:: wikimiki.org ::
| 1803 |
1803
----
Događaji
- 30. travnja - "SAD je udvostručio teritorij ". Napoleon Bonaparte prodao je za 60 miliona franaka SAD-u teritorij Louisiane. Napoleonu je trebao novac kako bi mogao financirati osvajačke pohode u Europi. SAD su s Louisianu proglasile svojim teritorijem te na svu koloniziranu zemlju zapadno od Mississippija do Rocky Mountainsa (Stjenjaka) dopustili naseljavanje.
- 21. studeni - Vođa razbojnika Johann Bückler i njegovih 19 pratilaca giljotinirani su u Mainzu: Bückler je uživao veliku popularnost kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate trgovce i priređivala veselice za obični puk.
- 1. prosinca - Stupile su u Francuskoj na snagu nove odredba o pravu na rad po kojima su radnici morali imati radnu knjižicu potvrđenu od policije ili gradskih činovnika. S takvim dokumentom, bez koje više nitko nije mogao dobiti posao, omogućena je državna kontrola radništva.
Rođenja
- 25. svibnja - Ralph Waldo Emerson, američki filozof, esejist i pjesnik († 1882.)
- 24. srpnja - Adolphe Adam, francuski skladatelj († 1856.)
- 29. studenog - Christian Doppler, austrijski fizičar († 1853.)
- 11. prosinca - Hector Berlioz, francuski skladatelj († 1869.)
Smrti
- 14. ožujka - Friedrich Gottlieb Klopstock, njemački književnik ( - 1724.)
Category:Godine
ko:1803년
ms:1803
18. stoljeće18-to stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 1701 do 1800-te godine.
----
Glavni događaji i razvoji
- 1707. - osnutak Kraljevstva Velike Britanije
- 1789. - Francuska revolucija
- Američka revolucija: Deklaracija nezavisnosti 1776. i Ustav 1789.
Važni mislioci
- Benjamin Franklin
- Immanuel Kant
Izumi i otkrića
- 1784. - James Watt patentirao parnu lokomotivu
Category:Stoljeća
ko:18세기
ja:18世紀
19. stoljeće19-to stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 1801 do 1900-te godine.
----
Glavni događaji i razvoji
- Ukinuto ropstvo u većini zapadnih zemalja.
- Napoleonski ratovi savršavaju preustrojenjem europskog sistema država.
- Nastavlja se propadanje Osmanskog carstva: nezavisnost Grčke, Srbije, Crne Gore, Rumunjske, Bugarske.
- Američko-meksički rat i Američki građanski rat, širenje SAD prema zapadu.
- Početak industrijalizacije, najprije u Engleskoj, kasnije i u kontinentalnoj Europi te u Sjevernoj Americi.
- Novi ustroj austrijskog kraljevstva i veća samostalnost Mađara untatar Austro-Ugarske
- Europsko naseljavanje Australije i početak kolonijalizacije Afrike. Kolonizacije nekih dijelova Azije (Indija, Sibir, jugoistočna Azija).
Važni mislioci
-
Izumi i otkrića
-
Category:Stoljeća
als:19. Jahrhundert
ja:19世紀
ko:19세기
simple:19th century
th:คริสต์ศตวรรษที่ 19
zh-min-nan:19 sè-kí
20. stoljeće20. stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 1901. do 2000. godine.
Izumi i otkrića
- otkriće tekuće vrpce, proizvodnja automobila, teško bi bilo zamisliti današnji svijet bez njih
- avioni su učinili put oko svijeta moguć ne u 80 dana, nego u jednom danu. Prvi let braće Wright bio je 1903. godine.
- radio, televizija, Internet (masovni mediji)
- let u svemir
- atomska (nuklearna) energija
- penicilin(prvi put otkriven 1896, ali ušao u široku upotrebu poslije Flemingova ponovna otkrića 1928.)
Ratovi i njihove posljedice
- Drugi svjetski rat, više od 50 milijuna žrtava
- Mao-Ce-Tung i nestašica hrane u Kini (1949-1976), više od 28 milijuna žrtava
- tovariš Staljin (1924-1953), više od 20 milijuna žrtava
- Prvi svjetski rat, više od 15 milijuna žrtava
Category:Stoljeća
ja:20世紀
ko:20세기
simple:20th century
1770-1779
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1770年代
simple:1770s
Category:Desetljeća
1790-1799
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1790年代
simple:1790s
Category:Desetljeća
1800-1809
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1800年代
simple:1800s
Category:Desetljeća
1820-1829
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1820年代
simple:1820s
Category:Desetljeća
1798
----
Događaji
-
Rođenja
- 19. siječnja - Auguste Comte, francuski matematičar i filozof († 1857.)
- 26. travnja - Eugène Delacroix, francuski slikar († 1863.)
Smrti
-
Category:Godine
ko:1798년
ms:1798
1800
----
Događaji
Rođenja
- 18. svibnja - Ivan Padovec, hrvatski gitarist i skladatelj († 1873.)
- 3. prosinca - Frace Prešern, slovenski pjesnik i preporoditelj († 1849.)
Smrti
- 18. svibnja - Aleksandar Vasiljevič Suvorov, ruski feldmaršal generalisimus ( - 1729.)
Category:Godine
ko:1800년
ms:1800
1801
----
Događaji
- 11. rujna - U Lepzigu je premijerno izvedena romantična tragedija Friedricha Schillera "Djevica Orleanska", doživjevši velik uspjeh.
Rođenja
- 16. listopada - Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban († 1859.)
Smrti
- 25. veljače - Benedikt Stay Stojković, hrvatski pjesnik latinist ( - 1714.)
- 25. ožujka - Novalis, njemački književnik ( - 1772.)
ko:1801년
Category:Godine
1802
----
Događaji
-
Rođenja
- 26. veljače - Victor Hugo, francuski književnik († 1885.)
Smrti
-
Category:Godine
ko:1802년
ms:1802
1805
----
Događaji
-
Rođenja
- 13. lipnja - Antun Mažuranić, hrvatski jezikoslovac († 1888.)
Smrti
-
Category:Godine
ko:1805년
ms:1805
simple:1805
1807
----
Događaji
-
Rođenja
- 4. srpnja - Giuseppe Garibaldi, talijanski revolucionar i borac za jedinstvo i slobodu Italije
Smrti
-
Category:Godine
ko:1807년
ms:1807
simple:1807
30. travnja30. travnja (30.4.) je 120. dan godine po gregorijanskom kalendaru (121. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 245 dana.
Događaji
- 1671. Petar Zrinski pogubljen u Wiener Neustad
- 1803. - "SAD je udvostručio teritorij ". Napoleon Bonaparte prodao je za 60 miliona franaka SAD-u teritorij Louisiane. Napoleonu je trebao novac kako bi mogao financirati osvajačke pohode u Europi. SAD su s Louisianu proglasile svojim teritorijem te na svu koloniziranu zemlju zapadno od Mississippija do Rocky Mountainsa (Stjenjaka) dopustili naseljavanje.
Rođenja
- 1662. - Queen Mary II of England, engleska kraljica
- 1844. - Paul Verlaine, francuski pjesnik († 1896.)
- 1899. - Bartol Perić, hrvatski slikar († 1974.)
Smrti
- 1883. - Édouard Manet, francuski slikar ( - 1832.)
- 1945. - Adolf Hitler, počinjava samoubojstvo u Führerbunker radi raspada njegovih snaga ( - 1889.)
- 1945. - Eva Braun, ljubavnica Adolfa Hitlera
Blagdani
-
----
Vidi i:
29. travnja - 1. svibnja - 30. ožujka - 30. svibnja - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Travanj, 30. travnja
ja:4月30日
ko:4월 30일
ms:30 April
simple:April 30
th:30 เมษายน
SADSjedinjene Američke Države category:kratice
21. studeni21. studenog (21.11.) je 325. dan godine po gregorijanskom kalendaru (326. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 40 dana.
Događaji
- 1803. - Vođa razbojnika Johann Bückler i njegovih 19 pratilaca giljotinirani su u Mainzu: Bückler je uživao veliku popularnost kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate trgovce i priređivala veselice za obični puk.
Rođenja
- 1694. - Voltaire, francuski književnik, povjesničar i filozof († 1778.)
Smrti
- 1695. - Henry Purcell, engleski skladatelj ( - 1659.)
- 1985. - Ivo Serdar, hrvatski glumac ( - 1933.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
20. studenog - 22. studenog - 21. listopada - 21. prosinca - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Studeni, 21. studenog
ja:11月21日
ko:11월 21일
ms:21 November
simple:November 21
th:21 พฤศจิกายน
1. prosinca1. prosinca (1.12.) je 335. dan godine po gregorijanskom kalendaru (336. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 30 dana.
Događaji
- 1803. - Stupile su u Francuskoj na snagu nove odredba o pravu na rad po kojima su radnici morali imati radnu knjižicu potvrđenu od policije ili gradskih činovnika. S takvim dokumentom, bez koje više nitko nije mogao dobiti posao, omogućena je državna kontrola radništva.
- 1918. - Proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
- 1981. - Zrakoplov DC-9, ljubljanske tvrtke Inex-Adria, udario je u planinu na Korzici. Poginulo je 180 slovenskih turista
Rođenja
- 1932. - Antun Šoljan, hrvatski književnik
- 1935. - Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe
Smrti
- 1654. - Jakov Mikalja, hrvatski jezikoslovac
Blagdani
-
----
Vidi i:
30. studenog - 2. prosinca - 1. studenog - 1. siječnja - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Prosinac, 1. prosinca
ja:12月1日
ko:12월 1일
ms:1 Disember
simple:December 1
th:1 ธันวาคม
Francuska
Republika Francuska je država u zapadnoj Europi. Graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Francuska je jedna od zemalja osnivača Europske Unije.
Povijest
Glavni članak: Povijest Francuske
Granice današnje Francuske podudaraju se s drevnom Galijom, koju su nastanjivali Gali, keltski narod.
Galiju su osvojili Rimljani u 1. stoljeću pr. n. e., pa su Gali usvojili romanski jezik i kulturu.
Kršćanstvo se ukorijenilo u Galiji u 2. i 3. stoljeću naše ere. Istočne granice Galije uz Rajnu osvojila su germanska plemena
u 4. stoljeću, prvenstveno Franci, od kojih dolazi staro ime zemlje, "Francie".
Iako se osnutak francuskog kraljevstva obično smješta u 5. stoljeće, Francuska se kao zasebna zemlja prepoznaje od
9. stoljeća, kad se franačko kraljevstvo Karla Velikog podijelilo na istočni i zapadni dio.
Istočni dio je bio začetak današnje Njemačke, a zapadni Francuske.
Nasljednici Karla Velikog vladali su Francuskom do 987. godine, kad je vojvoda Hugo Kapetović okrunjen za kralja Francuske.
Na prijestolju su se u sljedećih osamsto godina izmijenile tri dinastije: Capet, Valois i Bourbon.
Kraljevstvo je ukinuto 1792. godine, kad je Francuska revolucija (1789. - 1794.) uspostavila republiku.
U napoleonskim ratovima (1803-1815.) Francuska je osvojila veći dio Europe i postala carstvo,
ali zatim je vraćena u stare granice. U 19. stoljeću su se izmjenjivala razna državna uređenja, da bi se od Francusko-pruskog rata (1870.)
ustalila republika.
Francuska je tijekom 19. i 20. stoljeća izgubila brojne kolonije, bogatstvo i vodeći položaj među državama svijeta.
U Prvom i Drugom svjetskom ratu bila je na strani pobjednika.
Od 1958. godine Francuska je stabilna predsjednička demokracija poznata kao Peta Republika.
Poslijeratno zbližavanje Francuske i Njemačke bilo je ključno za ekonomsku integraciju Europe,
pa je u siječnju 1999. godine uveden euro. Danas se Francuska zalaže za još veće političko, vojno i sigurnosno ujedinjenje Europe.
Francuska je jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.
Politika
Glavni članak: Politika Francuske
Ustav Pete Republike usvojen je općim referendumom 28. rujna 1958. godine.
Dao je mnogo veće ovlasti izvršnoj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se izravno bira na pet godina.
Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oružanim snagama i sklapa državne sporazume.
Assemblée Nationale (francuski parlament) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici izravno biraju na pet godina.
Postoji i Senat, gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna trećina Senata.
Senat ima ograničene zakonodavne ovlasti, a u slučaju neslaganja između dva doma, Parlament ima posljednju riječ.
Vlada ima jak utjecaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta.
Pokrajine
Glavni članak: Pokrajine Francuske
Francuska ima 26 pokrajina (régions, jednina région):
- Elzas (Alsace)
- Akvitanija (Aquitaine)
- Auvergne
- Donja Normandija (Basse-Normandie)
- Burgundija (Bourgogne)
- Bretanja (Bretagne)
- Centre
- Champagne-Ardenne
- Korzika (Corse)
- Franche-Comté
- Gornja Normandija (Haute-Normandie)
- Île-de-France
- Languedoc-Roussillon
- Limousin
- Lorraine
- Pireneji-Jug (Midi-Pyrénées)
- Nord-Pas-de-Calais
- Regija Loire (Pays-de-la-Loire)
- Pikardija (Picardie)
- Poitou-Charentes
- Provansa-Alpe-Azurna obala (Provence-Alpes-Côte d'Azur)
- Rona-Alpe (Rhône-Alpes)
- Prekomorski departmani (Départements d'outre mer - DOM); svaki je od njih istodobno i departman i pokrajina:
- Gvadalupa (Guadeloupe)
- Martinik (Martinique)
- Francuska Gvajana (Guyane Française)
- Reunion (La Réunion)
NAPOMENA: hrvatska su imena preuzeta iz pojmovnika [http://www.hidra.hr/eurovoc/euv/EVIGN.HTM Eurovoc].
Pokrajine se zatim dijele na sto departmana (départements), koji se opet dijele na 342 okruga (arrondissements).
Osim toga, Francuska ima i dva teritorijalna kolektiva (Mayotte, Sveti Petar i Mikelon)
i četiri prekomorske zemlje i teritorija (Francuska Polinezija, Francuski južni i antarktički teritoriji, Nova Kaledonija, Wallis i Futuna).
Francuska kontrolira i brojne otočiće u Indijskom i Tihom oceanu, uključujući
Bassas da India, otok Clipperton, otok Europa, otok Glorioso, otok Juan de Nova, otok Tromelin.
Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Francuske
Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski ocean,
do gorskih lanaca na jugu (Pireneji) i jugoistoku (Alpe). Najviši vrh je Mont Blanc (4810 m) na Alpama, ujedno i najviši vrh Europe.
Između tih ekstrema nalaze se gorja Massif Central i planine Vosges, kao i široka poriječja Loire, Rone, Garonne i Seine.
Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Francuske
Francusko gospodarstvo se sastoji od razvijenog privatnog poduzetništva i znatnog ali opadajućeg državnog vlasništva.
Velike površine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije učinile su Francusku vodećom poljoprivrednom silom Zapadne Europe.
Vlada i dalje vrši znatan utjecaj na ključne segmente infrastrukture. Ima većinsko vlasništvo u željezničkim, energetskim, zrakoplovnim i telekomunikacijskim tvrtkama.
Od početka 1990-ih država postupno prodaje svoje udjele u France Telecom, Air France i osiguravajućim, bankovnim i vojnim segmentima.
Francuska je zajedno s 11 drugih članica Europske Unije uvela euro 1. siječnja 1999. godine.
Euro je početkom 2002. godine posve zamijenio francuski franak.
Stanovništvo
Tri četvrtine stanovništva Francuske žive u gradovima.
Velika većina stanovnika su Francuzi. Domorodačke manjine su Flamanci na krajnjem sjeveru, Bretonci u Bretanji,
Baskijci na jugozapadu, Katalonci na istočnim Pirenejima, Elzašani u Elzasu i Korzikanci na Korzici.
Ne znaju se točni podaci o manjinama, jer je pojam "etnička manjina" gotovo nepoznat u Francuskoj. Naime, još od Francuske revolucije
država primjenjuje "zakon tla" (droit du sol), koji kaže da su prebivalište i etnički identitet nerazdvojni, tj. onaj tko živi
u Francuskoj automatski je Francuz. Etničke manjine su kroz povijest asimilirane na sve načine, i to vrlo uspješno.
Tek je nedavno, i to pod pritiskom Europske Unije, Francuska dala iole važnija prava etničkim manjinama.
Službeni jezik je francuski, ali postoji više lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzički,
flamanski, njemački (elzaški), okcitanski. Francuska vlada i školstvo tek su odnedavno dopustili njihovo korištenje.
Regionalni se jezici danas uče u nekim školama, ali francuski ostaje jedini službeni jezik, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.
Religije
Glavni članak: Religije Francuske
Glavna religija u Francuskoj je katoličanstvo. Više od 80% stanovnika se izjašnjava kao katolici,
ali to je zapravo samo tradicionalna vjerska pripadnost, jer najveći dio ljudi uopće ne drži katoličkih obreda,
s obzirom da je Francuska još od Francuske revolucije vrlo svjetovna zemlja.
Ipak, ona sadrži Lourdes, možda najslavnije katoličko mjesto hodočašća na svijetu.
Islam se u zadnjih pedeset godina jako proširio Francuskom zbog muslimanskih doseljenika iz bivših kolonija u
sjevernoj Africi. Danas oko 5% stanovništva Francuske prakticira islam.
Protestantizam se znatno smanjio nakon progona u 16. i 17. stoljeću, pa protestanti danas čine samo 2% stanovništva.
Židovi čine samo 1% stanovništva, ali to je čak jedna trećina ukupnog broja Židova u Europi. Židovska je zajednica
oduvijek igrala vrlo važnu ulogu u Francuskoj, kako gospodarski tako i kulturno.
Kultura
Glavni članak: Kultura Francuske
Francuska je svijetu dala ogroman doprinos u kulturi. U 17. i 18. stoljeću je njezin kulturni utjecaj bio toliki da je
francuski bio lingua franca Europe, kao danas engleski.
Među nebrojenim velikanima i genijima, spomenimo samo nekolicinu:
- arhitekt Le Corbusier
- filozofi Descartes, Pascal, Sartre i Rousseau, Voltaire
- fizičar Becquerel
- kipar Rodin
- književnici Rousseau, Camus, Gide, Stendhal, Flaubert, France, Ionesco, Nostradamus, Rabelais, Hugo, Balzac, Baudelaire, Rimbaud, Zola, Prévert, Molière i Proust
- redatelji Truffaut i Godard
- skladatelji Debussy, Berlioz, Ravel i Bizet
- slikari Manet, Monet, Cézanne, Renoir i Matisse
Državni praznici (neradni dani)
Vanjske poveznice
- [http://www.elysee.fr Elizejska palača] - službena stranica predsjednika
- [http://www.premier-ministre.gouv.fr Predsjednik vlade] - službena stranica vlade
- [http://www.assemblee-nat.fr Assemblée Nationale] - francuski parlament
- [http://www.senat.fr Sénat] - francuski senat
- [http://www.service-public.fr Državna administracija] - poveznice na razne ustanove
Category:Države svijeta
]
als:Frankreich
fiu-vro:Prantsusmaa
ja:フランス
ko:프랑스
ms:Perancis
simple:France
th:ประเทศฝรั่งเศส
zh-min-nan:Hoat-kok
Ralph Waldo Emerson
Ralph Waldo Emerson (Boston, 25. svibnja 1803. - Concord, 27. travnja 1882.), američki filozof, esejist i pjesnik
Po svojim idejama i utjecaju središnja je ličnost američkog intelektualnog života u 19. stoljeću. Njegovo predavanje pod naslovom "Američki učenjak" nazvano je "intelekrutalnom Deklaracijom nezavisnosti". Uređivao je list The Deal. Smatrao je da je pjesnikova uloga da nam pomogne uvidjeti ono stalno u onomu što je promjenjivo i prolazno. Objavio je knjige "Ugledni ljudi" i "Engleske značajke", te zbirke eseja "Provođenje života", "Društvo i osama", "Priroda" i "Ogledi".
Emerson, Ralph Waldo
Emerson, Ralph Waldo
1882
----
Događaji
Rođenja
- 25. siječnja - Virginia Woolf, engleska književnica († 1941.)
- 30. siječnja - Franklin Delano Roosevelt, američki političar († 1945.)
- 2. veljače - James Joyce, irski književnik († 1941.)
- 17. lipnja - Igor Stravinski, ruski skladatelj († 1971.)
- 11. rujna - Asta Nielsen, danska filmska i kazališna glumica († 1972.)
- 24. rujna - Franjo Fancev, hrvatski književnik i povjesničar († 1943.)
Smrti
- 9. travnja - Dante Gabriel Rossetti, engleski slikar i pjesnik ( - 1828.)
- 19. travnja - Charles Darwin, britanski znanstvenik ( - 1809.)
- 27. travnja - Ralph Waldo Emerson, američki filozof, esejist i pjesnik ( - 1803.)
- 2. lipnja - Giuseppe Garibaldi, talijanski revolucionar i borac za jedinstvo i slobodu Italije ( - 1807.)
Category:Godine
ko:1882년
ms:1882
simple:1882
th:พ.ศ. 2425
24. srpnja24. srpnja (24.7.) je 205. dan godine po gregorijanskom kalendaru (206. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 160 dana.
Događaji
-
Rođenja
- 1803. - Adolphe Adam, francuski skladatelj († 1856.)
- 1822. - Dinko Vitezić, narodni preporoditelj i političar († 1904.)
- 1864. - Frank Wedekind, njemački književnik († 1918.)
- 1898. - Amelia Earhart, američka letačica († 1937.)
Smrti
- 1995. - Ivo Kalina, hrvatski slikar ( - 1925.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
23. srpnja - 25. srpnja - 24. lipnja - 24. kolovoza - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Srpanj, 24. srpnja
ja:7月24日
ko:7월 24일
ms:24 Julai
simple:July 24
th:24 กรกฎาคม
1856
----
Događaji
-
Rođenja
- 11. veljače - Antun Bauer, teološki i filozofski pisac, zagrebački nadbiskup († 1937.)
- 6. svibnja - Sigmund Freud, austrijski neurolog i utemeljitelj psihoanalize († 1939.)
- 10. srpnja - Nikola Tesla, znanstvenik († 1943.)
- 26. srpnja - George Bernard Shaw, englesko-irski pisac († 1950.)
- 25. listopada - Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog († 1936.)
- 18. prosinca - Joseph John Thomson, engleski fizičar († 1940.)
- 31. prosinca - Oton Kučera, hrvatski znanstvenik i astronom († 1931.)
Smrti
- 3. svibnja - Adolphe Adam, francuski skladatelj ( - 1803.)
- 29. srpnja - Robert Schumann, njemački skladatelj ( - 1810.)
- 17. veljače - Heinrich Heine, njemački književnik ( - 1797.)
Category:Godine
ko:1856년
ms:1856
simple:1856
th:พ.ศ. 2399
29. studenog29. studenog (29.11.) je 333. dan godine po gregorijanskom kalendaru (334. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 32 dana.
Događaji
Rođenja
- 1797. - Gaetano Donizetti, talijanski skladatelj († 1567.)
- 1803. - Christian Doppler, austrijski fizičar († 1853.)
- 1925. - Stjepan Babić, hrvatski jezikoslovac, jedan je od najznačajnijih hrvatskih lingvista druge polovice 20. stoljeća
- 1932. - Jacques Chirac, francuski političar
Smrti
- 1643. - Claudio Monteverdi, talijanski skladatelj ( - 1567.)
- 1714. - Jerolim Kavanjin, hrvatski književnik ( - 1641.)
- 1780. - Marija Terezija Austrijska, austrijsko-njemačka carica ( - 1717.)
- 1924. - Giacomo Puccini, talijanski skladatelj ( - 1858.)
- 1986. - Cary Grant, američki filmski glumac ( - 1904.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
28. studenog - 30. studenog - 29. listopada - 29. prosinca - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Studeni, 29. studenog
ja:11月29日
ko:11월 29일
ms:29 November
simple:November 29
th:29 พฤศจิกายน
Christian DopplerChristian Doppler (Salzburg, 29. studenog 1803. - Venecija, 17. ožujka 1853.), austrijski fizičar
Godine 1842. objavio je u Pragu raspravu "O obojenoj svjetlosti dvostrukih zvijezda" u kojoj je obradio pojavu koja nosi njegovo ime (Dopplerov efekt). To je promjena promatrane frekvencije valova pri relativnom kretanju njihova izvora i promatrača.
Doppler, Christian
Doppler, Christian
ja:クリスチャン・ドップラー
1853
----
Događaji
-
Rođenja
- 28. siječnja - José Julian Marti, kubanski pjesnik († 1895.)
- 14. ožujka - Ferdinand Hodler, švicarski slikar
- 30. ožujka - Vincent van Gogh, holandski slikar († 1890.)
- 18. srpnja - Hendrik Antoon Lorentz, nizozemski fizičar († 1928.)
- 2. rujna - Wilhelm Oswald, rusko-njemački kemičar († 1932.)
- 20. rujna - Rama V., kralj Siama († 1910.)
- 26. prosinca - René Bazin, francuski pisac († 1932.)
Smrti
- 17. ožujka - Christian Doppler, austrijski fizičar ( - 1803.)
- 28. travnja - Ludwig Tieck, njemački književnik ( - 1773.)
Category:Godine
ko:1853년
simple:1853
11. prosinca11. prosinca (11.12.) je 345. dan godine po gregorijanskom kalendaru (346. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 20 dana.
Događaji
- 1972 godine - članovi posade Apolla 17 Cernan, Evans i Schmitt posljednji puta na Mjesecu. Završava Program Apollo. Planirane misije Apolla 18, 19, i 20 su otkazane.
Rođenja
- 1803. - Hector Berlioz, francuski skladatelj († 1869.)
Smrti
- 1918. - Ivan Cankar, slovenski književnik ( - 1896.)
- 1965. - Đuro Tiljak, hrvatski slikar ( - 1895.)
- 1995. - Miko Tripalo, hrvatski političar ( - 1926.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
10. prosinca - 12. prosinca - 11. studenog - 11. siječnja - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Prosinac, 11. prosinca
ja:12月11日
ko:12월 11일
ms:11 Disember
simple:December 11
th:11 ธันวาคม
Lanchy
Lanchy è un comune francese di 54 abitanti situato nel dipartimento dell'Aisne della regione della Picardia.
Categoria:Comuni del dipartimento dell'Aisne
Categoria:Comuni della regione della Picardia
Hotel in Sofia pozycjonowanie warsaw map tablice pharmacy
|
|
|
| :: RELATED NEWS :: |
12 Mart Darbesi
12 Mart Darbesi, Türkiye Cumhuriyeti tarihinde meydana gelen ikinci askeri darbe eylemidir. 1971 yılında 12 Mart günü saat 13.00'da TRT radyolarından okunan aşağıdaki bildiri ile ilan edilmiştir:
"Parlemento ve Hükümet, süregelen tutum, görüş ve icraatı ile yurdumuzu, anarşi, kardeş kavgası, sosyal ve ekonomik huzursuzluklar içine sokmuş, Read More... |
Mistisizm
Mistisizm (isim, Felsefe terimi)
Mistisizm, eski yunancada, myein (gözleri kapama) sözcüğünden türetilmiştir. bilinen bilimsel yollardan giderek ya da akıl yürüterek erişilemeyecek bir şeyin varlığından söz edilir ve buna ancak "gözünü kapatarak" inanma sonucu ulaşılabileceği düşünülür.
İnsanoğlu, gerçeğe, tarihin belli dönemlerinde, görünen ve bilinen yollardan ulaşamadığını anladığı bazı şeylere, "gözlerini kapayarak", aradığı gerçeğe sezgileri ile ulaşmaya çalışmıştır. Mistisizm bu çabaların sonucu olarak ortaya ç
|
Freddie Mercury
Freddie Mercury (5 Eylül 1946 - 24 Kasım 1991) piyanist, söz yazarı, Queen müzik topluluğunun solisti.
Kategori:1946 doğumlular
|
|
|
|