Home About us Products Services Contact us Bookmark
:: wikimiki.org ::
Astronomska Jedinica

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (AJ, eng. AU od Astronomical Unit) je jedinica koja je jednaka prosječnoj udaljenosti Zemlje od Sunca. Danas prihvaćena mjera je 149,597,870,691 metara (približno 150 milijuna kilometara). Category:astronomija Category:jedinice ja:天文単位 ko:천문 단위 th:หน่วยดาราศาสตร์ zh-min-nan:Thian-bûn tan-ūi

Engleski

Povijest i širenje engleskog jezika

Engleski jezik je nastao iz jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku naselila na jugoistoku otoka Velike Britanije. S razvojem kolonijalnog carstva Engleske, u područjima koja je kolonizirala njen je jezik postajao dominantan, a često i službeni. U Sjedinjenim Američkim Državama na saveznoj razini ne postoji službeni jezik, ali de facto službeni jezik je engleski. U Kanadi se, osim u Quebecu gdje je dominantniji francuski, također govori engleski. Jezici indijanskih plemena koja su živjela u Sjevernoj Americi su skoro izumrli, kako su dotična plemena raseljena u rezervate i pri tome bitno reducirana, a praktično svi njihovi pripadnici asimilirani u današnju civilizaciju. Sličan proces zbivao se za vrijeme kolonizacije Južnoafričke Republike, Australije te Novog Zelanda, s istim posljedicama.

Gramatika

Za razliku od hrvatskog i većine slavenskih jezika engleski je tijekom povijesnog razvoja gotovo izgubio deklinaciju imenica i pridjeva:
- množina pravilnih imenica tvori se dodavanjem nastavka s ili es,
- praktično postoje dva padeža, nominativ i tzv. saksonski genitiv

Izgovor

Engleski za većinu riječi ima tzv. povijesni pravopis koji je uglavnom fiksiran u vrijeme izuma tiskarstva pa je zbog jezičnih promjena teško predvidjeti izgovor riječi na temelju zapisanog oblika. Također, u engleskom postoje neki glasovi kojih nema u hrvatskom jeziku, primjerice suglasnik u riječi the i veći broj samoglasnika i dvoglasa. category:Jezici als:Englische Sprache ms:Bahasa Inggeris nb:Engelsk språk simple:English language th:ภาษาอังกฤษ zh-min-nan:Eng-gí

Sunce

Sunce je središnja zvijezda našeg planetarnog sustava - sunčevog sustava. Osim Zemlje i drugih planeta, oko Sunca kruže i asteroidi, kometi, meteoroidi, trans-neptunski objekti u Kuiperovom pojasu i čestice prašine.

Fizičke karakteristike

Sunce je zvijezda glavnog niza (pogledati Hertzsprung - Russelov dijagram), spektralnog tipa G2, što znači da je nešto veća i toplija od prosječne zvijezde, no nedovoljno velika da bi pripadala tzv. "divovima". Životni vijek zvijezda ovog spektralnog tipa je oko 10 milijardi godina, a budući da je Sunce staro oko 5 milijardi godina, nalazi se u sredini svog životnog ciklusa. U središtu Sunca u termonuklearnim reakcijama (nuklearna fuzija) vodik se pretvara u helij. Svake sekunde u nuklearnim reakcijama sudjeluje 3.8 x 1038 protona (vodikovih jezgri). Oslobođena energija biva izračena sa sunčeve površine u obliku elektromagnetskog zračenja i neutrina, te manjim dijelom kao kinetička i toplinska energija čestica sunčevog vjetra i energija sunčevog magnetskog polja. Zbog ekstremno visokih temperatura, tvar je u obliku plazme. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao čvrsto tijelo. Brzina rotacije je veća na ekvatoru, nego u blizini polova, zbog čega dolazi do iskrivljenja silnica magnetskog polja, erupcija plina sa sunčeve površine i stvaranja sunčevih pjega i prominencija (protuberanci). Ove pojave nazivamo sunčevom aktivnošću. Osnovni podaci:
Promjer1 392 000 km
Masa1.9891 x 1030 kg
Prosječna gustoća1.411 g/cm3
Površinska temperatura5780 K
Vrijeme obilaska oko središta galaktike2.2 x 108 godina
Kemijski sastav:
Vodik73.46 %
Helij24.58 %
Kisik0.77 %
Ugljik0.29 %
Željezo0.16 %
Neon0.12 %
Dušik0.09 %
Silicij0.07 %
Magnezij0.05 %
Sumpor0.04 %

Sunčev ciklus

Promjene koje opažamo na Suncu i nazivamo sunčeva aktivnost odvijaju se periodično u cikusima prosječne duljine 11 godina. Ciklusi variraju u duljini, između 8 i 15 godina. Ove promjene obuhvaćaju:
- količinu izračene energije
- brojnost i raspored pjega
- brojnost sunčevih baklji
- oblik i veličinu korone Vremenski period najveće aktivnosti naziva se sunčev maksimum. Može trajati nekoliko godina, ovisno o aktivnosti pjega i baklji. Postoje i dulja periodička razdoblja sunčeve aktivnosti. U povijesti je poznat Maunderov minimum, razdoblje u drugoj polovici 17. st. tijekom kojega je broj sunčevih pjega bio izuzetno malen. Zbio se istovremeno sa periodom hladnih godina, nazvanog malo ledeno doba. Nije sasvim jasno da li su klimatske promjene bile uzrokovane ekstremno niskom sunčevom aktivnošću.

Sastav Sunca

Sunce dijelimo na veći broj slojeva, prema uvjetima koji u njima vladaju. Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja. Sunce nema čvrstu površinu, pa se kao granicu na kojoj počinje atmosfera uzima najviši sloj koji je još uvijek optički neproziran. Također, Sunce ne možemo točno ograničiti jer njegov gušći dio prelazi u rjeđu atmosferu, a iza nje se daleko prostire područje u kojem djeluje sunčev vjetar.

Jezgra

Do četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra, područje visoke temperature, oko 15.6 milijuna K i tlaka 1016 Pa. U takvim uvjetima odvija se fuzija vodika u helij. Spajanjem 4 protona (jezgre atoma vodika) nastaje jedna jezgra atoma helija (2 protona i 2 neutrona), pri čemu se oslobađaju subatomske čestice i energija u obliku gama-zračenja.

Fotosfera

Prividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom. Ovdje se temperature kreću oko 6000 K. Vrući plin izvire iz unutrašnjosti na površinu, zbog čega nam se čini da površina ima granulastu (zrnatu) strukturu. Granule su promjera oko 1000 km, u stalnom su pokretu (poput vrenja vode) i vrijeme trajanja im je nekoliko minuta. Ponekada nastaju tzv. supergranule promjera 30 000 km i vremena života 24 h.

Kromosfera

Kromosfera je niži sloj sunčeve atmosfere, proteže se iznad fotosfere do visine oko 10 000 km. Znatno je rjeđa od fotosfere i nepravilnog oblika. Sa Zemlje se primjećuje samo za vrijeme potpune pomrčine Sunca. Porastom visine gustoća atmosfere opada, ali se povećava temperatura. Ove promjene gustoće i temperature izražene su u prijelaznom području između kromosfere i korone U kromosferi se događaju izboji plina stvarajući efekte koje nazivamo prominencije i baklje. Prominencije (protuberance) su oblaci ili mlazovi usijanog plina izbačenog u vis. Mogu se uzdići do visine 150 000 km iznad fotosfere, kroz kromosferu i koronu. Gušće su od okolne tvari i dostižu temperaturu oko 20 000 K. Na sličan način dolazi do pojave baklji, mlazova plina koji se brzo podižu unutar kromosfere i padaju nazad. Vrijeme trajanja jedne baklje je oko 10 min.

Korona

U višim slojevima sunčeve atmosfere, koroni, temperatura nastavlja rasti do 1 000 000 K. Nije sasvim jasno zbog čega se događa ovaj porast temperature. Pretpostavka je da ga stvaraju strujanja plina pod utjecajem magnetskog polja. Vanjski dijelovi korone stalno gube masu u obliku sunčevog vjetra.

Sunčev vjetar

Sunčev (solarni) vjetar je struja čestica izbačenih velikom brzinom iz gornjih slojeva sunčeve atmosfere, uglavnom elektrona i protona. Iako je ovaj gubitak mase Sunca gotovo beznačajan i gustoća sunčevog vjetra malena, čestice se kreću velikim brzinama i izazivaju vidljive učinke na tijelima u sunčevom sustavu. Poznatiji učinci sunčevog vjetra su polarna svjetlost i usmjeravanje repa kometa suprotno od Sunca. U blizini Zemlje zemljino magnetsko polje zarobljava čestice sunčevog vjetra i usmjerava ih prema magnetskim polovima. Budući da se čestice sunčevog vjetra kreću brzinama od više stotina km/s, pri sudaru sa česticama u zemljinoj atmosferi dolazi do ioniziranja plina i pojave svjetlosti. Ova se pojava uočava u polarnim područjima, zbog čega je dobila ime polarna svjetlost ili Aurora Borealis (odnosno Aurora Australis na južnoj zemljinoj polutci). Ukoliko je sunčeva aktivnost veća, pojačano djelovanje sunčeva vjetra može dovesti do pojave polarne svjetlosti i na manjim zemljopisnim širinama. U takvim uvjetima postoji mogućnost ometanja ili čak oštećenja radio-komunikacijskih uređaja na Zemlji i umjetnim satelitima. Kometi se prilikom dolaska u blizinu Sunca zagrijavaju, sleđena površina kometa isparava i oslobađa oblak plina i čestica prašine. Djelovanjem čestica sunčevog vjetra, oblak se oblikuje u rep kometa. Budući da sunčev vjetar dolazi iz smjera Sunca, potiskuje rep kometa u suprotnom smjeru. Category:Sunčev sustav als:Sonne ja:太陽 ko:태양 ms:Matahari simple:Sun th:ดวงอาทิตย์ zh-min-nan:Ji̍t-thâu

Metar

Metar je osnovna SI jedinica za duljinu. Definicija mu glasi: "Jedan metar jednak je putu koji svjetlost prevali u vakuumu za 1/299 792 458 dio sekunde." Osim osnovnog oblika - metar, često se koriste i izvedenice:
- nanometar ili 1 nm = 1
- 10-9 metara (ili milijarditi dio jednog metra) - npr. za mjerenje valnih dužina vidljive svjetlosti (400-760 nm)
- mikrometar ili 1 μm = 1
- 10-6 metara (ili milijunti dio jednog metra) - u elektronici (obzirom kako se danas - 2004. proizvode čipovi u 90 nm tehnici, skoro će nanotehnologija zavladati)
- milimetar ili 1 mm = 1
- 10-3 metara (ili tisućiti dio jednog metra) - tehnički nacrti (strojarstvo - građevinci koriste centimetre)
- centimetar ili 1 cm = 1
- 10-2 metara (ili stoti dio jednog metra)
- kilometar ili 1 km = 1
- 103 metara (ili tisuću metara) - od trčanja na 5 ili 10 kilometara do 42,125 kilometra (maraton)
- gigametar ili 1 Gm = 1
- 109 metara (ili milijun kilometara) - u astronomiji Vidi i:
- Predmeci (prefiksi) mjernih jedinica category:jedinice ja:メートル ko:미터 ms:Meter simple:Metre th:เมตร

Remise (fencing)

The remise is a continuation of an attack in fencing. It is performed when an one fencer's attack has failed, either because their opponent has parried or they missed. If the attacker immedietly continues their attack in the same line, they have executed a remise. The name also is applied to repetitions of other actions which did not initially succeed (remise of the riposte, for example, is a riposte that initially missed but hit in a continuation). The remise is at the bottom of actions in taking priority. The remise is important in sabre because of two elements: First, that an attack is over when the front foot lands in the lunge. (In theory all attacks end in a lunge or fleche, and the fleche is forbidden in sabre.) Therefore, if the attacker's front foot lands before their blade hits their oppoent, their action is automaticly a remise. Also, because any contact between a blade and the opponent's target area will set off the scoring apparatus, many fencers whose attack has failed will keep their arm extended or make a quick second cut to attempt to catch their opponent's arm during their riposte. In foil, the remise has gain some prominence, because some direct hits are reportedly not registering on the most recent scoring apparatus settings. Thus, a pair of foil fencers may, upon finding their touches have not landed, remain in lunge position and repeatedly remise hoping to be the first one to score. The remise also has a place as a stop hit, in which a defender (or in this case unsuccessful attacker) hits their opponent one period of "fencing time" before their opponent's attack or riposte arrives. The judgement of "fencing time" is extremely subjective and up to the referee.

zakady bukmacherskie porady budowlane Casino gu Links tuszcze










































:: RELATED NEWS ::

Solidar
Solidar is a group of non-governmental organisations (NGOs) which work in development and humanitarian aid, social policy, social service provision and life-long learning. The alliance work internationally with trade unions, labour movement groups and others. The members of Solidar are:
- AIF (Denmark)
- Arbeiter-Samariter-Bund e.V. (Germany)
- Arbeiterwohlfahrt Bundesverband e.V. (Germany)
- Associaca
Rastislav
Rastislav ("Rastic", in modern Czech Rostislav) (died after 870) was the second prince of Great Moravia between 846 and 870.

Life

After Mojmír's death in 846 was Rastislav designated by Eastern Francia king Colombia, South America. The region is formed by the Colombian departamentos of Antioquia, Caldas, Risaralda and Quindío. The main economical activities are coffee, cattle rising, flowers and gold’s mines. The main cities are Brian Friel and actor Stephen Rea. In 1980 the duo set out to launch a production of Friel's recently completed play, Translations. They decided to rehearse and premiere the play in Derry with the hope of establishing a major theatre company for Northern Ireland. The produc

All Rights Reserved 2005 wikimiki.org