Home About us Products Services Contact us Bookmark
:: wikimiki.org ::
Brzina

Brzina

Najjednostavnija i uobičajena definicija brzine je da je brzina omjer prijeđenog puta u promatranom vremenu. Čisto teoretska definicija brzine jeste da je brzina derivacija zakona puta po vremenu. Zakon puta je neka matematička funkcija koja nam daje zavisnost koordinata tijela u gibanju (dakle položaja) o vremenu. Kraće možemo reći da je brzina derivacija puta po vremenu te je to definicija koja vrijedi posve općenito. Dakle, da bismo bili u stanju u svakom trenutku znati intenzitet i smjer brzine tijela (ili točke) u gibanju, moramo poznavati vektorsku funkciju \mathbfr=s(t), gdje je \mathbfr radijvektor promatrane točke u nekom referentnom koordinatnom sustavu kojeg smo postavili. Ta vektorska funkcija je upravo zakon puta! Spomenutu vektorsku jednadžbu možemo predstaviti i trima skalarnim jednadžbama, npr. za Kartezijev koordinatni sustav: ::::\mathbfx=s_1(t), \mathbfy=s_2(t), \mathbfz=s_3(t) gdje su x, y i z koordinate promatrane točke na trima osima u našem koordinatnom sustavu. Zamislimo sada neku putanju promatrane točke, koja može biti proizvoljna prostorna krivulja, i na toj putanji dvije točke, A i B. Tijelo svojim gibanjem po putanji mora proći kroz obje točke u nekom vremenskom razmaku. Što je taj vremenski razmak kraći, kažemo da se tijelo brže giba, odnosno što je taj vremenski razmak veći, tijelo se sporije giba. Spojimo li vektorom točku A s točkom B, dobit ćemo rezultantni vektor pomaka tijela na tom segmentu putanje. Rezultantni vektor brzine će se po pravcu i smjeru poklapati s rezultantnim vektorom pomaka. Možemo reći i da je to srednji vektor brzine koji bi bio i pravi vektor brzine da se tijelo uistinu gibalo u pravcu rezultantnog (srednjeg) vektora pomaka. Tada možemo reći da je brzina: ::::v= gdje je \mathbfs intenzitet vektora pomaka, a \mathbft je vrijeme. Ova je relacija potpuno točna za svaki segment putanje i svaki vremenski trenutak za jednoliko gibanje po pravcu!! Za svaku drugu vrstu gibanja ovaj nam izraz daje samo iznos i smjer srednje brzine u vremenskom periodu \mathbft. Kako smo uočili da se rezultatni vektor pomaka ne poklapa nužno s putanjom (koja može biti bilo koja krivulja), počet ćemo međusobno približavati točke A i B sve dok se one ne približe toliko blizu da ih razdvaja tek beskonačno maleni segment putanje. Sada možemo reći da se vektor \mathbfds poklapa u cijelosti s diferencijalnim segmentom putanje te štoviše, da i predstavlja diferencijalni segment putanje kojeg će tijelo prevaliti u diferencijalno malom vremenskom razmaku \mathbfdt. Za brzinu sada možemo pisati: ::::v= što dokazuje početnu definiciju. Ovako matematički formuliran izraz za brzinu zovemo zakon brzine iz kojeg možemo dobiti točan intenzitet i vektor brzine u svakoj točki proizvoljne putanje u svakom vremenskom trenutku. Iz izloženog je lako zaključiti da je SI mjerna jedinica za brzinu metar u sekundi [m/s]. U upotrebi su vrlo često i kilometri na sat [km/h], čvorovi (brodski promet), Machov broj itd. Brzina nije pojam vezan isključivo za translaciju, već i za rotaciju. U slučaju rotacije baratamo pojmom kutne brzine. Za kutnu brzinu vrijedi potpuna analogija u odnosu prema translacijskoj brzini, samo što translacijske dimenzije u metrima [m] treba zamijeniti rotacijskim dimenzijama u radijanima [rad]. Kutna brzina je dakle veličina koja nam govori koliki je kut prevaljen tijekom rotacije u jedinici vremena i možemo ju definirati kao ::::\omega= gdje je \mathbf\phi prijeđeni kut u [rad]. Posve općenita definicija kutne brzine je vektor koji se dobiva kao vektorski produkt vektora polumjera rotacije i obodne brzine ::::\omega= Za kutnu brzinu se u tehnici vrlo često koriste okretaji u minuti \mathbfn [o/min]. Veza između broja okretaja u minuti s kutnom brzinom je slijedeća ::::\omega= Category:Fizikalne veličine

Povezani pojmovi


- Gibanje
- Putanja
- Ubrzanje
- Trzaj ja:速度 ko:속도 simple:Velocity

Gibanje

Gibanje nekog tijela najjednostavnije možemo definirati kao promjenu položaja tog tijela u prostoru tijekom vremena. Svako se gibanje dešava uslijed djelovanja sila, iako same sile nije nužno uzeti u obzir da bi se znanstveno analiziralo gibanje. Da bismo u potpunosti opisali gibanje nekog tijela, potrebno je znati njegov zakon puta, iz čega se mogu dobiti putanja te zakon brzine i ubrzanja. Grana mehanike koja detaljno pručava gibanje se zove kinematika. Svako gibanje i njegove značajke se po potrebi mogu razložiti na komponente po osima u nekom po volji definiranom koordinatnom sustavu. Tako se ukupni radijvektor položaja točke može u Kartezijevom sustavu razložiti na komponentne x, y i z ili koordinate položaja, vektor brzine na komponente \mathbfv_x, \mathbfv_y i \mathbfv_z itd. Radi boljeg razumijevanja gibanja i s njim povezanih pojmova, ovdje je izloženo nekliko specifičnih slučajeva:
- Jednoliko gibanje po pravcu
- Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
- Slobodni pad
- Vertikalni hitac
- Horizontalni hitac
- Jednoliko gibanje po kružnici
- Jednoliko ubrzano gibanje po kružnici Category:Fizika

Km/h

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu. Definira se kao brzina pri kojoj se 1 kilometar prijeđe u vremenu od 1 sata.

Konverzija u druge jedinice za brzinu


- 1 km/h = 0.27778 m/s (tj. 1 m/s = 3.6 km/h)

Poveznice


- m/s
- Brzina
- Brzina oslobađanja

Vanjske poveznice


- [http://www.ex.ac.uk/trol/scol/ccspeed.htm Conversion Calculator for Units of SPEED] category:jedinice ja:キロメートル毎時

Gibanje

Gibanje nekog tijela najjednostavnije možemo definirati kao promjenu položaja tog tijela u prostoru tijekom vremena. Svako se gibanje dešava uslijed djelovanja sila, iako same sile nije nužno uzeti u obzir da bi se znanstveno analiziralo gibanje. Da bismo u potpunosti opisali gibanje nekog tijela, potrebno je znati njegov zakon puta, iz čega se mogu dobiti putanja te zakon brzine i ubrzanja. Grana mehanike koja detaljno pručava gibanje se zove kinematika. Svako gibanje i njegove značajke se po potrebi mogu razložiti na komponente po osima u nekom po volji definiranom koordinatnom sustavu. Tako se ukupni radijvektor položaja točke može u Kartezijevom sustavu razložiti na komponentne x, y i z ili koordinate položaja, vektor brzine na komponente \mathbfv_x, \mathbfv_y i \mathbfv_z itd. Radi boljeg razumijevanja gibanja i s njim povezanih pojmova, ovdje je izloženo nekliko specifičnih slučajeva:
- Jednoliko gibanje po pravcu
- Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
- Slobodni pad
- Vertikalni hitac
- Horizontalni hitac
- Jednoliko gibanje po kružnici
- Jednoliko ubrzano gibanje po kružnici Category:Fizika

Putanja

Putanja je krivulja po kojoj se tijekom gibanja kreće materijalna točka ili središte mase nekog tijela. U općem slučaju putanja može biti bilo kakva prostorna krivulja. Ukoliko jednadžba putanje nije unaprijed poznata, može ju se odrediti tako da se iz jednadžbi zakona puta eliminira vrijeme. Evo najjednostavnijeg mogućeg primjera: neka je zakon puta neke točke \mathbfx=t. Ova jednadžba govori da se točka nakon \mathbfn sekundi pomakla za \mathbfn metara po pravcu \mathbfx. Putanja te točke je očito sam pravac \mathbfx. Uzmimo samo malo složeniji primjer: neka je zakon puta dan izrazima \mathbfx=t, \mathbfy=t. Kada izjednačimo \mathbft u obje jednadžbe, dobivamo jednadžbu putanje \mathbfy=x. Na isti se način jednadžbu putanje raznim matematičkim manipulacijama može dobiti i za mnogo složenije izraze zakona puta u bilo kakvom koordinatnom sustavu. category:fizika

Ubrzanje

Ubrzanje (ili akceleracija) koje se uči na satovima fizike u srednjoj školi, zapravo je jednoliko ubrzanje: ubrzanje kod kojega je a=konst.. Ubrzanje je promjena brzine u jedinici vremena, pa je algebarska formula za ubrzanje a=v/t, a jedinica m/s². Iz toga proizlazi v=at te t=v/a; pri čemu je t vrijeme, a ubrzanje, a v brzina. Ako želimo izračunati put pri jednolikom ubrzanom gibanju: s=a/2
- t2; s je put. Ako imamo poznatu akceleraciju i brzinu, a moramo izračunati put, možemo prvo izračunati vrijeme, a možemo se koristiti i formulom: s=v2/2a , koju smo dobili supstituiranjem v2/t2 umjesto t2. Još postoji gibanje, koje je ubrzano sa početnom brzinom. To je gibanje kod kojeg tijelo već ima određenu brzinu, te još dobiva i akceleraciju (primjer je auto kod pretjecanja). Za izračunavanje brzine nakon vremena t (pri ubrzanom gibanju s početnom brzinom), koristimo se formulom vkonačna=v0+at pri čemu je v0 početna brzina. Za izračunavanje prijeđenog puta, koristimo se sljedećom formulom: s=v0t+ a/2
- t2. Za sve gornje formule, ako je akceleracija negativna (u smjeru suprotnom gibanja tijela) vrijedi "-" umjesto "+". Sve gornje jednadžbe su aproksimativne i vrijede za srednjoškolski pristup: promjena se, u matematičkoj fizici, bilježi diferencijalom promjenjive veličine, pa se u to odnosi i na definiciju ubrzanja. Kategorija:Fizikalne veličine

Essential aminoacids

An essential amino acid for an organism is an amino acid that cannot be synthesized by the organism from other available resources, and therefore must be supplied as part of its diet. Eight amino acids are generally regarded as essential for humans: tryptophan, lysine, methionine, phenylalanine, threonine, valine, leucine, isoleucine. Two others, histidine and arginine are essential only in children. A good mnemonic device for remembering these is "Private Tim Hall", abbreviated as: PVT TIM HALL:
Phenylalanine
Valine
Tryptophan

Threonine
Isoleucine
Methionine

Histidine
Arginine
Lysine
Leucine

Which amino acids are essential, varies from species to species, as different metabolisms are able to synthesize different substances. For instance, taurine (which is not, by strict definition, an amino acid) is essential for cats, but not for dogs. Thus, dog food is not nutritionally sufficient for cats, and taurine is added to commercial cat food, but not to dog food. The distinction between essential and non-essential amino acids is somewhat unclear, as some amino acids can be produced from others. The sulfur-containing amino acids, methionine and homocysteine, can be converted into each other but neither can be synthesized de novo in humans. Likewise, cysteine can be made from homocysteine, but not from scratch. So, for convenience, sulfur-containing amino acids are sometimes considered a single pool of nutritionally-equivalent amino acids. Likewise arginine, ornithine, and citrulline, which are interconvertible by the urea cycle, are considered a single pool.

Use of essential amino acids

Foodstuffs that lack essential amino acids are poor sources of protein equivalents, as the body tends to deaminate the amino acids obtained, converting proteins into fats and carbohydrates. Therefore, a balance of essential amino acids is necessary for a high degree of net protein utilization, which is the mass ratio of amino acids converted to proteins to amino acids supplied. The net protein utilization is profoundly affected by the limiting amino acid content (the essential amino acid found in the smallest quantity in the foodstuff), and somewhat affected by salvage of essential amino acids in the body. It is therefore a good idea to mix foodstuffs that have different weaknesses in their essential amino acid distributions. This limits the loss of nitrogen through deamination and increases overall net protein utilization.

See also


- Protein Digestibility Corrected Amino Acid Score

External links


- [http://www.dasc.vt.edu/extension/nutritioncc/9729.html Amino Acid Profiles of Some Common Feeds]
- [http://micro.magnet.fsu.edu/aminoacids/index.html Molecular Expressions: The Amino Acid Collection] - Has detailed information and crystal photographs of each amino acid. Category:Amino acids Category:Essential nutrients Category:Nitrogen metabolism ja:必須アミノ酸

keno wakacje jastrzbia gra wakacje jastrzbia gra disco polo tekst










































:: RELATED NEWS ::
Tricorps
ja:ハッチバック Un bicorps ou un véhicule bicorps est un véhicule dont la silhouette présente un décrochement à la base du pare-brise. Ce type de véhicule comporte deux volumes distincts :
- le compartiment moteur,
- l'habitacle et l'espace pour les bagages. On utilise donc aussi l'expression véhicule à deux volumes pour définir ce type de véhicule On retrouve cette silhouette surtout sur les Segment B, Eurasie : les langues indo-européennes, ouraliennes, altaïques, caucasiennes du Sud (géorgien, svane, <
Jules Lemire
Jules Auguste Lemire (° 23 avril 1853 Vieux-Berquin - † 7 mars 1928 Hazebrouck), fut député du Nord de 1893 à 1928.

Jeunesse

Il est né le
Quatre-vingt-treize
Quatre-vingt-treize est un roman de Victor Hugo paru en 1874. Il narre les plus terribles phases de la Révolution française.

Liens externes

[http://abu.cnam.fr/cgi-bin/go?quatrevt1 ABU] Texte en ligne Catégorie:Roman français Quatre-vingt_treize met particulierement en évidence le deroulement de la révolution en Vendée et montre l' oppo
Culture de la céramique cordée
catégorie:préhistoire La culture de la céramique cordée et des haches de combats (en pierre et perforées) s’étend au de la Russie à la Pologne, à la Suisse, au nord à la Scandinavie et jusqu’aux Iles Britanniques. Elle est limitée en France aux Harry Potter, écrite par J. K. Rowling. 20px
Cousine de Sirius et sœur de Narcissa et d'Andromeda Tonks Bellatrix Lestrange est parmi les plus fidèles des Mangemorts. Son mari, - On a ainsi retouvé plusieurs bétyles à Pétra, datés du IIè ou du IIIè siècle av. J.-C, taillés à même le rocher ou simplement gravés.
- Le bétyle de la Cybèle phrygienne a été rapporté à Rome en 204 av. J.-C.
Lentille (optique)
Une lentille, en optique, est un élément destiné à faire converger ou diverger la lumière. On appelle aussi lentilles des éléments utilisés dans le même but avec différents rayonnements électromagnétiques. Il est ainsi possible de réaliser une lentille sensible aux micro-ondes à partir de paraffine. La plupart des lentilles sont réalisés au moyen d'un
Sun Jata Keïta
Soundiata Keïta (ou Sundjata Keïta) était un empereur du Mali, né en 1190 à Niani (Royaume du Manding, actuelle Guinée) et décédé en 1255. L’histoire de Soundiata Keïta est essentiellement connue par l’épopée racontée de génération en génération jusqu’à nos jours par les
All Rights Reserved 2005 wikimiki.org