Home About us Products Services Contact us Bookmark
:: wikimiki.org ::
Inercija

Inercija

Tromost ili inercija je jedno od osnovnih svojstava svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj. masa je mjera tromosti tijela. To se svojstvo manifestira kao opiranje tijela promjeni stanja gibanja, što je izrečeno prvim Newtonovim zakonom. U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet brzine i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati sila. Uočimo da za promjenu smjera gibanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja gibanja očituje se u pojavi inercijalne sile koju tijelo "osijeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom gibanja po nepravocrtnoj putanji. Dobar ilustrativni primjer za slučaj promjene intenziteta brzine je vožnja u automobilu. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u vožnji sjedalo pritišće na naša leđa, kao da nas nešto vuče prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s gibanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas nešto vuče prema naprijed. Efekt je to izraženiji što je veća masa tijela i/ili promjena brzine, tj. ubrzanje. Vektor inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednak \mathbfF_=ma. Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Takve sile "prožimaju" tijelo u cijeloj njegovoj masi (volumenu) jer djeluju na svaku njegovu česticu; u biti, priroda inercijalnih sila se ni po čemu ne razlikuje od gravitacijskih, osim što su im uzroci različiti. Neke inercijalne sile su od posebnog značaja u analizi gibanja pa imaju i posebno ime: centrifugalna sila, Coriolisova sila. Masa tijela je prikladna veličina za mjeru tromosti samo kod razmatranja gibanja koje uključuje translaciju, međutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod čistog rotacijskog gibanja (stalno mijenjanje smjera gibanja). Sama masa u takvom slučaju nije dovoljno dobra veličina pa se uvodi pojam inercijalnog momenta. Inercijalni moment se definira kao ::::\mathbfM_=J\epsilon gdje je \mathbfJ moment inercije, a \mathbf je kutno ubrzanje u [rad/s2]. Ova je formula potpuna rotacijska analogija formule \mathbfF=ma. Inercijalni moment se može naći i kao moment inercijalne sile za os rotacije gdje se vektor tog momenta može naći pomoću vektorskog umnoška ::::\mathbfM_=r \times F_ gdje je \mathbfr vektor najkraće udaljenosti pravca vektora inercijalne sile od osi rotacije usmjeren od osi prema sili. Category:Fizika ja:慣性 ko:관성 ms:Inersia

Isaac Newton

Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom (4. siječnja 1643 - 31. ožujka 1727). Jedan od najvećih prirodnih znanstvenika u povijesti.

Životopis

Engleski fizičar, matematičar i astronom Isaac Newton rodio se na Božić 1642. godine u mjestu Woolsthorpe u okrugu Lincoln u Engleskoj. Nakon poroda bio je praktično otpisan, ali je ipak uspio preživjeti. Newtonova majka uskoro se preudala pa je o malom Isaacu skrbila baka. Još dok je pohađao osnovnu školu Isaacov ujak William Esconty uočio je kako njegov nećak nije običan dječak već da posjeduje nesumnjive crte izuzetne nadarenosti. Newton je veoma rano pokazao i vještinu u pravljenju raznovrsnih naprava kojima je zarađivao i svoje prve honorare. Umjesto da s vršnjacima uživa u dječijim nepodopštinama mali Isaac je konstruirao mehaničke lutke, fenjere kojima je plašio praznovjerne seljake, drveni sat koji se sam navijao, mlin s proždrljivim mišem, koji je istovremeno bio i mlinar i glavni pokretač naprave i još puno toga. Srednju školu završio je u gradiću Grenthem iz koje nosi uspomenu i na svoja prva dva fizička okršaja. U prvom je dobio batine od nekog nasilnika, ali je u drugoj borbi Newton nasilnika "stručno" pretukao i natrljao mu nos o crkveni zid. Zahvaljujući tome, jedanko kao i svome znanju, ubrzo je postao "glavna faca" u školi. Iz tih godina potječe i njegova prva i jedina ljubav, prema gospođici Story, pastorki apotekara kod kojega je stanovao. Ljubav je bila mladalački neobuzdana, ali se Newton otrgnuo iz ruku čarolije, izbjegao ženidbu i ostao cijelog života neuhvatljiv. Završivši srednju školu Newton se po preporuci svog ujaka upisuje na Cambridge kao najsiromašniji student. Stoga je morao raditi teške poslove kako bi zaradio za život i školovanje. Sveučilište je rangiralo svoje studente. U samom početku Newton je bio zadnji na rang listi, ali se vremenom talentom i znanjem izdvojio se i nametnuo. O tome dovoljno govori i činjenica da je odmah nakon završenog studija dobio mjesto predavača na istom fakultetu na kojem je studirao. U periodu od 1664. do 1666. godine Londonom je harala kuga pa se Newton mogao na miru udubiti u svoje zamisli vezane za mehaniku i dinamiku i tako postaviti temelje svom životnom djelu. Newton je tih godina radio tako intezivno da se skoro razbolio. Nakon što je kuga minula Newton se vratio u Cambridge gdje je 1669. na mjestu profesora matematike naslijedio svog učitelja Isaaca Barrowa. Prvo je predavao optiku, a potom i druge predmete među kojima se našao i zemljopis. Čak je objavio i jedan udžbenik zemljopisa. U Kraljevsku akademiju Newton je primljen na osnovu refraktorskog teleskopa kojim je promatrao Jupiterove satelite. Teleskop je izradio sam Newton pokazavši tako savršeno poznavanje složenih tehnoloških postupaka od kojih je najsloženiji bio brušenje ogledala. Izbor u Akademiju donio je Newtonu i prvi sukob i to s fizičarem Robertom Hookom. Hook je bio fizičar, kemičar, astronom i arhitekt, čovjek nepostojanog karaktera koji nije imao strpljenja raditi dugo na jednom projektu i čuvati za sebe otkriće do samoga kraja. Zbog toga je dolazio u mnoge sporove s drugim znanstvenicima koji su njegove ideje dovodili do konačnog ostvarenja. Između ostalog prigovarao je svakom da ga je pokrao. S Newtonom se sporio zbog teorije svjetlosti. Za razliku od Hooka Newton je kao rijetko koji znanstvenik bio nesklon iznošenju svojih ideja u javnost prije njihove konačne obrade. Za njega je bilo sasvim prirodno da utroši 20 godina za neki posao. Ipak, nije bio tajanstveni ili sujevjeran. Laskanja i priznanja dolazila su sama po sebi, on ih nije odbijao ali mu nisu mnogo značila. Druga, čuvenija, Newtonova svađa jeste ona s Leibnizom oko pitanja prvenstva u otkriću infinitezimalnog računa. Newton je žudio otkriti ono što se zove materia prima (prvobitna materija), kako bi na taj način imao "sve". Nije se zadovoljavao samo objašnjavanjem ustrojstva svijeta, jer je priznavao vrhovnog tvorca, na svoj protestantski način, kao strastan teolog i pisac mnogih teoloških rasprava u kojima je iskušavao svoju logiku na pitanjima bez ikakvog značaja za znanost pa i samo teologiju danas. Nije se zadovoljavao pasivnim promatranjem i bilježenjem onoga što jeste takvo kakvo jeste; od prvog dana stvaranja žudio je za samim stvaranjem, za mijenjanjem kako bi mogao reći: Otkrio sam sve. Hypotheses non fingo (Ne izmišljaj hipoteze) - bijaše njegova čuvena deviza koju nije napuštao do kraja života. Za sve je tražio logična objašnjenja, u eksperimentu. Newtonova tajanstvenost, šutnja i strpljiv rad mogli su imati i kobne posljedice po njegov život, kada se 1690. godine zapalio njegov radni kabinet, odnosno rukopisi na njegovom radnom stolu. U tom besmislenom požaru koji je čini se izazvala mačka oborivši svijeću, izgorili su neki Newtonovi rukopisi. U njima su bili zapisani njegovi radovi vezani uz kemiju i knjiga o prelamanju svjetlosti. U tim rukopisima nalazili su se i ogledi kojima se Newton bavio 20 godina, ogroman empirijski materijal kakav nije bilo moguće više prikupiti, pa je razumljiv njegov očaj nad prizorom uništenog truda. Tri godine bio je na opasnom putu ludila, s trenucima potpune neuračunljivosti ali se ipak izvukao iz takvog stanja. Navodno mu je u pronalaženju izlaza s tog puta pomogla i njegova ljupka nećakinja po nagovoru filozofa Locka, velikog Newtonovog prijatelja. Newton je bio čovjek duha, zaboravaljo je na hranu i san kada je radio. Probudivši se dugo je sjedio u noćnoj košulji na ivici kreveta i razmišljao. Smatrao je kako nakon sna mozak najbolje radi, oslobođen zagađenja. Istog mišljenja bio je i Descartes. Newton je mnogo godina bio i zastupnik u britanskom parlamentu gdje je uporno šutio osim u nekoliko iznimnih slučajeva kada je digao svoj glas u korist autonomnosti znanosti i Cambridgea. Njegova slava bila je tolika da se preko njegovih riječi nije moglo lako preći. Također je bio dopisni član Francuske akademije, a francuski kralj čak mu je nudio mirovinu. Njegovo grandiozno djelo Matematički principi prirodne filozofije (Philosophiae nautralis principa mathematica) izmijenilo je pogled na svijet, a mnogi znanstvenici citirali su ga kao Bibliju. Počasti koje su mu iskazivane nije doživio nijedan Englez prije njega. U svojoj 54 godini postao je upravitelj kovnice novca. Nama to danas izgleda krajnje besmisleno, ali taj položaj u ono vrijeme bio je znak izuzetnog društvenog statusa. Newton je poživio 84 godine, uglavnom u dobrom zdravlju. Izgubio je samo jedan zub, od napornog gledanja u Mjesec oslabio mu je vid, a kosa mu je rano osjedila ali je ostala bujna do posljednjih dana. Preminuo je 31. ožujka 1727. godine u Londonu. Iza Newtona ostale su brojne, još poptuno neistražene, bilježnice sa tisućama kemijskih recepata.

Djela

1687 napisao je "Philosophiae naturalis principia mathematica". U tom djelu je ujedinio istraživanja Galileo Galileia i Johannes Keplera u jednu teoriju gravitacije i postavio je osnovu klasične mehanike u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja.

Izumi

Slavni britanski znanstvenik prvi je shvatio gravitacijsku silu. Pošto je 1666. vidio kako jabuka pada na tlo, pitao se je li sila koje utječe na predmete što padaju ista koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji. Trebalo mu je mnogo godina da dokaže tu smionu zamisao. Ustvrdio je da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelom svemiru. Newton je također unaprijedio poznate zakone gibanja i otkrio da je bijelo svijetlo, sastavljeno od boja spektra (duginih boja). Postavio je temelj modernoj astronomiji. Godine 1668. izumio je i refraktorski teleskop. Vidi i Newtonovi zakoni gibanja.

Utjecaj

Newton, Isaac Newton, Isaac Newton, Isaac Newton, Isaac Newton, Isaac ja:アイザック・ニュートン ko:아이작 뉴턴 ms:Isaac Newton simple:Isaac Newton th:ไอแซก นิวตัน

Gravitacija

Gravitacija je jedno od osnovnih svojstava našeg svemira. Manifestira se kao privlačna sila između svih tijela koja imaju masu. Dva tijela masa \mathbfm_1 i \mathbfm_2 privlačit će se silom čiji je intenzitet ::::F_g(r)=G gdje je \mathbfG gravitacijska konstanta, G=6.67 \times 10^ [Nm2kg-2], a \mathbfr je međusobna udaljenost. Gravitacijska sila nikad nije odbojna!! Gravitacijske sile spadaju u volumenske sile, a sve volumenske sile rezultat su postojanja tzv. polja sila u prostoru. Svako polje sila koje postoji rezultat je nekog svojstva vezanog uz materiju. Tako je gravitacijsko polje sila rezultat svojstva materije koju zovemo masenost, električno polje je vezano uz naboj itd. Neka čestica će osjećati silu kad se nalazi u prostoru gdje postoji polje sila samo ako je i ona sama izvor istovrsnog polja sila, tj. ako i ona sama posjeduje svojstvo koje posjeduje izvor polja u kojem se ta čestica nalazi. Tako, na primjer, električki neutralna čestica neće osijećati nikakvu silu u električnom polju jer ona jednostavno ne posjeduje svojstvo električnog naboja. Utjecaj polja sila se prostorom širi brzinom svjetlosti, a iz toga slijedi da se i promjena u polju sila prostorom također širi tom brzinom!! Ova je tvrdnja u skladu s teorijom relativnosti prema kojoj je brzina svjetlosti maksimalna brzina kojom može putovati informacija. Gravitacijska sila nije dovoljno ilustrativna veličina za opisivanje gravitacijskog polja pa se umjesto nje uvodi pojam jakosti gravitacijskog polja. Sila privlačenja ovisi o dvije varijable, a to su dvije mase koje se međusobno privlače. Jakost gravitacijskog polja ovisi samo o masi koja stvara to gravitacijsko polje. Jakost gravitacijskog polja mase \mathbfm_1 računa se kao ::::g(r)==G Ova veličina nam govori kojom silom gravitacijsko polje privlači jedan kilogram mase u nekoj točki prostora određenoj radijvektorom \mathbfr. Mjerna jedinica je njutn po kilogramu [N/kg], a lako se može pokazati da je njutn po kilogramu isto što i metar u sekundi na kvadrat [m/s2], što je mjerna jedinica ubrzanja. Možemo, dakle, reći da je jakost gavitacijskog polja u nekoj točki prostora zapravo ubrzanje sile teže tog istog gravitacijskog polja. Ta je veličina svojstvo isključivo gravitacijskog polja i nema nikakve veze s masom koja se eventualno može naći u tom polju, za razliku od sile; jakost gravitacijskog polja bismo mogli nazvati i specifičnom silom, s obzirom da se radi o sili svedenoj na jedinicu onog svojstva uz koje se veže ovo polje sila (masa). Dopunske činjenice za potpunije razumijevanje:
- Gravitacijsko polje svake čestice širi se u beskonačnost, ali njegova jakost slabi s kvadratom udaljenosti.
- Za dobivanje jakosti \mathbfg, svejedno je s kojom će se masom \mathbfm_2 vršiti dijeljenje jer će ukupna sila uvijek biti proporcionalno veća ili manja.
- Definicija jakosti gravitacijskog polja se matematički može dobiti i na alternativni način uvrštavanjem jedinične mase u drugi Newtonov zakon.
- Ako neko tijelo promijeni položaj u prostoru, jakost njegovog gravitacijskog polja u proizvoljnoj točki prostora će se promijeniti u skladu s tim pomakom tek nakon onoliko vremena koliko je potrebno da svjetlost dođe od tijela do te točke. Category:Fizika

Moment inercije

Moment inercije je mjera tromosti za rotacijsko gibanje. Možemo, dakle, reći da je moment inercije rotacijska analogija mase. Što je moment inercije nekog tijela veći to ga je teže pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju. Međutim, za razliku od mase, moment inercije nije neki nepromijenjivi broj: on ovisi o osi oko koje se dešava rotacija tijela!! Matematička definicija momenta inercije materijalne točke mase \mathbfm za neku os "a" je ::::\mathbfJ_a=mr^2 gdje je \mathbfr udaljenost te točke od osi rotacije; mjerna jedinica je [kgm^2]. Za neko tijelo sastavljeno od N materijalnih čestica moment inercije za neku os je jednak zbroju momenata inercije svih materijalnih čestica za tu istu os ::::J_a=\sum m_i^2 Ovo je nepraktičan izraz za neko kontinuirano tijelo za koji bi trebalo znati točan broj i položaj svih čestica. Umjesto toga vrši se integriranje momenata inercije svih diferencijalnih masa \mathbfdm ::::J_a=\int r^2dm=\int r^2\rho dV , uz pretpostavku da je gustoća tijela \mathbf\rho po cijelom volumenu jednaka, dobivamo ::::J_a=\rho\int r^2dV=\rho\int r^2dxdydz Momenti inercije za osi koje prolaze kroz težište tijela se nazivaju vlastitim momentima inercije. Iako gornja matematička formulacija vrijedi posve općenito, moment inercije za neku os koja prolazi izvan težišta tijela se može izračunati pomoću Steinerovog pravila koje možemo ovako sročiti: Moment inercije tijela za neku os koja ne prolazi težištem jednak je zbroju vlastitog momenta inercije za os paralelnu s traženom osi i umnoška mase tijela s kvadratom udaljenosti težišta tijela od trežene osi . Ovo je pravilo vrlo važno i elementarno!! Umnožak mase tijela i kvadrata udaljenosti težišta tijela od tražene osi se naziva položajni moment inercije. Matematički izričaj Steinerovog pravila možemo zapisati na slijedeći način: ::::\mathbfJ=J_+mr^2=J_+J_ Iz svega izloženoga treba uočiti nekoliko činjenica bitnih za razumijevanje materije:
- Što je neka masa udaljenija od osi rotacije, to je teže vršiti rotaciju.
- Inertnost mase pri rotaciji raste s kvadratom udaljenosti od osi rotacije.
- Materijalna točka nema vlastitih momenata inercije jer nema protežnost.
- Za dovoljno kompaktna tijela (npr. mala kugla) u nekim slučajevima možemo aproksimirati da nemaju vlastitih momenata inercije.
- Moment inercije nekog tijela ne ovisi samo o negovoj masi i udaljenosti njegovog težišta od osi rotacije, već i o obliku.
- Steinerovo pravilo se primjenjuje bez obzira na to da li os rotacije prolazi kroz tijelo ili se nalazi izvan njega, bitan je samo odnos osi prema težištu. Category:Fizika

Moment

Moment je vektorska fizikalna veličina kojom se u mehanici opisuje rotacija, odnosno kaže se da rotaciju vrši moment sile ili kraće moment. Može se reći i da je moment djelovanje sile na nekom kraku. Moment se uvijek odnosi na neku točku ili os oko koje se vrši rotacija, a njegov vektor se izračnava pomoću vektorskog produkta ::::\mathbf=r \times F gdje je \mathbf vektor najkraće udaljenosti od osi ili točke za koju tražimo moment do pravca na kojem se nalazi vektor sile. Mjerna jedinica za moment je, kako se vidi iz formule, njutnmetar [Nm]. Moment sile za neku os neće postojati kada pravac vektora sile siječe tu os ili kad je paralelan s njom. Kategorija:Fizikalne veličine

Sila

Sila je jedan od najelementarnijih pojmova u fizici. To je vektorska veličina (određena je pravcem, smjerom i iznosom) kojom opisujemo međudjelovanje tijela i njegove okoline i kojom objašnjavamo uzroke gibanja. SI jedinica za silu je njutn čija je oznaka N (nazvana tako prema Isaacu Newtonu). Osnovna podjela sila:
- Kontaktne - kako im i samo ime govori, rezultat su fizičkog kontakta dvaju tijela. Informacija o djelovanju neke kontaktne sile se sustavom prenosi mijenjanjem međumolekulskih razmaka u strukturi materijala. Mogu djelovati koncentrirano u nekoj točki, na nekoj liniji ili na površini (kada ih se može predstaviti kao tlak). Postoji više vrsta kontaktnih sila;
  - aktivne - npr. sila kojom reket udara tenisku lopticu
  - reaktivne - npr. sila kojom na nas djeluje podloga na kojoj stojimo
  - vanjske - sve kontaktne sile koje na neki sustav djeluju izvana
  - unutarnje - sile međudjelovanja elemenata unutar nekog sustava, npr. naprezanje u materijalu
- Volumenske (masene) - vezane su uz postojanje polja sila u nekom prostoru. One ne djeluju neposredno na neki dio tijela, a na ostale dijelove posredno, već istovremeno djeluju na sve čestice tijela, tj. prožimaju ga u njegovom cijelom volumenu. U ovu vrstu sila spadaju elektromagnetske, gravitacijska, inercijalne sile. Elektromagnetske i gravitacijske sile su uvijek aktivne sile, dok su inercijalne sile svojevrsna analogija reakcijskih sila s obzirom da su reakcija na promjenu stanja gibanja. Informacija o izvoru koji stvara neko polje sila se prostorom širi brzinom svjetlosti. NAPOMENA: U biti, sve se sile mogu svesti na volumenske sile, s obzirom da su interakcije subatomskih čestica, atoma i molekula dominantno elektromagnetske prirode. Međutim, "pojednostavljenje" kontaktnom silom je dostatno, često i jedino prihvatljivo kod razmatranja konvencionalnih fizikalnih problema. Također treba napomenuti da je kod međudjelovanja čestica na molekularnoj razini (i niže) zapravo besmisleno govoriti o gravitacijskim i elektromagnetskim silama kao volumenskim silama, s obzirom da se elementarne mase i naboji mogu predstaviti točkama (nemaju volumena). Takve sile opravdavaju naziv "volumenska" tek na makrorazini. Vidi:
- Impuls sile Kategorija:Fizikalne veličine ko:힘 (물리학) simple:Force (physics)

Gedeon Richter Ltd.

Gedeon Richter Ltd., the largest pharmaceutical factory in Hungary, was established by Mr. Gedeon Richter, a pharmacist in 1901. Mr. Richter is not only the founder of the company, but the establishment of his firm also marked the beginning of the development of the Hungarian pharmaceutical industry. Initially, small - scale pharmaceutical production took place in the "Sas" (Eagle) Pharmacy, which still operates. Independent pharmaceutical research and production activities were launched in Hungary in those days. However, pharmaceutical production at an industrial scale necessitated heavy investments and large - scale pharmaceutical manufacturing activities were considered to be extremely capital - intensive operations even by the established standards in western countries. Initially, the laboratory that operated on the premises of the pharmacy processed extracts from organs of animals and produced organotherapeutic drugs. The plant was built in 1907 in the Kőbánya suburb of Budapest. In compliance with the established international trends of the pharmaceutical industry in those days, the company produced organotherapeutic drugs, processed extracts from plants and manufactured synthetic products at a later date. The company became a highly recognized manufacturer of Lecithin products, antiseptic and febrifuge products as well as painkillers (Hyperol, Kalmopyrin, Tonogen).

External links


- http://www.richter.hu
- Company headquarters' location in Budapest, Hungary: Category:Pharmaceutical companies Category:Companies of Hungary

spielautomaten wadysawowo pokoje Bramy garaowe pociel Szkolenia bhp










































:: RELATED NEWS ::


All Rights Reserved 2005 wikimiki.org