teorije o ljudskoj prirodi. Frommova najpopularnija knjiga je svakako Umjetnost ljubavi, internacionalni bestseler koji je rekapitulirao i dopunio teoretske principe ljudske prirode iz Bijega od slobode i Man for Himself.
Centralna u Frommovom pogledu na svijet je bila njegova interpretacija Talmuda, koji je studirao kao mladić kod rabina J. Horowitza, a kasnije i kod rabina Salman Baruch Rabinkowa, dok je radio na doktoratu sociologije na Hajdelberškom univerzitetu.
Frommov djed i dva pradjeda na očevoj strani su bili rabini, dok je majčin ujak bio poznat talmudski naučnik. Ipak, Fromm je se distancirao od ortodoksnog judaizma 1926., a pridružio sekularnom shvatanju skripturalnih ideala.
Jezgro Frommove humanističke filozofije je njegova interpretacija biblijske priče o Adamovom i Evinom protjerivanju iz Rajskog vrta. Oslanjajući se na svoje znanje Talmuda, Fromm je ukazao da je uglavnom vrlina kada se može razabrati između dobra i zla, dok biblijski učenjaci uglavom smatraju Adama i Evu griješnim zbog neposlušnosti prema Bogu, tako što su zagrizli jabuku s Drveta Znanja. Ipak, napuštajući tradicionalnu religioznu ortodoksiju, Fromm je veličao ljudske vrline zbog nezavisnog djelovanja i korištenja razuma kako bi se uspostavile moralne vrline, a ne pripadanju autoritetskim moralnim vrijednostima.
Pored pojednostavljenog osuđivanja autoritetskih vrijednosti sistema, Fromm je koristio priču Adama i Eve kao alegorijsko objašnjenje ljudske biološke evolucije i egzistencijalnog straha, izjavljujući da su Adam i Eva, nakon što su jeli sa Drveta Znanja, postali svjesni samih sebe kao odvojenim od prirode, ali i dio nje. Zato su se osjećali "goli" i "postiđeni": Oni su se razvili u ljudska bića, svjesni samih sebe, svoje smrtnosti i nemoći pred silama prirode i društva. Nisu više bili ujedinjeni s kosmosom kao što su bili instinktivno, u praljudskom postojanju kao životinje. Po Frommu, svjesnost odvojenog ljudskog postojanja je izvor svih krivica i srama, a rješenje za ovu egzistencijalnu dihotomiju se nalazi u razvitku jedinstvene ljudske moći ljubavi i razuma. Fromm je odvojio njegov koncept ljubavi od popularnog shvatanja ljubavi u takvoj mjeri, da je njegov odnos prema ovom konceptu bio u biti paradoksalan.
Fromm je smatrao da je ljubav međusobni kreativni kapacitet, a ne emocija, i odvojio je kreativni kapacitet od onog što je smatrao raznim formama narcističkih neuroza i sado-mazohističkih tendencija, koje se obično uzimaju kao dokaz "istinite ljubavi". Fromm je zaista posmatrao iskustvo "zaljubljivanja" kao dokaz nečije nesposobnosti da razumije istinitu prirodu ljubavi koja, po njemu, uvijek ima zajedničke elemente kao što su briga, odgovornost, poštovanje i znanje. Oslanjajući se na svoje znanje o Talmudu, Fromm je isticao priču o Jonahu, koji nije htio da spasi građane Nineveha od konsekvenci njihovih grijehova, kao demonstraciju njegovog vjerovanja da su vrijednosti brige i odgovornosti uglavnom odsutne u većini ljudskih veza. Fromm je takođe tvrdio da vrlo mali broj ljudi savremenog društva ima poštovanje prema autonomiji drugih ljudskih bića, a još manje objektivno znanje o onome što drugi ljudi iskreno žele i trebaju.
Politika
Kulminacija Frommove socijalne i političke filozofije je bila njegova knjiga Zdravo društvo, štampana 1955., u kojoj favorizira humani, demokratski socijalizam. Oslanjajući se primarno na radove Karl Marxa, Fromm je bio prvi politički i sociološki komentator te vrste misli, koja je zagovarala ideal lične slobode, koje se češće nalazila u knjigama klasičnih liberalista. Frommova varijanta socijalizma je odbacila i zapadnjački kapitalizam i sovjetski komunizam, na koje je on gledao kao nehumane i birokratske socijalne strukture koje rezultiraju otuđivanjem pojedinaca od društva i svijeta.
Fromm je bilo vrlo aktivan u američkoj politici. Pridružio se Socijalističkoj partiji Amerike 1950-ih, i dao sve od sebe kako bi se dalo alternativno gledište na McCartizam koje je preovladavalo u to doba. Ipak, kao suosnivač SANE-a, Frommov najjači politički interes je bio međunarodni pokret za mir, boreći se protiv utrke nuklearnog naoružanja i američkog sudjelovanja u Vijetnamskom ratu. Nakon što je uzalud podržavao senatora Eugene McCarthyja tokom predsjedničke nominacije demokrata 1968, Fromm se manje-više povukao sa američke političke scene.
Glavni radovi
- Bijeg od slobode, 1941
- Zdravo društvo, 1955
- Umjetnost ljubavi, 1956
- Čovjekovo srce, 1964
- Bićete kao bogovi, 1966
- Anatomija ljudske destrukcije, 1973
- Imati ili biti, 1976
- Umjetnost postojanja, 1989
Vanjski linkovi
- [http://www.erichfromm.de/ The International Erich Fromm Society]
- [http://marxists.org/archive/fromm/index.htm Erich Fromm Archive] na [http://marxists.org Marxists.org Internet Archive]
- [http://www.philosophicalsociety.com/Archives/Homo%20Consumens.htm "Homo Consumens"] Frommove misli o tome kako je sve prilagođeno našem savremenom kapitalističkom svijetu.
Psihologija
Category:Jevrejski naučnici
Fiat 131
Fiat 131 - samochód osobowy klasy średniej, produkowany przez firmę Fiat w latach 1974 - 1983. Zastąpił Fiata 124. Miał wspólną płytę podłogową z modelem 132, który był jego bardziej luksusową wersją. Początkowo wyposażany był w silniki czterocylindrowe o pojemności 1297 cm3 (65 KM) i 1585 cm3 (75 KM). W 1976 roku pojawiła się wersja 131 Abarth z silnikiem DOHC o pojemności 1995 cm3 i mocy 140 KM.
Nadwozia nosiły oznaczenia:
- sedan - Mirafiori i Supermirafiori
- kombi - Panorama
- sportowa dwudrzwiowa - Abarth
Po dziewięciu latach produkcji 131-kę zastąpił Fiat Regata.
131
narty w szwajcarii Baby names best online casino hotels Krakow hotel a Venezia
|
|
|
| :: RELATED NEWS :: |
KCV
Das Kurs-Cash-Flow-Verhältnis (KCV) ist eine Kennzahl zur Unternehmensbewertung, die das Verhältnis von Aktienkurs zum Cash-Flow je Aktie angibt. Je niedriger das Verhältnis ist, desto günstiger ist die Aktie bewertet.
:
Das KCV wird angewendet, wenn aufgrund von Verlusten einer
|
Gross Friedrichsburg
Die kurbrandenburgische Kolonie Groß Friedrichsburg bestand aus mehreren, durch Befestigungen geschützte Niederlassungen an einem zirka 30 km langem Küstenstreifen am Kap der drei Spitzen (Cabo tris Puntas, Cape Three Points) im heutigen Ghana, westlich von Accra.
Die Befestigungen
- belgischen Provinz Flämisch-Brabant, in der Nähe von Diest.
In Averbode befindet sich die bedeutende Prämonstratenser- oder Norbertiner-Abtei Averbode, die schon 1131 gegründet wurde. Während der Franzö
|
RQD-Wert
Der RQD-Wert oder RQD-Zahl ist in der Geotechnik und Ingenieurgeologie
ein Wert, um Bohrproben (Bohrkerne) eines Felsgesteins zu klassifizieren und bedeutet
"Rock Quality Designation Index" (oder "Rock Quality Destination Index"?).
Die Fels- bzw. Gebirgsklassifikation nach dem RQD-Wert geht auf Deere (1963) zurück.
Definition
RQD ist definiert als der Q
|
Kurs-Cash-Flow-Verhältnis
Das Kurs-Cash-Flow-Verhältnis (KCV) ist eine Kennzahl zur Unternehmensbewertung, die das Verhältnis von Aktienkurs zum Cash-Flow je Aktie angibt. Je niedriger das Verhältnis ist, desto günstiger ist die Aktie bewertet.
:
Das KCV wird angewendet, wenn aufgrund von Verlusten einer
|
Kostenentscheidung
Die Kostenentscheidung im deutschen Zivilprozess ist in den §§ 91 ff. ZPO geregelt. Es zahlt grundsätzlich derjenige, der verliert. Wer teilweise verliert, zahlt entsprechend dem Anteil seines Unterliegens bezogen auf den Streitwert. Bei mehreren Parteien auf Kläger- oder Beklagtenseite berechnet sich der Anteil bezogen auf den Streitwert im jeweiligen Prozes
|
Bombardier ITINO
Bombardier ITINO ist ein, je nach Ausführung, zwei-, drei- oder vierteiliger Triebwagen mit einer Höchstgeschwindigkeit von bis zu 160 km/h. Er wird als ITINO D mit Diesel- oder ITINO E mit elektrischem Antrieb angeboten. Für den ITINO E liegen aber bislang keine Bestellungen vor. Die Fertigung erfolgt im Werk Hennigsdorf bei Berlin. Die bisher gefertigten Fah
|
Courtételle
Courtételle ist eine politische Gemeinde im Distrikt Delémont des Kantons Jura in der Schweiz. Der frühere deutsche Ortsname Cortittel wird heute nicht mehr verwendet.
Geographie
Courtételle liegt auf 441 m ü. M., 3 km südwestlich des Kantonshauptorts Delémont. Das Haufendorf erstreckt sich g
|
Develier
Develier ist eine politische Gemeinde im Distrikt Delémont des Kantons Jura in der Schweiz. Der frühere deutsche Name Dietwiler wird heute nicht mehr verwendet.
Geographie
Develier liegt auf 477 m ü. M., 4 km westlich des Kantonshauptorts Delémont. Das ehemalige Strassenzeilendorf erstreckt sich
|
Kirchenchor
Ein Kirchenchor ist ein gemischter Chor, der inhaltlich und meist auch organisatorisch an eine bestimmte Kirchengemeinde angeschlossen ist. Kirchenchöre bestehen in der Regel aus Gemeindegliedern, die ehrenamtlich an der Kirchenmusik ihrer Gemeinde mitwirken wollen. Zu den Aufgaben gehören unter anderem die musikalische Gestaltung von Gottesdiensten mit Motetten,
|
|
