Home About us Products Services Contact us Bookmark
:: wikimiki.org ::
Alexander Graham Bell

Alexander Graham Bell

telefona i tvorac brojnih inovacija u avijaciji i pomorstvu
Rođen 3. marta, 1847. godine u Edinburghu, Škotska
Umro 2. augusta, 1922. godine u Baddeck, Nova Scotia, Kanada]] Alexander Graham Bell (3. marta, 1847. godine - 2. augusta, 1922. godine) bio je naučnik, izumitelj, i osnivač Bell telefonske kompanije. Pored svog rada na polju tehnologije telekomunikacija, zaslužan je i za važna otkrića u avijaciji i pomorstvu.

Život i djelo

Rođen je kao Alexander Bell u Edinburghu, Škotska (kasnije je usvojio i ime Graham kao znak poštovanja prema Alexanderu Grahamu, porodičnom prijatelju). The telephone was invented by Antonio Meucci as recently has been recognized by the USA after historical records from the US P atent office were revealed/ Njegova porodica bila je upoznata sa učenjima govorništva: njegov pradjed u Londonu, ujak u Dublinu, te otac, Alexander Melville Bell, u Edinburghu, bili su poznati gvornici. Posljednji je objavio veliki broj djela na tu temu, od kojih su neka dobro poznata, posebno traktat o Vizualnom govoru, koji se pojavio u Edinburghu 1868. godine. U njemu je objasnio svoj metod u poučavanju gluhonijemih, koristeći njihovo čulo vida, da artikulišu riječi, te također da čitaju ono što drugi govore prateći pokrete usana. Graham Bell, njegov istaknuti sin, školovao se na Royal High School u Edinburghu, koju je završio sa 13 godina. Sa 16 dobio je mjesto kao učenik-učitelj govorništva i muzike na Weston House Academy, u Elgin, Morayshire. Narednu godinu proveo je na Univerzitetu u Edinburghu. Od 1866. do 1867. godine, radi kao učitelj na Somersetshire Collegeu u Bathu, Engleska. Prema nekim izvorima još u Škotskoj je razvio interes za akustiku; želio je pronaći način da pomogne majci koja je bila gluha. 1870. godine, sa porodicom seli u Kanadu gdje se nastanjuju u Brantfordu, Ontario, Ontario. Prije odlaska iz Škotske, Bell se posvetio telefoniji, a u Kanadi je razvio interes za uređaje pomoću kojih je moguća komunikacija na daljinu. Dizajnirao je klavir koji je pomoću električne struje mogao emitovati svoju muziku na daljinu. 1873. godine, sa ocem odlazi u Montreal, Quebec, gdje je radio na podučavanju vizualnom govoru. Stariji Bell pozvan je da uvede svoj system u veliku školu za nijeme u Bostonu, Massachusetts, ali je odbio mjesto u korist sina, koji je postao professor Vokalne Fiziologije i Govorništva na Univerzitetu u Bostonu. U Bostonu je nastavio istraživanja na istom polju i pokušao da napravi telefon koji bi prenosio, ne samo muziku, već i govor. Sredstvima svog američkog punca uspio je, 7. marta, 1876. godine, kod U.S. Patent Office (Američki ured za patente) registrovati patent broj 174,465 koji je pokrivao "metod za, aparat za, prenošenje vokalnog ili drugih vrsta zvuka telegrafski… putem električnih valova, sličnih vibracijama zraka koje prate pomenute vokalne ili druge vrste zvukova.”, telefon. (Treba napomenuti da se još uvijek vodi debata o tome ko je izumitelj telefona. Jasno je da je nekoliko ljudi istraživalo slične uređaje. Oni na strani Bella tvrde da je ipak on osmislio prvi potpuno funkcionalan model. [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3253174.stm]) Nakon što je uspio patentirati telefon, Bell je nastavio svoje eksperimente sa komunikacijom, koji su kulminirali izumom fotofonskog emitovanja zvuka, pomoću svjetla – preteče današnjih fiber-optičkih sistema. Također se bavio istraživanjem u medicini te je izmislio nekoliko tehnika za podučavanje gluhih govoru. O rasponu Bellove genijalnosti može se suditi po 18 patenta koji se vežu isključivo za njegovo ime, te 12 drugih koje potpisuje sa svojim saradnicima. Od toga ih je 14 vezao za telefon i telegraf, 4 za fotofon, 1 za fonograf, 5 za zračna vozila, 4 za hidroplane, i 2 za foto ćeliju od selena. 1882. godine, postaje naturalizovani građanin SAD. 1888. godine, jedan je od osnivača američkog National Geographic Society (Nacionalno udruženje za geografiju), a postao je i njegov drugi predsjednik. Dobitnik je brojnih priznanja. Francuska vlada odlikovala ga je sa Légion d'honneur (Legijom časti), a Académie française (Akademija znanosti Francuske) dodijelila mu je nagradu Volta od 50,000 Franaka, Royal Society of Arts (Kraljevsko znanstveno udruženje) iz Londona dodijelilo mu je Albert medalju 1902 godine, a Univerzitet u Würzburgu, Bavaria, počasni doktorat. Bell je oženio Mabel Hubbard, jednu od svojih učenika na Bostonskom univerzitetu, 11. jula, 1877. godine. Umro je na svom imanju, Beinn Bhreagh, u Baddecku, Nova Scotia, 1922. godine godine i sahranjen je pored svoje supruge na vrhu planine Beinn Bhreagh iznad jezera Bras d'Or. Iako je izmislio telefon, nikad nije mogao nazvati svoju suprugu i majku jer su obje bile gluhe. Bell, Alexander Graham Bell, Alexander Graham ja:アレクサンダー・グラハム・ベル simple:Alexander Graham Bell th:อเล็กซานเดอร์ เกรแฮม เบลล์

1847

Događaji

1847. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1847년 ms:1847 simple:1847

1922

Događaji

1922. u temama

Rođenja

Smrti

ja:1922年 ko:1922년 ms:1922 simple:1922 th:พ.ศ. 2465

Kanada

Kanada država u Sjevernoj Americi i druga najveća država svijeta, poslije Rusije. Zauzima većinski dio Sjeverne Amerike i sa južne strane granici sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-om). Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavni ekonomski centar. Kanada je bogata prirodnim ljepotama i jedna od razvijenijih država svijeta po standardu življenja. Vankuver je nekoliko puta izabran kao lokacija broj jedan za najbolje mjesto življenja na svijetu. Glavni veći gradovi su Toronto, Otava, Vancuver, Montreal, Regina, Sveti Džon, Kalgari, Vinipeg.

Historija

Kandska Historija je dosta kratka, otprilike sto pedeset do dvjesta godina, nakon sto su na ove krajeve dosli domoroci i preuzeli zemlju tad lokalnom stanovnistvu - indijancima, u danasnje vrijeme zvani "Prvi Narod".

Vlada

Političke podjele

Geografija

Privreda

Prilicno ekonomski razvijena Kanada prati u stopu Sjedinjene Američke Države u inoformatici i ostalim razvojnim prirodnim naukama.

Stanovništvo

U Kanadi zivi nesto preko 32 miliona Kanadjana i oko dva miliona ostalog stanovnistva. Pored toga sto se u Kanadi rodi nova beba svake minute i 36 sekundi, broj stanovnika u Kanadi raste dosta vecom stopom zbog dosta jake imigracije. Svake godine u Kanadu dodje oko dvije stotine hiljada imigranata sa ciljem da ostanu u Kanadi kao Kanadski drzavljani.

Kultura

Kanada je veća svjetska sila u hokeju. Naravno ostali sportovi se također igraju, ali ni jedan nije popularan kao hokej. Kanada također prednjači u svjetskom vatrepolu.

Relevantni članci

Vanjski linkovi


- [http://canada.gc.ca Kanadska Vlada]
- [http://www.canadianbusinessdirectory.ca Lista Firmi u Kanadi]
- [http://www.canada.com Kanada Online]
- [http://www.canada-city.ca Vise o Kanadi i Kanadskim Gradovima (ENG)] Category:Države Svijeta als:Kanada ja:カナダ ko:캐나다 ms:Kanada simple:Canada th:ประเทศแคนาดา zh-min-nan:Canada

1847

Događaji

1847. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1847년 ms:1847 simple:1847

1922

Događaji

1922. u temama

Rođenja

Smrti

ja:1922年 ko:1922년 ms:1922 simple:1922 th:พ.ศ. 2465

Tehnologija

Sam termin tehnologija sastoji se od dvije riječi grčkog porijekla: technos - vjestina i logos - znanost/nauka. Tehnologija po tako postavljenoj definiciji nije nauka jer nema svoje posebno specificirane metode pa koristi metode drugih naučnih disciplina iz oblasti koju izučava.Ona koristi metode drugih nauka, kao i već postojeće znanje u dostizanju komercijalnih ili industrijskih ciljeva. Savremeni procesni pristup kao i izučavanje drustvenih i prirodnih znanosti po zakonitostima sistema, tehnologija dobija novo svobuhvatnije znacenje.Tako da termin tehnologija dobija svoje znacenje gotovo u svim sverama ljudskog zivota : Informatika - Elektronika - Internet - Inzenjering- Poljoprivreda - Prevoz - Proizvodnja - Racunarstvo - Telekomunikacija.Medjutim , temeljnna pozicija termina tehnologija je u definiranju procesa i sistema u proizvodnji: hrane ( prehrambena tehnologija ), kemijskih sredtava opcenito (kemijska tehnologija), lijekova (farmacutska tehnologija),Informatika (Informacione tehnologije, internet ,računarstvo) itd. Prehrambena tehnologija je prema definiciji Instituta prehrambenih tehnologa (IFT) iz SAD-a primjena nauke i inženjerstva u proizvodnji, preradi, pakiranju, distribuciji, pripremanju i upotrebi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane.Nauka o hrani je bazično znanje o prehrambenoj tehnologiji koje uključuje: kemiju, biokemiju i mikrobiologiju hrane kao i njena nutritivna svojstva, senzoriku i fizička svojstva Pojam “Nauka o hrani i prehrani” pojavio se između šezdesetih i sedamdesetih godina u SAD-u. Podjelu nauke o hrani teško je načiniti jer su posljednjih dvadeset godina prisutne veoma dinamične promjene. Nauka o hrani je multidisciplinarna.Prehrambeno inženjerstvo je tehnička disciplina koja se bavi proizvodnjom i preradom namirnica. Prehrambeno inženjerstvo uključuje kontrolirane biološke , kemijske i fizičke procese.Osim toga, prehrambeno inženjerstvo uključuje: projektiranje, konstruiranje, stavljanje u pogon objekata prehrambene industrije i u njih uključenih procesa. Prehrambeno inženjerstvo obuhvata kompresivan pristup koji povezuje primarnu poljoprivrednu proizvodnju i distribuciju prehrambenih proizvoda. Između ostalog, prehrambeno inženjerstvo se bavi i konstrukcijom strojeva, opreme i uređaja koji se koriste u preradi namirnica

Telekomunikacije

Telekomunikacija (od grčke riječi tele: dalek, udaljen i latinske communicare: zajedno raditi, saopštiti) označava uopšteno svaku razmjenu informacija preko jedne određene udaljenosti ali bez materijalnog (naprimjer u obliku pisma) transporta. Već u 18. vijeku su se koristili signali semafora i heliografa kao jedna vrsta telekomunikacije. Danas se pod pojmom telekomunikacije u užem smislu razumije razmjena podataka uz upotrebu elektrotehnike, elektronike i druge moderne tehnologije. Prve telekomunikacione službe u tom smislu bile su telegrafija i telefonija. Još prije samog nastanka modernih računara postojali su na daljinu upravljani procesi za pogon raznih mašina. Telekomunikacione službe su elementrani dio današnje infrastrukture. Zbog toga je njihov razvoj (da bi se izbjegao prostorni disparitet) zadatak društva (u praksi uglavnom zadatak države).

Privreda

Firme telekomunikacione branže se dijele na:
- Firme za telekomunikacione mreže (Carrier)
- Firme za telekomunikacione usluge (Service Providern)
- Firme za proizvodnju telekomunikacione opreme (Supplier)

Firme

Deset najvećih telekomunikacionih firmi na svijetu su:
- NTT, Japan
- Deutsche Telekom, Njemačka
- Verizon, SAD
- France Télécom, Francuska
- Vodafone, Velika Britanija
- NTT DoCoMo, Japan
- SBC Communications, SAD
- Telecom Italia, Italija
- British Telecom, Velika Britanija
- Telefónica, Španija Statistika: 11/2004 Najveći proizvođaći telekomunikacione opreme su:
- Alcatel
- Ericsson
- Lucent Technologies
- Motorola
- Nokia
- Nortel (prije Nortel Networks)
- Siemens
- Marconi Category: Tehnologija

London

London je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva. U službenoj regiji Londona živi oko 7 miliona stanovnika dok u široj oblasti živi oko 13 miliona. London je najgušće naseljena oblast Zapadne Evrope. Istorijski Grad London iz čega je urbanizacija grada započela je sada samo mali dio u centru grada.

Historija

London je osnovan sa imenom Londinium kao glavni grad Rimske provincije Britanije. Iako nema dokaza od postojanju naselja prije toga, vjeruje se da naziv potiče iz perioda prije dolaska Rimljani. Kao glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva postaje također i centar Britanske Imperije. London proizvodi 17% bruto nacionalnog dohodka Ujedinjenog Kraljevstva te je jedan od glavnih svjetskih finansijskih centara. Tokom nekoliko stoljeća London je bio centar politike, finansija, umjetnosti i dizajna. Ujedno sa New Yorkom, Parizom i Tokijom, London se smatra jednim od 4 osnovna svjetska centra.

Politika

Gradonačelnik: Ken Livingstone (Livinston) - Laboristička partija Skupština: Konzervativna partija 9, Laboristička partija 7, Liberalna demokratska partija 5, Zelena partija 2, Veritas (djesničаri) 2 London je podijeljen u 32 bare (borough) Tokijo Category:Glavni gradovi ja:ロンドン ko:런던 simple:London th:ลอนดอน zh-min-nan:London

Dublin

Dublin (ir.Baile Átha Cliath) je glavni grad Irske. Nalazi se na lijevoj obali Irskog otoka. Ime Dublin potiče od irskog Dubh Linn (Crni bazen). Broj stanovnika je 495.000 (sa okolinom 1.1 milion). Smatra se da su Vikinzi osnovali stalno naselje 841. godine i dali mu ime Dubh Linn (crni bazen). Category:Glavni gradovi

1868

Događaji

1868. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1868년 ms:1868 simple:1868 th:พ.ศ. 2411

1866

Događaji

1866. u temama

Rođenja

Smrti

ko:1866년

1867

Događaji

1867. u temama

Rođenja

Smrti

ja:1867年 ko:1867년 ms:1867 simple:1867 th:พ.ศ. 2410

Kanada

Kanada država u Sjevernoj Americi i druga najveća država svijeta, poslije Rusije. Zauzima većinski dio Sjeverne Amerike i sa južne strane granici sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-om). Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavni ekonomski centar. Kanada je bogata prirodnim ljepotama i jedna od razvijenijih država svijeta po standardu življenja. Vankuver je nekoliko puta izabran kao lokacija broj jedan za najbolje mjesto življenja na svijetu. Glavni veći gradovi su Toronto, Otava, Vancuver, Montreal, Regina, Sveti Džon, Kalgari, Vinipeg.

Historija

Kandska Historija je dosta kratka, otprilike sto pedeset do dvjesta godina, nakon sto su na ove krajeve dosli domoroci i preuzeli zemlju tad lokalnom stanovnistvu - indijancima, u danasnje vrijeme zvani "Prvi Narod".

Vlada

Političke podjele

Geografija

Privreda

Prilicno ekonomski razvijena Kanada prati u stopu Sjedinjene Američke Države u inoformatici i ostalim razvojnim prirodnim naukama.

Stanovništvo

U Kanadi zivi nesto preko 32 miliona Kanadjana i oko dva miliona ostalog stanovnistva. Pored toga sto se u Kanadi rodi nova beba svake minute i 36 sekundi, broj stanovnika u Kanadi raste dosta vecom stopom zbog dosta jake imigracije. Svake godine u Kanadu dodje oko dvije stotine hiljada imigranata sa ciljem da ostanu u Kanadi kao Kanadski drzavljani.

Kultura

Kanada je veća svjetska sila u hokeju. Naravno ostali sportovi se također igraju, ali ni jedan nije popularan kao hokej. Kanada također prednjači u svjetskom vatrepolu.

Relevantni članci

Vanjski linkovi


- [http://canada.gc.ca Kanadska Vlada]
- [http://www.canadianbusinessdirectory.ca Lista Firmi u Kanadi]
- [http://www.canada.com Kanada Online]
- [http://www.canada-city.ca Vise o Kanadi i Kanadskim Gradovima (ENG)] Category:Države Svijeta als:Kanada ja:カナダ ko:캐나다 ms:Kanada simple:Canada th:ประเทศแคนาดา zh-min-nan:Canada

Central Economic Society for the Grand Duchy of Poznan

The Central Economic Society for the Grand Duchy of Poznań (Polish: Centralne Towarzystwo Gospodarcze dla Wielkiego Księstwa Poznańskiego) was an social-economic organization of Polish landowners in Greater Poland region (at this time called the Grand Duchy of Poznań established at the meeting on 21-22 February 1861 as a result of a merger of several local societies. Its main goal was to promote modern agricultural methods by organizing meetings, speeches, debates, excursions and competitions and also publishing the newspapers and magazines. Its main publication was Ziemianin (The Landowner). Its secondary activities were trade of agricultural products and organizations of the agricultural labour force. The society was managed by the Chairman (Przewodniczący) and the Central Board (Zarząd Centralny), whose main role was to coordinate the work of the central sections and the branch societies with their own managing boards. The society and its 14 branches had 800 members (as of 1914)

The Chairmen:


- Adolf Łączyński
- Jan Działyński
- Hipolit Cegielski
- Włodzimierz Wolniewicz
- Henryk Szuman
- Zygmunt Szułdrzyński
- Stanisław Żółtowski
- Tadeusz Jackowski
- Tadeusz Szułdrzyński

Famous members and activists


- Maksymilian Jackowski (1815-1905) was a Polish activist, secretary-general of the Central Economic Society (Centralne Towarzystwo Gospodarcze), patron of the agricultural circles.
- Władysław Niegolewski (1819-1885) was a Polish liberal politician and member of parliament, insurgent in Greater Poland Uprising 1846, Greater Poland Uprising 1848 and January Uprising 1863, cofounder of the Central Economic Society (CTG) in 1861 and People's Libraries Society (TCL) in 1880.

The divisions of the Central Board


- Technical-Industrial Division (Wydział Techniczno-Fabryczny), which evolved later into a Brewing Division (?) (Wydział Gorzelniczy), and next into a separate branch society: Towarzystwo Gorzelników
- Forestry Division (Wydział Leśny), later changed into a separate Forestry Society (Towarzystwo Leśne)
- General Division (Wydział Ogólny)
- Agriculture Division (Wydział Rolny)
- Stock Raising Division (Wydział Chowu Inwentarza)
- Labour Affairs division (Wydział Spraw Robotniczych) Category:Societies of Greater Poland Category:Polish scientific societies

video poker webmaster Venezia alberghi slots Forex










































:: RELATED NEWS ::
Motî:Ådneuse
Årdene [n.pl.] redjon di tienes racovietes racovietes d' aforesses ki s' sitind so tote li pårteye sud del Walonreye (sol droete rive di Mouze), sol Grande Dutcheye do Lussimbork et des bokets el France. Disfondowes: Aurdène, Ârdène, Ardène (Ârdine, Ârdwine). | Årdinwès, Årdinwesse I. [o.f.n.] li ci(ne) ki dimeure e l' Årdene. rl a:
Motî:Ådneu
Årdene [n.pl.] redjon di tienes racovietes racovietes d' aforesses ki s' sitind so tote li pårteye sud del Walonreye (sol droete rive di Mouze), sol Grande Dutcheye do Lussimbork et des bokets el France. Disfondowes: Aurdène, Ârdène, Ardène (Ârdine, Ârdwine). | Årdinwès, Årdinwesse I. [o.f.n.] li ci(ne) ki dimeure e l' Årdene. rl a:
Motî:apas
apasser (codjowaedje) I. [v.c.] hazer, fé les cint pas åd triviè di. Il apasséve li colidôr, nosse malåde(C. Denis). II. s' apasser [v.pr.] (mot d' cinsî) mete li pî foû des traits tot cåzant d' on tchvå atelé. On dit eto: s' ebertaker. Etimolodjeye: viebe Walonreye (sol droete rive di Mouze), sol [v.pr.] si mete a pîce (a djoke), tot djåzant d' moxhons. Louke ces oujheas apîçtés sol coxhete, Ki fiestèt i ? ([http://rifondou.walon.org/defrexheu-rif.html#plorer N. Defrexheux]). rl a: s' adjoker.

Imådje:adjoke.jpg

Ene ciwagne, apîçtêye so les fyis electrikes (poitrait saetchî pa Louis Baijot).