Home About us Products Services Contact us Bookmark
:: wikimiki.org ::
Alessandro Volta

Alessandro Volta

]] Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (18. februara 1745. - 5. marta 1827.) je bio talijanski fizičar. Volta se rodio i školovao u talijanskom gradu Como. Voltini roditelji, Filippo Volta i Maria Maddalena su ga poslali na školovanje u Jezuitsku školu s ciljem da postane advokat. Međutim, mladi Volta se više interesirao za električne pojave, pa je tako još kao mladi student napisao pjesmu na latinskom "De vi attractiva ignis electrici ac phaenomenis inde pendentibus", u kojoj je opisao svoje oduševljenje električnim pojavama. 1774. godine je postao profesor fizike u svojem rodnom gradu, a 1779. godine imenovan je profesorom na Sveučilištu u Pavia. 1791. godine bio je primljen za člana na Royal Society Club u Londonu. 1794. godine se oženio Teresom Pelegrini, kćerkom grofa Ludovica Pelegrini. Volta je vršio mnogo eksperimenata, pa je tako 1775. godine izradio "Elektrophor", napravu koja proizvodi statični elektricitet. 1776. i 1777. godine posvjećuje se hemiji plinova i otkriva plin metan. Negdje oko 1800. godine napravio je takozvani Voltin elektrostatički stub, preteča moderne baterije. Voltin elektrostatički stub je baterija, koja se sastoji od izmjenično poredanih ploča bakra i cinka. Između ploča se nalazila krpica koja ih je međusobno dijelila. Pošto je kroz stub stalno prolazila stuja, Voltin elktrostatički stub je bio najupotrebljiviji izvor električne energije. cink Napoleon ga je 1810. godine proglasio grofom. 70 godina poslije njegove smrti, 1897. godine, po njemu je nazvana jedinica za napon (Volt). Volta je pokopan u gradu Como u Italiji. Blizu jezera Como danas se nalazi muzej posvjećen njemu, "Templo Voltiano", u kojem se čuvaju njegove bilješke i njegovi originalni instrumenti. Do uvođenja eura, na talijanskoj novčanici od 10000 lira se nalazio njegov lik.

Slike preuzete iz engleske Wikipedie. ja:アレッサンドロ・ボルタ ko:알레산드로 볼타

1745

Događaji

1745. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1745년 simple:1745

Fizičar

Fizičari su naučnici kojima je područje interesa i istraživanja fizika. Zaposleni su na Univerzitetima kao profesori, predavači ili istraživači, u naučno-istraživačkim institutima kao istraživači ili u industriji, bankama, informatici, novinarstvu... Za uspješno obavljanje naučne karijere fizičar mora proći formalno obrazovanje koje se uglavnom sastoji od dodiplomskog studija i postdiplomskog na kojem se stječe stupanj magistra, odnosno doktora nauka. Neki od najpopularnijih i najpoznatijih fizičara svijeta su:
- Arhimed
- Einstein, Albert
- Galilei, Galileo
- Hawking, Steven
- Maxwell, James Clark
- Newton, Isaac
- Planck, Max
- Schrodinger, Erwin
- Tesla, Nikola
- Volta, Alessandro

Italija

Italija je država u južnoj Europi, smještena je na Apeninskom poluotoku, a pripadaju joj i otoci Sicilija i Sardinija u Sredozemnom moru. Italija graniči sa Austrijom, Francuskom, Vatikanom, San Marinom, Slovenijom i Švicarskom. Italija je članica i jedna od zemalja osnivača Europske unije. Glavni grad je Rim. Italija se sastoji od 20 regija (pokrajina), koje obuhvaćaju 103 provincije. Provincije sadrže više od 8000 općina.

Najveći gradovi

(Stanje: 31. decembar 2004)
- Rim - 2.553.873
- Milano - 1.299.439
- Napulj - 995.171
- Torino - 902.255
- Palermo - 675.277
- Genova - 605.084
- Bologna - 374.425
- Firenca - 368.059
- Bari - 328.458
- Catania - 305.773
- Venecija - 271.251
- Verona - 259.068
- Messina - 247.592
- Padova - 210.821
- Trst - 207.069
- Tarento - 201.349 (Stanje 2001)
- Brescia - 192.164
- Reggio di Calabria - 183.041
- Prato - 180.674
- Modena - 180.110
- Parma - 174.471
- Cagliari - 161.465
- Perugia - 157.842
- Livorno - 155.986
- Reggio nell'Emilia - 155.191
- Foggia - 154.780
- Ravenna - 146.989
- Salerno - 135.818
- Rimini - 134.700
- Ferrara - 131.907
- Sassari - 124.929
- Siracusa - 123.332
- Pescara - 122.577
- Monza - 122.263
- Bergamo - 116.510
- Vicenza - 113.483
- Latina - 111.946
- Forli - 111.495
- Trient - 110.142
- Terni - 108.999
- Giugliano in Campania - 105.951
- Novara - 102.746
- Ancona - 101.797 Category:Mediteran als:Italien ja:イタリア ko:이탈리아 ms:Itali simple:Italy th:ประเทศอิตาลี zh-min-nan:Italia

1774

Događaji

1774. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1774년 ms:1774 simple:1774

Fizika

Fizika (grčki phusis, fysis: priroda) je nauka koja proučava prirodu u najsveobuhvatnijem smislu. Fizičari proučavaju ponašanje i interakcije materije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Najutemeljenije pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike; međutim, i oni su kao i sve druge naučne teorije, samo provizione. Fizika je vrlo usko povezana sa drugim prirodnim naukama, posebno hemijom, naukom koja se bavi molekulima i hemijskim jedinjenjima. Hemija se u mnogome bazira na fizici, pogotovu na kvantnoj mehanici, termodinamici i elektromagnetizmu. Ipak, hemijske pojave su dovoljno različite i kompleksne tako da je hemija zasebna disciplina. Slijedi pregled glavnih polja i osnova fizike, kao i kratak pregled istorije fizike i njenih polja. :Ključne teorije :Klasična Mehanika -- Termodinamika -- Statistička Mehanika -- Elektromagnetizam -- Posebna Relativnost -- Opšta Relativnost -- Kvantna Mehanika -- Kvantna Teorija Polja -- Standardni Model :Osnove :Materija -- Antimaterija -- Čestica -- Boson -- Fermion :Simetrija -- Zakon Održanja -- Masa -- Energija --Moment -- Ugaoni Moment -- Spin :Vrijeme -- Prostor -- Dimenzija -- Dužina -- Brzina -- Sila  :Talas -- Talasna Funkcija -- Harmonijski Oscilator -- Magnetizam -- Elektricitet -- Elektromagnetno zračenje -- Temperatura -- Entropija :osnovne sile :Gravitacija -- Elektromagnetna -- Slaba Veza -- Jaka Veza :Teorija čestica :Atom -- Proton -- Neutron -- Elektron -- Kvark -- Foton -- Gluon -- W boson -- Z boson -- Graviton -- Neutrino -- Radijacija :Oblasti Fizike :Astrofizika -- Atomska, Molekularna, i Optička fizika -- Dinamika Fluida -- Fizika Polimera -- Optika -- Teorija Materijala -- Nuklearna fizika -- Fizika Plazme -- Teorija Čestica :Metodi :Naučni Metod -- Kvantitativna Fizikalna -- Mjerenja -- Mjerni instrumenti -- Dimenziona analiza -- Vjerovatnoća i Statistika :Tabele :Lista naučnih zakona --Fizikalne Konstante -- SI osnovne jedinice -- SI izvedene jedinice -- SI prefiksi -- Pretvaranje jedinica :Istorija :Istorija Fizike -- Poznati Fizičari -- Nobelova Nagrada za Fiziku :Srodne Nauke :Astronomija -- Astrofizika -- Biofizika -- Elektronika -- Inženjering -- Nauka o Materijalima -- Matematička fizika -- Medicinska fizika  (Ukoliko želite pomoći da se kompletira lista najvažnijih tema za fiziku, molimo vas da pogledate Osnovne teme fizike.)

Veoma kratka historija fizike

Detaljnija historije fizike je u razvoju i možete je pogledati na Istorija Fizike. Od davnina su ljudi pokušavali pojmiti ponašanje i osobine materije, zašto objekti padaju na zemlju kada izgube oslonac, zašto različiti materijali imaju različite osobine, i slično. Tajnovita je bila i priroda svemira, kao na primjer oblik zemlje, ponašanje i kretanje sunca i mjeseca. Mnoštvo teorija je pokušavalo da objasni te pojave, i većina od njih na pogrešan način, jer nikada nisu bile potvrđene ogledom. Ipak postojalo je nekoliko izuzetaka, kao na primjer Arhimeda koji je izveo nekoliko značajnih i tačnih zakona mehanike i hidrostatike. Tokom kasnog 16. vijeka, Galileo je uveo oglede kao način testiranja fizikalnih teorija i on je uspješno formulisao i ogledima potvrdio nekoliko zakona dinamike kao što je zakon o tromosti. 1687, Newton je objavio Principia Mathematica, u kojoj je detaljno izložio dva zakona Njutnovi zakoni kretanja, na kojim počiva klasična mehanika; i Njutnov Zakon Gravitacije, koji opisuje osnovna sila gravitacije. Obje ove teorije su se slagale sa izvršenim ogledima. Klasičnoj mehanici su takođe značajno doprinijeli Lagrange, Hamilton, i drugi, koji su otkrili nove forumlacije, principe i rezultate. Zakon gravitacije je potakao i razvoj astrofizika, koji opisujeastronomske pojave fizikalnim teorijama. Od 18. vijeka pa nadalje, termodinamika je doživjela značajna otkrića koja su imali Boyle, Young, i mnogi drugi. 1733, Bernoulli je koristio statističke metode sa klasičnom mehanikom da bi izveo termodinamičke rezultate, inicirajući time razvoj statistička mehanika. 1798, Thompson je demonstrirao pretvaranje mehaničkog rada u toplotu a 1847 Joule je formulisao zakon o odrčanju energije, bilo u obliku toplote ili mehaničke energije. Elektricitet i magnetizam su proučavaliFaraday, Ohm, i drugi. 1855, Maxwell je ujedinio ove dvije pojave u jedinstvenu teoriju elektromagnetizam, i opisao je Maxwellovim jednačinama. Ova teorija je pretpostavljala da je svjetlost elektromagnetni talas. 1895, Roentgen je otkrio X-zrake, koji su bili elektromagnetno zračenje visoke frekvencije. Radioaktivnost je otkrio 1896 Henri Becquerel, a dalje su je proučavali Pierre Curie i Marie Curie i drugi. Ovo je postavilo temelje polju nuklearna fizika. 1897, Thomson je otkrio elektron, osnovnu česticu nosioca naelektrisanja. 1904, predložio je prvi model atoma. (Postojanje atoma datira jos u 1808 kada ga je predložio Dalton.) 1905, Einstein je uobličio teoriju relativiteta, ujedinjavajući prostor i vrijeme u jedinstven entitet. 1911, Rutherford je iz ogleda o rasipanju izveo postojanje kompaktnog atomskog jezgra, sa pozitivno naelektrisanim jedinicama protonima. Neutroni, neutralno naelektrisane čestice su je 1932 otkrio Chadwick. Početkom 1900, Planck, Einstein, Bohr, i drugi su razvili kvantne teorije da bi objasnili anomalije u eksperimentalnim rezultatima, te su u tada uveli pojam dikretnih energetskih nivoa.1925, Heisenberg i Schrodinger su formulisali kvantnu mehaniku, koja je objasnila prethodne kvantne teorije. U kvantnoj mehanici, ishod fizičkog mjerenja podliježu zakonu vjerovatnoće; teorija je opisala izračunavanje ovih vjerovatnoća. Kvantna mehanika je takođe razvila teoretske alate za fiziku čvrstih tijela, koja izučava fizička svojstva čvrstih tijela i tekućina, uključujući pojave kao kristalne strukture, poluvodljivost, i supravodljivost. Među pionire ovog polja fizike spada Bloch, koji je opisao ponašanje elektrona u kristalnim strukturama 1928. Tokom drugog svjetskog rata, sve zaraćene strane su vršile istraživanja u nuklearna fizika, želeći da načine nuklearnu bombu. Njemački napori koje je predvodio Heisenberg, nisu uspjeli, ali je savznički Manhattan projekt ostvario cilj. U Americi, tim predvođen Fermijem je ostvario prvu vještački proizvedenu nuklearnu lančanu reakciju 1942, a 1945 prva nuklearna eksplozija je izvedena u Alamagordo, New Mexico. Kvantna teorija polja je formulisana da bi obezbijedila konzistentnost kvantne mehanike i posebne teorije relativnosti. Svoj moderni oblik je dosegla u kasnim 1940 radovima Feynman'a, Schwinger'a, Tomonaga, i Dyson'a. Oni su formulisali teoriju kvantne elektrodinamike, koja opisuje elektromagnetne interakcije. Kvantna teorija polja je obezbijedila okvir za modernu teoriju čestica, koja izučava osnovne sile i osnovne čestice. 1954, Yang i Mills su postavili temelje koji su doveli do standardnog modela, koji je upotpunjen 1970s, i uspješno opisuje sve do sada poznate čestice.
als:Physik ja:物理学 ko:물리학 ms:Fizik simple:Physics th:ฟิสิกส์ zh-min-nan:Bu̍t-lí-ha̍k

1779

Događaji

1779. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1779년 ms:1779 simple:1779

1791

Događaji

1791. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1791년 ms:1791

1794

Događaji

1794. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1794년 ms:1794 simple:1794

1776

Događaji

1776. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1776년 ms:1776 simple:1776

Hemija

Hemija zauzima središnje mjesto među prirodnim naukama. Ona se bavi molekulima, njihovom strukturom, osobinama i transformacijama, i principima na kojima se osobine molekula zasnivaju. Pošto se molekuli nalaze u osnovi materije, u najširem smislu, a materija je jedan od vidova postojanja cijelog svemira, hemija je jedna od "kosmičkih nauka". Zbog ove svoje sveobuhvatnosti, hemija se dodiruje i značajno preklapa sa drugim prirodnim naukama. Tako ona ulazi u fiziku, geologiju i astronomiju, s jedne strane, i u biologiju, fiziologiju i medicinu, s druge strane. Na jednom kraju spektra hemijskih nauka, koji je orijentiran ka istraživanju atoma iz kojih su izgrađeni molekuli, i subatomskih čestica iz kojih su izgrađeni atomi, hemija je dala značajne doprinose. Klasičan primjer za sva vremena jest oslobađanje energije iz atoma. Ni jedan drugi pojedinačni događaj u nauci nije imao tolike neposredne i dalekosežne posljedice kao što je to slučaj sa atomskom energijom. Intelektualna dostignuća na drugom kraju spektra koji obuhvata hemijska nauka, imaju podjednako značajne posljedice. To su otkrića vezana za molekulske osnove života gde je hemija uspjela da prodre duboko u izuzetno složene molekulske mehanizme biokemijskih procesa i transfera genetskih informacija u živim sistemima. als:Chemie ja:化学 ko:화학 ms:Kimia simple:Chemistry th:เคมี

Metan

=Izvori= =Reakcije= =Upotreba=

1800

Događaji

1800. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1800년 ms:1800

Bakar

Bakar (Cu, latinski - cuprum) - hemijski element, metal VIIIB grupe. Posjeduje 18 izotopa čije se atomske mase nalaze između 58-73. Postojana sa samo dva: 63 i 65. Bakar je poznat od davnina, kao osovni sastojak bronze.

Zastupljenost

Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 55 ppm (eng. parts per million) u vidu minerala: Halkopirita, halkozina i drugih. Najveći izvor bakra u ishrani su morski plodovi a među njima bakra najviše ima u ostrigama. Bakar se takođe moće naći i u zrnastom crnom hljebu, mahunastom povrću, kuhanim iznutricama i kiviju.

Osobine

Čisti bakar je crvenkasto-braon boje, mek metal, vrlo velike toplotne i električne provodljivosti Na vazduhu ne podleže koroziji, ali dugim stajanjem na njemu bakar se prevlači zelenom patinom baznih soli bakra (hidroksi karbonata, hidroksisulfata ili hidroksihlorida). Ako se u vazduhu nalazi velika količina sumpordioksida umjesto zelene patine stvara se crni sloj bakar sulfida.

Jedinjenja

CuSO4 ima baktericidne osobine, a bezvodni je jaka stipsa (upija vodu). Kompleksna jedinjenja bakra su stabilna, ipak dosta lako se mjenja oksidacion broj bakra u takvim jedinjenjima i zato se ona često koriste kao katalizatori. Vodeni rastvori soli bakra(I) imaju intezivnu zelenu, a rastvori soli bakra(II) intenzivnu plavu boju. Bakar sa kalajem, cinkom, molibdenom i drugim prelaznim metalima čini grupu rastopa koji se uopšteno nazivaju bronziti. Od njih su najpoznatiji: tombak koji podsjeća na zlato i koji ima veoma dobre mehaničke osobine i otpornost na koroziju.

Upotreba

Bakar se masovno upotrebljava za produkciju električnih provodnika i uopšte u elektronici. Zbog malih rezervi i velike primjene bakar predstavlja materijal od strateškog značaja. Bakar se dodaje u razne legure. Miješa se i sa srebrom i zlatom što u znatnoj mjeri poboljšava njihove mehaničke osobine.

Biološki značaj

Bakar je mikroelement koji se javlja u reaktivim centrima mnogih enzima. Potreban je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ulazi u astav hemocijanina, ima pozitivan uticaj na ćelijsku membranu nervnih ćelija, i ima uticaj u slanju nervnih impulsa. Dnevno je potrebno minimalno unijeti 0,5 ppm. Nedostatak bakra dovodi do Vilsonove bolesti. Nedostatak bakra može da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna količina bakra izaziva lošije "upijanje" gvožđa i smanjenje broja krvnih zrnaca. Predpostavlja se da sem toga nedostatak bakra izaziva poremećaje u radu srca i , usporava rad nervnog sistema (na primjer slaba koncentracija). Nedostatak bakra takođe smanjuje i količinu bijelih krvnih zrnaca, a samim tim i otpornost organizma na bolesti. Category:Hemijski element

Cink

Cink (Zn, latinski - zincum)je metal IIB grupe Ima 23 izotopa čije se atomske mase nalaze između 57-78, od kojih su postojani 64, 66, 67, 68 i 70 Otkriven je u Indiji ili Kini pre 1500 p.n.e. U Evropu je donesen tek u XVII vijeku.

Zastupljenost

Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 75 ppm u obliku minerala - uglavnom ZnS, ZnO i smitsonita. Namirnice koje su bogate cinkom su: ostrige, posno meso i ribe. Takođe ga ima i u zrnastom hljebu

Fizičke i hemijske osobine

Metalni cink je blještavobjel, krh metal. Na vazduhu podliježe oksidaciji slično aluminijumu, ali ga sloj oksida štiti od dalje korozije. Cink je vrlo reaktivan kako u kiseloj, tako i u baznoj sredini.

Jedinjenja

Najpoznatije jedinjenje cinka je njegov oksid ZnO, koji se koristi kao dodatak za boje i lakove.

Primjena

Najvažnija primjena cinka je prevlačenje lima u cilju zaštite od korozije. Cink je takođe sastojak mnogih legura, posebno bakra. Cink se takođe koristi i za električne peći.

Biološki značaj

Cink je jedan od mikroelemenata i nalazi se u mnogim enzimima. Između ostalog ima udjela i u: mineralizaciji kostiju, sintezi bjelančevina, zarastanju rana, utiče na rad imunološkog sistema, pravilnu raspodjelu insulina i štednju holesterola i vitamina A. Ima udjela i u regulaciji krvnog pritiska i srčanog ritma. Dnevno ga je potrebno unositi u količini od minimum 5 miligrama, a preporučuje se oko 15-20 miligrama. Nedostatak cinka uzrokuje: malokrvnost, usporavanje tempa rasta, sporo zarastanje rana, zapaljenja kože ... Nedostatak cinka kod djece izaziva niži rast i lošije umno razviće. Cink deluje kao lijek za bolesti želudca, reumatizam, kožne bolesti ... Sistematsko uzimanje nekih lijekova, i piće alkohola utiče na smanjenje količine cinka u čovjekovom organizmu. Soli cink(II) izazivaju rak ukoliko se unose u velikim količinama. Category:Hemijski element

1810

Događaji

1810. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1810년 ms:1810

Euro

Euro (€; ISO 4217 kod EUR) je valuta Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Portugala i Španije. Dvanaest od dvadeset i pet država koje čine Evropsku Uniju (i četvero izvan EU, kao što su Crna Gora i Kosovo), koje čine Ekonomski i Novčani Savez (EMU). Ishod je najznačajnijeg novčanog preustrojstva u Evropi od doba Rimskog carstva. Iako se introdukcija Eura može smatrati jednostavno kao način za usavršavanje Zajedničkog Evropskog Tržištva, poržavajući slobodnu trgovinu među članova Eurozone, Euro je također značajan dio Evropskog projekta za političku integraciju. Nad Eurom upravlja Evropski Sistem Centralnih Banaka (ESCB), koji se sastoji od Evropske Centralne Banke (ECB) i Eurozonskih centralnih banaka koje upravljaju u državama. ECB (Smještena u Frankfurt am Mainu, Njemačka) ima isključivu moć da uspostavi novčanu policu; ostali članovi ESCB-a sudjeluju u štampanju, kovanju, i raspodjeli novčanica i kovanica, i djelovanju Eurozonskom sistemu isplate.

Kovanice

Euro kovanice su sa lica iste za sve države, dok su naličija različita od države do države. Kovanice postoje u slijedećim apoenima:
- 1 cent
- 2 centa
- 5 centi
- 10 centi
- 20 centi
- 50 centi
- 1 euro
- 2 eura

Novčanice

Postoji sedam Euro novčanica, sve su različite veličine i boje.
- 5 eura- siva boja
- 10 eura- crvena boja, na njoj je predstavljen stil romanike
- 20 eura- plava boja- na njoj je predstavljen stil gotike
- 50 eura- smeđa boja- na njoj je predstavljen stil baroka
- 100 eura- zelena boja- na njoj je predstavljen stil rokokoa
- 200 eura- žuta boja- na njoj je predstavljen moderni stil gradnje
- 500 eura- ljubičasta boja- na njoj je predstavljena suvremena europska arhitektura.

Dizajn

Na prednjoj strani novčanica nalaze se kapije koje predstavljaju otvorenost i gostoprimstvo zemalja članica EU, dok se na poleđini nalaze mostovi koji simboliziraju zajedništvo i međusobnu saradnju zemalja. Category:Valute Category:Evropska Unija Category:Ekonomija fiu-vro:Õuro ja:ユーロ ko:유로 ms:Euro simple:Euro th:ยูโร zh-min-nan:Euro

Trap Door Spiders

The Trap Door Spiders is the name of a literary male-only eating, drinking, and arguing society in New York City, with a membership historically composed of notable science fiction personalities. The name is a reference to the exclusive habits of the trapdoor spider, which when it enters its burrow pulls the hatch shut behind it.

History, membership and practices

The Trap Door Spiders were established by author Fletcher Pratt in 1944. The impetus for its formation was that his friend Dr. John D. Clark was about to marry. As the new Mrs. Clark was unpopular with her husband's friends, Pratt reasoned that the club would give them an excuse to spend time with him without her. Membership in the club varied as some Trap Door Spiders died or moved away and others were admitted on the nomination of existing members. Over the course of its existence the Trap Door Spiders has counted among its members numerous writers and editors active in the science fiction genre, along with some prominent fans such as Dr. Clark. Owing to the writings of Isaac Asimov (see below), those most closely associated with the group are Clark, editors Gilbert Cant and Don Bensen, author and editor Lester del Rey, authors L. Sprague de Camp and Lin Carter, and Asimov himself. The get-togethers of the Trap Door Spiders followed a set format, which remained consistent through the years; a meal, to which a guest would be invited by one of the members to be grilled by the others and form the focus of converstion for the evening. The grilling was traditionally begun by the host for the evening enquiring of the guest "How do you justify your existence?" As of 1976, the club met eight or nine times a year.

The Trap Door Spiders in fiction

The Trap Door Spiders are notable as the inspiration for Isaac Asimov's fictional group of puzzle solvers the Black Widowers, protagonists of a long-running series of mystery short stories. Asimov, a Boston resident who was often an invited guest of the Trap Door Spiders when in New York, became a permanent member of the club when he moved to the area in 1970. Asimov loosely modeled his fictional "Black Widowers" on six of the real-life Trap Door Spiders. He gave his characters professions somewhat more varied than those of their models, while retaining aspects of their personalities and appearances. Asimov's characters and their real-life counterparts are:
- Geoffrey Avalon (L. Sprague de Camp)
- Emmanuel Rubin (Lester del Rey)
- James Drake (John D. Clark)
- Thomas Trumbull (Gilbert Cant)
- Mario Gonzalo (Lin Carter)
- Roger Halsted (Don Bensen) Pratt was also fictionalized, albeit deceased and offstage, as Ralph Ottur in the story "To the Barest." Asimov once even wrote himself into a Black Widowers story (as a guest) in a humorously unflattering portrayal. The remaining member of the Widowers, the group's waiter and unfailing sleuth Henry, was completely fictional, being based on P.G. Wodehouse's character Jeeves from the Bertie Wooster novels.

See also


- Black Widowers
- Isaac Asimov Category:New York City culture Category:Science fiction organizations

pozycjonowanie stron Parkiet darmowe statystyki Pozycjonowanie accommodation in Glasgow










































:: RELATED NEWS ::

Kthanid
Kthanid är en fiktiv gudalik varelse skapad av Brian Lumley. Kthanid är en uråldrig gud (Elder God), eller en yttre gud (Outer God) beroende på vilka källor man läser, i Cthulhu-mytologin. Varelsen är bror till den stora äldre (Great Old One) Cthulhu och vistas i en kristallgruva i Elysia. I Brian Lumleys böcker om Titus Crow
Spaniens Grand Prix 2002
Spaniens Grand Prix 2002 var ett lopp som ingick i Formel 1-VM 2002. __NOTOC__

Resultat

# Michael Schumacher, Ferrari, 10 poäng # Juan Pablo Montoya, Williams-BMW, 6 # David
Mannen som inte kunde le
Mannen som inte kunde le (orig. Mannen som ikke kunne le) är en norsk film från 1968 med bland annat Rolv Wesenlund, Birgitta Andersson, Martin Ljung och Wenche Myhre i rollistan.

Extern länk


- [http://akas.imdb.com/title/tt0151483/ Manne
Mer helighet giv mig
Mer helighet giv mig är en psalm av Philip Paul Bliss 1873, översatt av Lilly Lundequist 1884, bearbetad av henne själv 1887. Texten är en bön om helgelse, och ett nyckelord är "mer" (mer helighet, kärlek, tro, tacksamhet, iver, smärta, styrka, fröjd, frid, tålamod, hopp, uthållighet, kort sagt, mer likhet med Jesus). Melodin (Ess-dur, 4/4) är en norsk-svensk folkmelodi (s
Dan Mellin
Dan Mellin, författare, född 1945 boende i Stockholm har under en lång följd av år skildrat huvudstaden med dess människor som motiv, dels i en roman och i 100-tals noveller publicerade i svenska medier.

Bibliografi


- Lojalisten, roman, Carlsson Bokförlag 1987. Motiv från Stockholm som varvsstad. Romanen utspelar sig på Galärvarvet under 60-talet.
- Snedsteg, noveller, Carlsson Bokförlag 1988
- För foster
Gustaf af Geijerstam
Gustaf af Geijerstam född 1858 död 1909, svensk dramatiker och författare Geijerstam debuterade som författare 1882 med novellsamlingen Gråkallt och fick det stora genombottet 1884 med folklivsskildringen Fattigt folk och romanen Erik Grane 1895.

Bibliografi i urval


- Aldrig i lifvet
- Andras affärer
- Andreas Vik
O, hur saligt att få vandra
O, hur saligt att få vandra är en hemlands- och pilgrimssång av Joël Blomqvist och Per Ollén 1876. En riktig "signatursång" för stora delar av 1800-talets väckelserörelse. Melodin, i D-dur och fyra fjärdedelstakt, är skriven av Robert Lowry 1864. På melodin
Monacos Grand Prix 2002
Monacos Grand Prix 2002 var ett lopp som ingick i Formel 1-VM 2002.

Resultat

# David Coulthard, McLaren-Mercedes, 10 poäng # Michael Schumacher, Ferrari, 6 # Ralf Schumache
All Rights Reserved 2005 wikimiki.org