:: wikimiki.org ::
| 17. Ožujka |
17. ožujka17. ožujka (17.3.) je 76. dan godine po gregorijanskom kalendaru (77. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 289 dana.
Događaji
- 45 p.n.e. - posljednja Cezarova bitka, kod Munde, današnja Španjolska, pobjeda nad Pompejevim nasljednicima i otvoren put prema položaju diktatora
Rođenja
-
Smrti
- 1736. - Giovanni Battista Pergolesi, talijanski skladatelj (
- 1710.)
- 1782. - Daniel Bernoulli, švicarski matematičar i fizičar (
- 1700.)
- 1853. - Christian Doppler, austrijski fizičar (
- 1803.)
- 1914. - Antun Gustav Matoš, hrvatski književnik (
- 1873.)
- 1993. - Edo Kovačević, hrvatski slikar (
- 1906.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
16. ožujka - 18. ožujka - 17. veljače - 17. travnja - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Ožujak, 17. ožujka
ja:3月17日
ko:3월 17일
ms:17 Mac
simple:March 17
th:17 มีนาคม
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je dobio ime po papi Gregoru XIII., i danas je u gotovo svim krajevima svijeta važeći Kalendar.
Category:Povijest
Category:Kalendar
Prijestupna godinaPrijestupna godina je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u prosincu ili siječnju. Tako mjesec veljača, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.
Prijestupne godine su sve djeljive s 4, ako nisu djeljive sa 100, kojima se dodaju one koju su djeljive sa 400.
Dakle godine 1800., 1900. i 2100. nisu prijestupne, dok 1600., 2000. i 2400. jesu (sve ovo se odnosi na gregorijanski kalendar).
category:kalendar
als:Schaltjahr
ja:閏年
ko:윤년
simple:Leap year
th:ปีอธิกสุรทิน
1736
----
Događaji
-
Rođenja
- 19. siječnja - James Watt, engleski izumitelj († 1819.)
Smrti
- 17. ožujka - Giovanni Battista Pergolesi, talijanski skladatelj (
- 1710.)
Category:Godine
ko:1736년
Giovanni Battista PergolesiGiovanni Battista Pergolesi (Jesi, 4. siječnja 1710. - Pazzuoli pokraj Napulja, 17. ožujka 1736.), talijanski skladatelj
1736
Jedan je od glavnih predstavnika napuljske škole, a bio je prvenstveno operni skladatelj. Komičnom operom "Služavka gospodarica", stvorio je remek-djelo talijansko buffo stila. Njezina izvedba 1752. u Parizu izazvala je dugotrajni sukob između pristaša talijanske opere, tzv. buffonista i antibuffonista i utjecala na razvoj francuske opere comique.
Pergolesi, Giovanni Battista
ja:ジョヴァンニ・バティスタ・ペルゴレージ
1710
----
Događaji
-
Rođenja
- 4. siječnja - Giovanni Battista Pergolesi, talijanski skladatelj († 1736.)
Smrti
-
Category:Godine
ko:1710년
ms:1710
1782
----
Događaji
-
Rođenja
- 29. siječnja - Daniel-François-Esprit Auber, francuski skladatelj († 1871.)
- 27. listopada - Niccolo Paganini, talijanski skladatelj († 1840.)
Smrti
- 17. ožujka - Daniel Bernoulli, švicarski matematičar i fizičar (
- 1700.)
Category:Godine
ko:1782년
ms:1782
th:พ.ศ. 2325
1700
----
Događaji
-
Rođenja
- 8. veljače - Daniel Bernoulli, švicarski matematičar i fizičar († 1782.)
Smrti
-
Category:Godine
ko:1700년
Christian DopplerChristian Doppler (Salzburg, 29. studenog 1803. - Venecija, 17. ožujka 1853.), austrijski fizičar
Godine 1842. objavio je u Pragu raspravu "O obojenoj svjetlosti dvostrukih zvijezda" u kojoj je obradio pojavu koja nosi njegovo ime (Dopplerov efekt). To je promjena promatrane frekvencije valova pri relativnom kretanju njihova izvora i promatrača.
Doppler, Christian
Doppler, Christian
ja:クリスチャン・ドップラー
1803
----
Događaji
- 30. travnja - "SAD je udvostručio teritorij ". Napoleon Bonaparte prodao je za 60 miliona franaka SAD-u teritorij Louisiane. Napoleonu je trebao novac kako bi mogao financirati osvajačke pohode u Europi. SAD su s Louisianu proglasile svojim teritorijem te na svu koloniziranu zemlju zapadno od Mississippija do Rocky Mountainsa (Stjenjaka) dopustili naseljavanje.
- 21. studeni - Vođa razbojnika Johann Bückler i njegovih 19 pratilaca giljotinirani su u Mainzu: Bückler je uživao veliku popularnost kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate trgovce i priređivala veselice za obični puk.
- 1. prosinca - Stupile su u Francuskoj na snagu nove odredba o pravu na rad po kojima su radnici morali imati radnu knjižicu potvrđenu od policije ili gradskih činovnika. S takvim dokumentom, bez koje više nitko nije mogao dobiti posao, omogućena je državna kontrola radništva.
Rođenja
- 25. svibnja - Ralph Waldo Emerson, američki filozof, esejist i pjesnik († 1882.)
- 24. srpnja - Adolphe Adam, francuski skladatelj († 1856.)
- 29. studenog - Christian Doppler, austrijski fizičar († 1853.)
- 11. prosinca - Hector Berlioz, francuski skladatelj († 1869.)
Smrti
- 14. ožujka - Friedrich Gottlieb Klopstock, njemački književnik (
- 1724.)
Category:Godine
ko:1803년
ms:1803
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 1873. - Zagreb, 1914.), hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac
1914
Životopis
Rođen u Srijemu, Matoš seli s roditeljima u Zagreb u drugoj godini života, pa je znao reći da je «Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a zagrebčanin odgojem». Do šestoga razreda gimnazije bio je učenik gornjogradske gimnazije, a u sedmom razredu propao je osim iz fizike i propedeutike i iz — hrvatskog jezika! Pokušaj studiranja na Vojnomu veterinarskom fakultetu u Beču svršio je neuspjehom. Godine 1893. odlazi u vojsku, ali sljedeće 1894. dezertira iz Hrvatske, najprije u Šabac, a zatim u Beograd. Kako sam navodi, u Beogradu je tijekom sljedeće tri godine i nekoliko mjeseci «čelist, pa novinar, literat». U siječnju 1898. godine odlazi preko Beča i Münchena u Ženevu, a odatle 1899. u Pariz, u kojemu će ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka napisati najznačajniji dio svoje proze. Godine 1904. opet je u Beogradu, da bi - još uvijek kao vojni bjegunac — u tri navrata potajno dolazio u Zagreb tijekom 1905, 1906. i 1907. godine. Konačno, 1908, poslije trinaestogodišnjeg izbivanja iz Hrvatske, pomilovan je i definitivno se vraća u Zagreb. Umro je od raka grla, ostavivši iza sebe dvadesetak što tiskanih, što neobjavljenih knjiga: od pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika.
Matoš je središnja ličnost hrvatske moderne, te radikalne inovacije hrvatske književnosti koja se ubrzano europeizirala i modernizirala, apsorbiravši suvremena strujanja od simbolizma, modernizma, impresionizma i ostalih pokreta, s oslonom na francusku književnu kulturu od Baudelairea do Mallarmea, Barresa i Huysmansa. Esteticizam i umjetničke norme su postali primarnim kriterijem vrjednivanja, dok je nacionalni i društveni angažman, dotle praktični jedini credo, ostalo uklopljen u cjelovitiju vizuru zadaće hrvatskih pisaca, koji od Matoša nadalje nisu (osim u komunističkom razdoblju) mogli gojiti pretežito utilitaristički odnos spram umjetničkoga stvaralaštva.
U književnost je ušao 1892. pripoviješću Moć savjesti, koja naznačuje početak perioda moderne. U nekoliko navrata pisao je o svojemu poimanju poetike proznog stvaralaštva te o svojim literarnim uzorima. «.. Od novelista najviše volim genij Poeov, zatim superiornu, konciznu točnost Merimeeovu i prirodnost Maupassantove satire «, izjavljuje on u jednome pismu prijatelju Milanu Ogrizoviću. Težnju da se nigdje ne ponavlja, da ne zapadne u manirizam, uspio je ostvariti u većem dijelu svojih pripovijedaka sakupljenih u tri zbirke i izdanih redom: Iverje, 1899; Novo iverje, 1900; Umorne priče, 1909. S obzirom na Matoševu stvaralačku tehniku, metode i stilske postupke u ostvarivanju fabula pripovijedaka, a prije svega s obzirom na tematske in
terese i ostvaraje, poznata je već standardna podjela njegova pripovjedačkog opusa na dva temeljna tematska kruga: jedan s tematikom iz domaće zagrebačko--zagorske sredine i stvarnim junacima što ih je sretao u životu, te drugi s novelama bizarnog sadržaja s dominacijom čudaka, tipova posve individualnoga karaktera. Zajednički nazivnik jednoga i drugoga kruga naglašena je lirska nota i nazočnost ljubavnih motiva. Novele jednoga i drugoga kruga nastajale su paralelno, istodobno, što govori da nije riječ o nekom posebnom evoluiranju Matoša pripovjedača, nego o njegovim pokušajima da na različitim temama ostvaruje i iskušava različite, kako je on to znao reći, «stilske studije».
Dobar dio elemenata od kojih je satkana pripovjedačka proza s tematikom «naših ljudi i krajeva», dodirivanje nekih aktualnih društvenih problema i u groteskno-fantazijskom ciklusu će naći odjeka, ali motivi misterija ljubavi, jednako tako i smrti, uopće nokturalnih stanja i atmosfera, u ovom će drugom krugu doći do punog izražaja, produbljenije i intenzivnije doživljeni. Posebnost tih motiva očitovat će se u prvom redu sužavanjem fabulativnih zahvata, analizom pojedinačnih individualnih sudbina literarnih junaka, nestajanjem površnih anegdotskih elemenata i unošenjem nevjerojatnih događaja i bizarnih likova, što će uvjetovati pojačanu psihološku motivaciju, a potiskivanje sociološke u drugi plan. Sve je to rezultiralo činjenicom da je proza ovoga kruga, umjesto regionalnog ili nacionalnog, poprimila širi kozmopolitski karakter.
U putopisnoj prozi Matoš je jedan od naših najvećih inovatora. Motiv pejsaža, ne samo kao dio pripovjedne cjeline, nego i kao samostalna tema, novost je koju Matoš, povodeći se za Barresom, uvodi u hrvatsko prozno stvaralaštvo. Njegov pejsaž ne zaustavlja se samo na izvanjskoj slici, on uključuje aktivno svojeg autora: ne samo po lirskoj intonaciji, po izrazu koji nosi osobnu notu i posebnom fokusu kroz koji autor sagledava taj pejsaž, nego naročito po tome što svaki pejsaž obilno razvija asocijacije za promišljanja posve različitih problema. Ta izrazito impresionističkacrta, gdje pejsaž dobiva određenu funkciju da kao povod emocionalnom uzbuđenju razvije do maksimuma sposobnost iskričavih asocijacija - tipična je za Matoševe pejsaže gotovo u svim njegovim tekstovima. Posebno se to, dakako, očituje u brojnim njegovim putopisima u kojima je pejsaž isključiva tema: npr., u izvanrednome lirskom putopisu Oko Lobora.
Dok je novele, putopise, kritičke članke i feljtone pisao i objavljivao usporedo od samog početka svojeg pisanja, poezijom se kontinuirano počeo javljati u časopisima dosta kasno, tek oko 1906. godine, i do kraja života napisao je u svemu osamdesetak pjesama. Neprijeporno je da je Baudelaire bio veliki učitelj Matošev, od kojega je preuzeo niz formalnih elemenata, i o kome je, ne jednom, oduševljeno i pisao. Osjećaj i potrebu za strogo određenim oblikom- konkretno za formu soneta, smisao za muzikalnost stiha, povezivanje u opći sklad glazbe riječi, boje i mirisa, dakle osjećaj za sinesteziju, vrlo profinjen ritam, te izmjena govorne i pjevne intonacije - vanjske su, vidljive odlike Matoševe poezije. Ljubav i cvijet, možda dvije ključne riječi i njihovo variranje, međusobno pretapanje i pretvaranje čiste apstrakcije poimanja ljubavi u konkretan pjesnički simbol cvijeta —javljaju se kao dominantni motivi u početku Matoševa pjesničkoga govora. Česta pojava motiva smrti u toj lirici, elegičnost, sumornost i baladičnost mnogih njegovih stihova, intenzivno osjećanje prolaznosti i nestajanja, sivilo boja i zvukova, sumnje i doživljaji ljubavi kao velike boli- posljedica su sukoba sna i stvarnosti, najjače izraženih u ponajboljim ljubavnim pjesmama Samotna ljubav, Djevojčici mjesto igračke, Utjeha kose. No, i onda kad je bio najviše obuzet intimnim dilemama i formiranjem vlastitih koncepcija života i svijeta, traženjem puta do Ljepote i Harmonije, kad je svoja emocionalna stanja izražavao u poetskim pejsažima Jesenje veče, Notturno, on je, istodobno, izražavao i svoja patriotska osjećanja koja su bila neraskidiv, sastavni dio njegove ličnosti. U ponajboljim svojim rodoljubnim stihovima Stara pjesma, 1909, Iseljenik, razočaran po povratku u domovinu (1908) maiodušnošću Hrvata u khuenovskoj i postkhuenovskoj eri, Matoš piše elegične stihove obojene sumornim doživljajem domovine. Upravo osjećaju za jezik i njegovu melodioznost, u povezivanju subjektivnog, intimnog s objektivnim i općim, i u posebno naglašenoj težnji za modernim izrazom i leži Matoševa poetska veličina.
Uz iskričav polemički duh kojim se tijekom svojega spisateljskog puta nerijetko služio u obračunavanju s mnogim svojim suvremenicima, Matoš je dubok trag ostavio i u žanru kritike i esejistike, te feljtonistike. U njima uz naglašeno impresionistički pristup djelima pojedinih hrvatskih (Kranjčević, Vidrić, Domjanić, Kamov) ili srpskih pisaca (Sremac, Veselinović, Pandurović), Matoš je nerijetko iznosio i svoje umjetničke postulate. Shvaćajući umjetnost kao sinonim za lijepo, on intenzitet pjesnikove superiornosti riječi i izraza, dakle individualnoga piščevog stila, uzima kao osnovni kriterij za estetsko vrjednovanje djela. To je i razlog što ne pravi razlike između pojedinih književnih vrsta: pripovjedna proza, lirika i kritika za njega su samo umjetnost iz koje na prvom mjestu treba zračiti individualna ličnost stvaraoca i njegova umješnost plastičnog i nebanaJnog izražavanja. No, iako je polazio od izrazito estetskih mjerila, dakle određenoga univerzalnog pristupa i ocjenjivanja, nikad nije zanemarivao ni specifični nacionalni kriterij u analizi pisaca hrvatske književnosti.
Matoševo je djelo prijelomno u povijesti hrvatske književnosti: slobodno se može reći da bez njegova zaokreta i ostvaraja, poglavito na polju kritike, eseja i poezije, ne bi bilo hrvatske književnosti kakvu ju poznajemo. Ni Krleža, ni Ujević, ti stožeri naše dvadesetostoljetne literature, ne bi bili mogući da legendarni AGM nije trgnuo hrvatsku književnost iz letargije provincijalizma i uveo ju u maticu svjetske pisane riječi.
Djela
Cvijet sa raskršća
Vanjske poveznice
- [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/06lipanj/0613%20AGM.html AGM]
- [http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mato1.htm AGM:Pripovijetke]
- [http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mato2.htm AGM:Pjesme]
Matoš, Antun Gustav
Matoš, Antun Gustav
Matoš, Antun Gustav
Matoš, Antun Gustav
1993
----
Događaji
-
Rođenja
-
Smrti
- 2. siječnja - Rudi Supek, hrvatski filozof, sociolog i pedagog (
- 1913.)
- 20. siječnja - Audrey Hepburn, američka filmska i kazališna glumica (
- 1929.)
- 17. ožujka - Edo Kovačević, hrvatski slikar (
- 1906.)
- 7. lipnja - Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda (
- 1964.)
- 12. srpnja - Antun Šoljan, hrvatski književnik (
- 1932.)
- 31. listopada - Federico Fellini, talijanski režiser (
- 1920.)
Category:Godine
als:1993
ja:1993年
ko:1993년
ms:1993
simple:1993
th:พ.ศ. 2536
Edo Kovačević
Edo Kovačević (Gospić, 16. studenog 1906. - Zagreb, 17. ožujka 1993.), hrvatski slikar
Bio je član skupine "Zemlja" i u tom razdoblju u njegovim djelima kulminira modri ton. Radio je pastele i tapiserije, a izveo je niz kazališnih scenografija.
Kovačević, Edo
16. ožujka16. ožujka (16.3.) je 75. dan godine po gregorijanskom kalendaru (76. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 290 dana.
Događaji
-
Rođenja
- 1787. - Georg Simon Ohm, njemački fizičar
- 1839. - Sully Prudhomme, francuski književnik
- 1812. - Juraj (Giorgio) Dobrila, istarski biskup i jedan od prvih tiskara u Hrvatskoj.
- 1910. - Aladar Gerevich, mađarski mačevalac, 7-struki Olimpijski pobjednik na šest uzastopnih Olimpijskih igara
Smrti
- 37. - Tiberije, drugi Rimski car
- 1940. - Selma Lagerlöf, švedska književnica (
- 1858.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
15. ožujka - 17. ožujka - 16. veljače - 16. travnja - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Ožujak, 16. ožujka
ja:3月16日
ko:3월 16일
ms:16 Mac
simple:March 16
th:16 มีนาคม
17. veljače17. veljače (17.2.) je 48. dan godine po gregorijanskom kalendaru.
Do kraja godine ima još 317 dana (318 u prijestupnoj godini).
Događaji
-
Rođenja
- 1891. - Dr. Džaferbeg Kulenović, ministar u vladi NDH († 1956.)
- 1895. - Slavko Ježić, hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj († 1969.)
Smrti
- 1673. - Molière, francuski književnik (
- 1622.)
- 1856. - Heinrich Heine, njemački književnik (
- 1797.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
16. veljače - 18. veljače - 17. siječnja - 17. ožujka - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Veljača, 17. veljače
ja:2月17日
ko:2월 17일
ms:17 Februari
simple:February 17
th:17 กุมภาพันธ์
Kalendar
Vidi i: Narodni kalendari, :Kategorija:Praznici
Category: Kalendar
ja:365日
ko:366일
zh-cn:历史上的今天
zh-tw:歷史上的今天
SiječanjSiječanj (lat. Ianuarius) je prvi mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Ima 31 dan.
Vidi i:
- Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Category:Kalendar
ja:1月
ko:1월
ms:Januari
simple:January
th:มกราคม
VeljačaVeljača (lat. februarius) je drugi mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Obično veljača ima 28 dana, ali u prijestupnim godinama 29.
Rijetko kada je bilo i 30. veljače.
Vidi i:
- Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Category:Kalendar
ja:2月
ko:2월
ms:Februari
simple:February
th:กุมภาพันธ์
TravanjTravanj (lat. aprilis) je četvrti mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
On ima 30 dana.
Vidi i:
- Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Category:Kalendar
ja:4月
ko:4월
ms:April
simple:April
th:เมษายน
LipanjLipanj (lat. junius) je šesti mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
On ima 30 dana.
Vidi i:
- Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Category:Kalendar
ja:6月
ko:6월
ms:Jun
simple:June
th:มิถุนายน
KolovozKolovoz (lat. august) je osmi mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Latinsko ime je dobio u čast Augusta Cezara.
Mjesec kolovoz ima 31 dan.
Vidi i:
- Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Category:Kalendar
ja:8月
ko:8월
simple:August
ListopadListopad ili Oktobar je deseti mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
On ima 31 dana.
Vidi i:
- Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Category:Kalendar
ja:10月
ko:10월
ms:Oktober
simple:October
th:ตุลาคม
StudeniStudeni ili Novembar je jedanaesti mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
On ima 30 dana.
Vidi i:
- Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Category:Kalendar
als:November
ja:11月
ko:11월
ms:November
simple:November
th:พฤศจิกายน
IndependentThe Independent on brittiläinen Tony O'Reillyn Independent News & Median julkaisema sanomalehti. Se on perustettu 1986, joten se on yksi nuorimmista brittiläisistä sanomalehdistä. Lehden päivittäinen levikki on 220 000 (elokuu 2005).
The Independent on puolueista riippumaton, mutta se on kampanjoinut vaaliuudistuksen puolesta, ympäristön suojelun puolesta ja kansallista henkilökorttia vastaan.
The Independent on hyvin nuori lehti. Se ilmestyi ensimmäisen kerran lokakuussa 1986. Perustajina olivat kolme The Daily Telegraphin jättänyttä journalistia: Andreas Whittam Smith, Stephen Glover ja Matthew Symonds.
Samaan aikaan Rupert Murdochin News International taisteli ammattiliittoja vastaan ja irtisanoi yli 5000. Useat ammattijournalistit jättivät Murdochin lehdet ja Independent sai ammattitaitoista toimituskuntaa. Independent haastoi The Guardianin liberaalien lukijoiden markkinoista ja sen levikki nousi 400000:een vuoteen 1989 mennessä. Kova kilpailu johti myös hintasotaan, eikä Independentin sunnuntainumero kerännyt tarpeeksi ostajia.
1990-luvun alussa julkaisijan Newspaper Publishing talousvaikeudet kävivät ilmeisiksi. Maaliskuussa 1995 Tony O'Reillyn yhtiöt ja Mirror Group Newspapers jakoivat yhtiön äänivallan (O'Reilly 43%, MGN 43% ja Prisa [El Pais], 12%). Huhtikuussa 1996 O'Reilly osti 54% yhtiöstä ja otti vastattavakseen sen velat. Päätoimittajaksi tuli Simon Kelner huhtikuussa 1998. Lehden levikki oli tällöin enää alle 200 000.
Syyskuussa 2003 lehti julkaisi ensimmäisen tabloid-kokoisen numeronsa, jota nimitetään "compactiksi", tabloid-lehtiin liittyvien ennakkoluulojen vuoksi. Murdochin Times seurasi pian perässä ja 14. toukokuuta 2004 Independent julkaisi viimeisen broadsheet-kokoisen numeronsa.
Aiheesta muualla
- http://www.independent.co.uk/
Independent
ja:ザ・インデペンデント
best online casino spalacze tuszczu Hotels Warsaw poker nauka
|
|
|
|
|
