Home About us Products Services Contact us Bookmark
:: wikimiki.org ::
Brzina Svjetlosti

Brzina svjetlosti

Brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 3
- 10 8 m/s, točnije 299,792,458 kilometara u sekundi. U nekom drugom mediju (plinu, tekućini ili svjetlopropusnoj krutini - staklo) brzina svjetlosti je manja od brzine u vakuumu. Brzina svjetlosti jedan je od važnijih Fizikalnih pojmova Teorije relativnosti. Category:Fizika Category:astronomija als:Lichtgeschwindigkeit ja:光速度 ko:빛의 속도 ms:Kelajuan cahaya simple:Speed of light th:อัตราเร็วของแสง

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja. U suvremenoj kvantnoj teoriji polja vakuum je ispunjen kvantnim fluktuacijama. Kategorija:Fizika

Km/s

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu. Definira se kao brzina pri kojoj se 1 metar prijeđe u vremenu od 1 sekunde. Primjeri manjih i većih jedinica su mm/s, cm/s, km/s itd.

Konverzija u druge jedinice za brzinu


- 1 m/s = 3.6 km/h.

Poveznice


- km/h
- Brzina
- Brzina oslobađanja Category:jedinice ja:メートル毎秒

Plin

Plin je tvar u plinovitom agregatnom stanju. U takvom stanju, molekule tvari imaju dovoljnu unutarnju energiju da se oslobode iz stabilne strukture. Temperatura pri kojoj tvar prelazi u plinovito stanje naziva se vrelište. category:fizika category:kemija ko:기체 ms:Gas ja:気体 simple:Gas

Brzina

Najjednostavnija i uobičajena definicija brzine je da je brzina omjer prijeđenog puta u promatranom vremenu. Čisto teoretska definicija brzine jeste da je brzina derivacija zakona puta po vremenu. Zakon puta je neka matematička funkcija koja nam daje zavisnost koordinata tijela u gibanju (dakle položaja) o vremenu. Kraće možemo reći da je brzina derivacija puta po vremenu te je to definicija koja vrijedi posve općenito. Dakle, da bismo bili u stanju u svakom trenutku znati intenzitet i smjer brzine tijela (ili točke) u gibanju, moramo poznavati vektorsku funkciju \mathbfr=s(t), gdje je \mathbfr radijvektor promatrane točke u nekom referentnom koordinatnom sustavu kojeg smo postavili. Ta vektorska funkcija je upravo zakon puta! Spomenutu vektorsku jednadžbu možemo predstaviti i trima skalarnim jednadžbama, npr. za Kartezijev koordinatni sustav: ::::\mathbfx=s_1(t), \mathbfy=s_2(t), \mathbfz=s_3(t) gdje su x, y i z koordinate promatrane točke na trima osima u našem koordinatnom sustavu. Zamislimo sada neku putanju promatrane točke, koja može biti proizvoljna prostorna krivulja, i na toj putanji dvije točke, A i B. Tijelo svojim gibanjem po putanji mora proći kroz obje točke u nekom vremenskom razmaku. Što je taj vremenski razmak kraći, kažemo da se tijelo brže giba, odnosno što je taj vremenski razmak veći, tijelo se sporije giba. Spojimo li vektorom točku A s točkom B, dobit ćemo rezultantni vektor pomaka tijela na tom segmentu putanje. Rezultantni vektor brzine će se po pravcu i smjeru poklapati s rezultantnim vektorom pomaka. Možemo reći i da je to srednji vektor brzine koji bi bio i pravi vektor brzine da se tijelo uistinu gibalo u pravcu rezultantnog (srednjeg) vektora pomaka. Tada možemo reći da je brzina: ::::v= gdje je \mathbfs intenzitet vektora pomaka, a \mathbft je vrijeme. Ova je relacija potpuno točna za svaki segment putanje i svaki vremenski trenutak za jednoliko gibanje po pravcu!! Za svaku drugu vrstu gibanja ovaj nam izraz daje samo iznos i smjer srednje brzine u vremenskom periodu \mathbft. Kako smo uočili da se rezultatni vektor pomaka ne poklapa nužno s putanjom (koja može biti bilo koja krivulja), počet ćemo međusobno približavati točke A i B sve dok se one ne približe toliko blizu da ih razdvaja tek beskonačno maleni segment putanje. Sada možemo reći da se vektor \mathbfds poklapa u cijelosti s diferencijalnim segmentom putanje te štoviše, da i predstavlja diferencijalni segment putanje kojeg će tijelo prevaliti u diferencijalno malom vremenskom razmaku \mathbfdt. Za brzinu sada možemo pisati: ::::v= što dokazuje početnu definiciju. Ovako matematički formuliran izraz za brzinu zovemo zakon brzine iz kojeg možemo dobiti točan intenzitet i vektor brzine u svakoj točki proizvoljne putanje u svakom vremenskom trenutku. Iz izloženog je lako zaključiti da je SI mjerna jedinica za brzinu metar u sekundi [m/s]. U upotrebi su vrlo često i kilometri na sat [km/h], čvorovi (brodski promet), Machov broj itd. Brzina nije pojam vezan isključivo za translaciju, već i za rotaciju. U slučaju rotacije baratamo pojmom kutne brzine. Za kutnu brzinu vrijedi potpuna analogija u odnosu prema translacijskoj brzini, samo što translacijske dimenzije u metrima [m] treba zamijeniti rotacijskim dimenzijama u radijanima [rad]. Kutna brzina je dakle veličina koja nam govori koliki je kut prevaljen tijekom rotacije u jedinici vremena i možemo ju definirati kao ::::\omega= gdje je \mathbf\phi prijeđeni kut u [rad]. Posve općenita definicija kutne brzine je vektor koji se dobiva kao vektorski produkt vektora polumjera rotacije i obodne brzine ::::\omega= Za kutnu brzinu se u tehnici vrlo često koriste okretaji u minuti \mathbfn [o/min]. Veza između broja okretaja u minuti s kutnom brzinom je slijedeća ::::\omega= Category:Fizikalne veličine

Povezani pojmovi


- Gibanje
- Putanja
- Ubrzanje
- Trzaj ja:速度 ko:속도 simple:Velocity

Teorija relativnosti

Albert Einsteinova teorija relativnosti sastoji se od dvije znanstvene teorije na području fizike: posebne relativnosti i opće relativnosti. Ove su teorije osmišljene kako bi objasnile činjenicu da se elektromagnetski valovi ne pokoravaju Newtonovim zakonima gibanja. Elektromagnetski valovi gibaju se konstantnom brzinom, nezavisno od kretanja promatrača. Osnovna ideja obje teorije je da će dva promatrača, koji se nalaze u međusobno relativnom gibanju (tj. gibanju jedan u odnosu na drugoga), izmjeriti različite vremenske i prostorne intervale za iste događaje, ali da će fizikalni zakoni obojici izgledati jednako.

Posebna relativnost

Glavni članak: Posebna teorija relativnosti Einsteinov članak, "O elektrodinamici tijela u gibanju" (1905), uvodi posebnu teoriju relativnosti. Posebna relativnost smatra da promatrači u inercijskim referentnim okvirima koji su u međusobno relativnom jednolikom gibanju ne mogu izvesti nikakav pokus kojim bi utvrdili koji od njih je u "apsolutnom kretanju". Teorija postulira da će brzina svjetlosti u vakuumu biti ista za oba promatrača (tj. promatraču nepromjenjiva [invariantna] brzina). Jedna od prednosti posebne relativnosti je što može biti izvedena iz svega nekoliko premisa:
- brzina svjetlosti u vakumu je konstantna (299.792.458 m/s)
- fizikalni zakoni su isti za sve promatrače u inercijskim referentnim okvirima

Opća relativnost

Glavni članak: Opća teorija relativnosti Opću teoriju relativnosti Einstein je objavio 1916. (kao seriju predavanja održanih na Pruskoj akademiji znanosti 25.11.1915). Opća teorija relativnosti je geometrijska teorija koja postulira da prisutnost mase i energije "zakrivljuje" prostorvrijeme, te da ta zakrivljenost utječe na put slobodnih čestica (i općenito svjetlosti). Ova se teorija koristi matematikom diferencijalne geometrije i tenzora da bi opisala gravitiranje bez korištenja gravitacijske sile. Ova teorija sve promatrače drži ekvivalentnima, a ne samo one koji su u jednolikom gibanju.

Vanjske poveznice


- [http://www.wired.com/news/space/0,2697,64505,00.html?tw=wn_tophead_1 Probe set to test theory of Relativity - Aug. 07, 2004] — "Gravity probe B" (en.)
- [http://www.mathpages.com/rr/rrtoc.htm Reflections on Relativity] — cjelovit online tečaj o relativnosti (en.)
- [http://www.muppetlabs.com/~breadbox/txt/al.html Relativity explained in words of four letters or less] — (en.)
- [http://www.insidereality.net/site/content/science_and_technology/einstein_relativity/index.php Albert Einstein: Relativity - The Special and General Theory] — online verzija knjige (en.)
- [http://www.gutenberg.org/etext/5001 Albert Einstein: Relativity - The Special and General Theory] — verzija za dowload (en.) Category:fizika Category:relativnost

Grammatica

De grammatica van een taal wordt gevormd door een aantal regels voor het gebruik van een taal in een gegeven context.

Taalkundig ontleden

Woorden kunnen aan de hand van hun hoofdfunctie en hun combineerbaarheid met andere woorden worden gegroepeerd in woordsoorten. Het op deze wijze benoemen van woorden noemt men taalkundig ontleden of woordbenoemen:
- zelfstandige naamwoorden
- bijvoeglijke naamwoorden
- bijwoorden
- voornaamwoorden
- werkwoorden
- voegwoorden
- lidwoorden
- voor- en achterzetsels
- telwoorden
- tussenwerpsels

Redekundig ontleden

Los daarvan kunnen zinsdelen worden benoemd naar hun functie binnen de zin. Dit noemt men redekundig ontleden of zinsontleden:
- onderwerp
- gezegde (naamwoordelijk of werkwoordelijk)
- persoonsvorm
- lijdend voorwerp
- meewerkend voorwerp
- belanghebbend voorwerp
- voorzetselvoorwerp
- handelend voorwerp
- ondervindend voorwerp
- bepaling van gesteldheid
- bijwoordelijke bepaling
- bijvoeglijke bepaling ---- Om de grammatica van een taal (zowel natuurlijke als computertalen) zo formeel mogelijk te beschrijven zijn zelfs meta-talen ontwikkeld, zoals de Backus-Naur Form (BNF).

Zie ook


- Nederlandse grammatica
- Semantiek
- Syntaxis
- Taalkunde

Externe links


- [http://oase.uci.kun.nl/~ans/ De elektronische Algemene Nederlandse Spraakkunst, met een uitgebreider overzicht] Categorie:Deelgebied van taalkunde als:Grammatik ja:文法 simple:Grammar th:ไวยากรณ์

piesni gry strategiczne albergue en madrid warsaw bars and cafes House










































:: RELATED NEWS ::
International Conference on Information Visualization
Information visualization is a complex research area. It builds on theory in information design, computer graphics, human-computer interaction and cognitive science. As a subject in computer science, information visualization is the use of interactive, sensory representations, typically visual, of abstract data to
Ernst August Prinz von Hannover
Ernst August, Prince of Hanover (German: Prinz von Hannover, in English also known as Ernest Augustus of Hanover), styled His Royal Highness The Prince of Hanover; born 26 February 1954 in Hanover, Lower Saxony, Germany) is the eldest son of
Kent v Warwickshire 20-23 April 2005
See also: 2005 English cricket season for a full summary of the season The 2005 English cricket season started early, on 8 April, with MCC playing the Champion County, or at least it would have done if the rain hadn't delayed the start till the next day. The other games played were all between the first-class counties and university sides. The first matches showed a bumper crop of centuries, with little joy for bowlers, but there were no surprises. The MCC ended up beating
Maduros
:This article is about the starchy banana. For the small herb, see Plantago Plantago Plantains are hard, starchy bananas used for cooking, as contrasted with the soft, sweet dessert varieties. Plantains are a staple food in the tropical regions of the world, treated in much the same way as potatoes and with a similar neutral flavour and texture wh
Argenteuil (electoral district)
Argenteuil was a federal electoral district represented in the Canadian House of Commons from 1867 to 1948, 1968 to 1972, and 1979-1980. It was located in the Province of Quebec. Argenteuil electoral district was originally created in the British North America Act of 1867. In 1947, it was redistributed into Bagot (electoral district) ---> Bagot was a federal electoral district represented in the Canadian House of Commons from 1867 to 1935. It was located in the province of