:: wikimiki.org ::
| Elektron |
ElektronElektron (također nazvan negatron) je subatomska čestica (satavni dio atoma). Predstavlja se notacijom e−. U atomu su pored elektrona nalaze protoni i neutroni. Elektron je negativno naelektrisan elementarnim nabojem koji iznosi -1.6 × 10;-19 kulona, sa masom oko 9,10 × 10-31 kg (0.51 MeV/c2), koja je 1/1800 dio mase protona.
Elektron spada u klasu subatomskih čestica nazvanih leptoni za koje vjerujemo da su fundamentalne čestice (tj. da nemaju manje sastavne dijelove). Elektron ima spin 1/2, sto znači da je fermion, tj. podliježe Fermi-Dirakovoj statistici. U kvantnoj mehanici elektron se opisuje Dirakovom jednačinom. U Standardnom modelu je u formi dubleta u SU(2) zajedno sa elektronskim neutrinom sa kojim međudjeluje kroz slabu interakciju. Eelektron ima dva masivnija partnera istog naelektrisanja, različitih masa: mion i tau.
Vjerovatan broj elektrona u svemiru je onaj sa 130 nula u nizu. Neki teoretičari smatraju da je elektron vrlo sličan maloj crnoj rupi.
Historija
G. Johnstone Stoney je odredio elektron jedinicom naboja u elektrohemiji, ali Thompson je prvi shvatio da se radi o elementarnoj čestici.
Elektron je otkrio J. J. Thomson, 1897. u Cavendish Laboratory pri Cambridge univerzitetu, kratko studirajući "katodne zrake". Pod uticajem radova Maxwell-a, i otkrcia X-zraka, on je zaključio da katodni zraci sadrže negativno naelektrisane čestice koje on naziva "korpuskule".
Elektricitet
Usmjereno kretanje elektrona koji su oslobođeni uticaja atomskog jezgra nazivamo električnom strujom. Električni naboj direktno mjerimo elektrometrom. Električnu struju mjerimo galvanometrom.
Neutralan atom ima jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja tj. broj protona u jezgru je jednak broju elektrona u omotaču. Za tijelo sa viškom elektrona kažemo da je "negativno naelektrisano", dok za tijelo sa manjkom elektrona kažemo da je "pozitivno naelektrisano".
Relevantni članci
- Standardni model
- Subatomske čestice
- Fotoelektrični efekat
- Svjetlost
- Lista čestica
Vanjski linkovi
- [http://pdg.lbl.gov/pdg.html Particle Data Group (eng.)]
ElektronElektron (također nazvan negatron) je subatomska čestica (satavni dio atoma). Predstavlja se notacijom e−. U atomu su pored elektrona nalaze protoni i neutroni. Elektron je negativno naelektrisan elementarnim nabojem koji iznosi -1.6 × 10;-19 kulona, sa masom oko 9,10 × 10-31 kg (0.51 MeV/c2), koja je 1/1800 dio mase protona.
Elektron spada u klasu subatomskih čestica nazvanih leptoni za koje vjerujemo da su fundamentalne čestice (tj. da nemaju manje sastavne dijelove). Elektron ima spin 1/2, sto znači da je fermion, tj. podliježe Fermi-Dirakovoj statistici. U kvantnoj mehanici elektron se opisuje Dirakovom jednačinom. U Standardnom modelu je u formi dubleta u SU(2) zajedno sa elektronskim neutrinom sa kojim međudjeluje kroz slabu interakciju. Eelektron ima dva masivnija partnera istog naelektrisanja, različitih masa: mion i tau.
Vjerovatan broj elektrona u svemiru je onaj sa 130 nula u nizu. Neki teoretičari smatraju da je elektron vrlo sličan maloj crnoj rupi.
Historija
G. Johnstone Stoney je odredio elektron jedinicom naboja u elektrohemiji, ali Thompson je prvi shvatio da se radi o elementarnoj čestici.
Elektron je otkrio J. J. Thomson, 1897. u Cavendish Laboratory pri Cambridge univerzitetu, kratko studirajući "katodne zrake". Pod uticajem radova Maxwell-a, i otkrcia X-zraka, on je zaključio da katodni zraci sadrže negativno naelektrisane čestice koje on naziva "korpuskule".
Elektricitet
Usmjereno kretanje elektrona koji su oslobođeni uticaja atomskog jezgra nazivamo električnom strujom. Električni naboj direktno mjerimo elektrometrom. Električnu struju mjerimo galvanometrom.
Neutralan atom ima jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja tj. broj protona u jezgru je jednak broju elektrona u omotaču. Za tijelo sa viškom elektrona kažemo da je "negativno naelektrisano", dok za tijelo sa manjkom elektrona kažemo da je "pozitivno naelektrisano".
Relevantni članci
- Standardni model
- Subatomske čestice
- Fotoelektrični efekat
- Svjetlost
- Lista čestica
Vanjski linkovi
- [http://pdg.lbl.gov/pdg.html Particle Data Group (eng.)]
MasaMasa je svojstvo tijela.
U svakodnevnom životu često je zamjenjujemo s težinom što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine
(Razlike: masa je apsolutna dok težina ovisi o gravitaciji;
masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom;
masa se izražava u kilogramima [kg], a težina u njutnima[N]).
Masa je mjera inercije ili tromosti .
Iz ove izjave nameće se pitanje :
Šta je to tromost?
Tromost (Inercija) je također svojstvo svakog tijela po kojemu to tijelo nastoji ostati u stanju u kojem se našlo (u stanju mirovanja ako je mirovalo, u stanju kretanja ako se kretalo).
Pa šta onda znači da je masa mjera tromosti?
To znači da su ove dvije veličine međusobno zavisne, proporcionalne - tijelo veće mase ima veću tromost, a tijelo manje mase ima manju tromost.
Osnovna mjerna jedinica za mjerenje mase je 1 kilogram [kg].
Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase prautega koji se čuva u muzeju utega i mjera u Sevresu pokraj Pariza.
Masu nekog tijela možemo odrediti vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega-tijela poznate mase.
Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada znate da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega.
Masu također možemo saznati upotrebom formula u kojima se pojavljuju veličine ovisne o masi.
Primjer: gustoća tvari od koje je neko tijelo izrađeno jednaka je količniku mase i volumena toga tijela.
Dakle, ako znamo volumen tijela i gustoću tvari od koje je izrađeno lahko možemo zaključiti da će masa biti jednaka umnošku gustoće (izražene u kg/m3 i g/cm3) i volumena (izraženog u m3 i cm3 ovisno o mjernoj jedinici u kojoj je izražena gustoća).
FORMULE
m=p
- V
# Masa=grčko slovo ro-oznaka za gustoću
- volumen
m=G/g
# Masa=težina/ubrzanje Zemljine sile teže(gravitacijsko ubrzanje)
# Masa=toplina/(specifični toplinski kapacitet
- promjena temperature)
(preneseno sa hr.wikipedie i potom adaptirano )
Category:Hemija
Category:Klasična mehanika
Category:Fizikalne veličine
ja:質量
simple:Mass
1897
Događaji
1897. u temama
Rođenja
Smrti
ko:1897년
ms:1897
simple:1897
th:พ.ศ. 2440
Preimage resistancePreimage resistance to właściwość funkcji haszującej H taka, że znając jakiś hasz h nie istnieje żadna szybka metoda znalezienia wiadomości m takiej że H(m) = h.
Jest to najsłabsza kryptograficzna właściwość funkcji haszującej. Funkcje które nie są preimage resistant nie mają praktycznie zastostowań kryptograficznych, za to samo preimage resistance nie jest właściwością wystarczającą dla wielu zastosowań.
Jeśli funkcja nie jest preimage resistant, to nie jest też second preimage resistant – dla danej wiadomości m1 liczymy hasz h, po czym go odwracamy, znajdując takie m2, że H(m2) = h = H(m1). Ponieważ przestrzeń wiadomości jest o wiele większa od przestrzeni haszy, z prawdopodobieństwem bliskim 1 m1 i m2 są różne.
W ten sam sposób możemy znajdować kolizję funkcji haszującej która nie jest preimage resistant – losujemy m1, liczymy h=H(m1), po czym obliczamy m2, takie że H(m1)=h=H(m2).
Kategoria:Kryptografia
realplayer bielizna erotyczna webmaster warsaw bars and cafes nauka
|
|
|
|
