:: wikimiki.org ::
| 1932 |
1932
----
Događaji
- 1. listopada - Austrijski savezni kancelar Engelbert Dollfuss primijenio je prvi put zakon o ovlastima iz 1917. koji mu omogućuje izdavanje naredbi u slućaju nužde.
Rođenja
- 29. studenog - Jacques Chirac, francuski političar
- 1. prosinca - Antun Šoljan, hrvatski književnik
- 1. siječnja - Ivan Lacković Croata, hrvatski istaknuti likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf
Smrti
- 29. veljače - Vladimir Čerina, hrvatski književnik ( - 1891.)
- 29. lipnja - Ivan Rendić, hrvatski kipar ( - 1849.)
Category:Godine
ja:1932年
ko:1932년
ms:1932
simple:1932
th:พ.ศ. 2475
19. stoljeće19-to stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 1801 do 1900-te godine.
----
Glavni događaji i razvoji
- Ukinuto ropstvo u većini zapadnih zemalja.
- Napoleonski ratovi savršavaju preustrojenjem europskog sistema država.
- Nastavlja se propadanje Osmanskog carstva: nezavisnost Grčke, Srbije, Crne Gore, Rumunjske, Bugarske.
- Američko-meksički rat i Američki građanski rat, širenje SAD prema zapadu.
- Početak industrijalizacije, najprije u Engleskoj, kasnije i u kontinentalnoj Europi te u Sjevernoj Americi.
- Novi ustroj austrijskog kraljevstva i veća samostalnost Mađara untatar Austro-Ugarske
- Europsko naseljavanje Australije i početak kolonijalizacije Afrike. Kolonizacije nekih dijelova Azije (Indija, Sibir, jugoistočna Azija).
Važni mislioci
-
Izumi i otkrića
-
Category:Stoljeća
als:19. Jahrhundert
ja:19世紀
ko:19세기
simple:19th century
th:คริสต์ศตวรรษที่ 19
zh-min-nan:19 sè-kí
21. stoljeće21. stoljeće je razdoblje od 2001. do 2100. godine.
----
Glavni događaji i promjene
Važnije osobe
Izumi i otkrića
Category:Stoljeća
1900-1909
----
Događaji i trendovi
- Početak ubrzanog razvoja proizvodnje automobila.
Svjetska politika
-
ja:1900年代
simple:1900s
Category:Desetljeća
1920-1929
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1920年代
simple:1920s
Category:Desetljeća
1930-1939
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1930年代
simple:1930s
Category:Desetljeća
1940-1949
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1940年代
simple:1940s
Category:Desetljeća
1950-1959
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1950年代
ko:1950년대
simple:1950s
Category:Desetljeća
1960-1969
----
Događaji i trendovi
- SAD i Vijetnamski rat
Anti-ratne demonstracije
Svjetska politika
-
ja:1960年代
ko:1960년대
simple:1960s
Category:Desetljeća
1927
----
Događaji
-
Rođenja
- Zvonimir Golob, hrvatski pjesnik († 1997.)
- 27. prosinca - Ivan Brkanović, hrvatski skladatelj
Smrti
- 3. veljače - Isidor Kršnjavi, hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik ( - 1845.)
- 1. rujna - Ferdo Kovačević, hrvatski slikar ( - 1870.)
- 14. rujna - Isadora Duncan, američka plesačica ( - 1878.)
Category:Godine
ja:1927年
ko:1927년
ms:1927
simple:1927
th:พ.ศ. 2470
1929
----
Događaji
-
Rođenja
- 15. siječnja - Martin Luther King († 1968.)
- 4. svibnja - Audrey Hepburn, američka filmska i kazališna glumica († 1993.)
- 12. lipnja - Anne Frank, autorica poznatog "Dnevnika Anne Frank" († 1945.)
Smrti
- 4. travnja - Carl Benz, njemački izumitelj ( - 1844.)
- 17. listopada - Vladimir Gortan, hrvatski politički djelatnik ( - 1904.)
Category:Godine
ja:1929年
ko:1929년
ms:1929
simple:1929
th:พ.ศ. 2472
1930
----
Događaji
- 1. listopada - U Londonu je otvorena britanska Empire-konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem Empire-država.
- 5. listopada - U Ateni je počeo prvi Balkanski kongres koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina.
Rođenja
- 30. rujna - Ivan Aralica
Smrti
- 18. ožujka - Matko Laginja, hrvatski pravnik i političar ( - 1852.)
- 14. travnja - Vladimir Vladimirovič Majakovski, ruski književnik ( - 1893.)
- 7. srpnja - Arthur Conan Doyle, engleski književnik ( - 1859.)
- 9. studenog - Menci Klement Crnčić, hrvatski slikar i grafičar ( - 1865.)
Category:Godine
ja:1930年
ko:1930년
ms:1930
simple:1930
th:พ.ศ. 2473
1931
----
Događaji
-
Rođenja
- 8. veljače - James Dean, američki filmski glumac († 1955.)
- 2. ožujka - Mihail Gorbačov, političar, posljednji predsjednik SSSR-a
- 4. lipnja - Antun Vrdoljak, hrvatski glumac, redatelj i producent
- 19. prosinca - Dušan Prašelj, hrvatski dirigent, kompozitor i zborovođa
Smrti
- 7. travnja - Milutin Cihlar Nehajev, književnik i novinar ( - 1880.)
- 29. prosinca - Oton Kučera, hrvatski znanstvenik i astronom ( - 1856.)
Category:Godine
ja:1931年
ko:1931년
ms:1931
simple:1931
th:พ.ศ. 2474
1934
----
Događaji
-
Rođenja
- 9. ožujka - Jurij Gagarin, ruski astronaut († 1968.)
- 28. rujna - Brigitte Bardot, francuska glumica
- 24. prosinca - Stjepan Mesić, hrvatski predsjednik
Smrti
- 1. siječnja - Blagoje Bersa, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog ( - 1873.)
- 4. srpnja - Marie Curie, francuska kemičarka i fizičarka poljskog porijekala ( - 1867.)
- 2. kolovoza - Paul von Hindenburg, njemački general i državnik ( - 1847.)
Category:Godine
ja:1934年
ko:1934년
ms:1934
simple:1934
th:พ.ศ. 2477
1935
----
Događaji
-
Rođenja
- 8. siječnja - Elvis Presley, američki pjevač († 1977.)
- 8. rujna - Alain Delon, francuski glumac
- 1. prosinca - Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe († 2004.)
Smrti
- 9. veljače - Ksaver Šandor Gjalski, hrvatski književnik ( - 1854.)
- 24. prosinca - Alban Berg, austrijski skladatelj ( - 1885.)
Category:Godine
ja:1935年
ko:1935년
ms:1935
simple:1935
th:พ.ศ. 2478
1936
----
Događaji
- 6. veljače - Otvorene IV. Zimske olimpijske igre u Garmisch-Partenkirchenu (Njemačka).
Rođenja
- 29. rujna - Silvio Berlusconi, talijanski poduzetnik, političar i državnik
Smrti
- 18. siječnja - Rudyard Kipling, engleski književnik ( - 1865.)
- 28. travnja - Ignjat Job, hrvatski slikar ( - 1895.)
- 18. lipnja - Maksim Gorki, ruski književnik ( - 1868.)
- 15. kolovoza. - Grazia Deledda, talijanska književnica ( - 1871.)
- 18. prosinca. - Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar ( - 1857.)
- 22. prosinca - Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog ( - 1856.)
Category:Godine
ja:1936年
ko:1936년
ms:1936
simple:1936
th:พ.ศ. 2479
1. listopada1. listopada (1.10.) je 274. dan godine po gregorijanskom kalendaru (275. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 91 dan.
Događaji
- 1930. - U Londonu je otvorena britanska Empire-konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem Empire-država.
- 1932. - Austrijski savezni kancelar Engelbert Dollfuss primijenio je prvi put zakon o ovlastima iz 1917. koji mu omogućuje izdavanje naredbi u slućaju nužde.
- 1933. - U Čehoslovačkoj je Konrad Henlein objavio osnivanje "Zavičajne fronte sudetskih Nijemaca".
- 1949. - U Pekingu je pred carskom palačom Mao Zedong proglasio Narodnu Republiku Kinu te postao prvim predsjedajućim novostvorene Centralne narodne vlade.
Rođenja
- 1843. - Tadija Smičiklas, hrvatski povjesničar i političar († 1914.)
- 1848. - Milan Amruš, hrvatski liječnik i političar († 1919.)
- 1888. - Zvonko Milković, hrvatski pjesnik i putopisac († 1978.)
- 1903. - Vladimir Horowitz, američki pijanist ruskog porijekla († 1989.)
- 1904. - Otto Robert Frisch, austrijski nuklearni fizičar († 1979.)
- 1921. - Jimmy Carter, američki političar
Smrti
- 1916. - Ambroz Haračić, hrvatski florist ( - 1855.)
- 1968. - Marcel Duchamp, francuski umjetnik ( - 1887.)
- 1969. - Joza Kljaković, hrvatski slikar ( - 1889.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
30. rujna - 2. listopada - 1. rujna - 1. studenog - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Listopad, 1. listopada
ja:10月1日
ko:10월 1일
simple:October 1
th:1 ตุลาคม
1917
----
Događaji
- 21. srpnja - Pod punim nazivom Bayerische Motoren Werke GmbH osnovan je BMW, poznati njemački proizvođač automobila i motocikala.
Rođenja
- 21. veljače - Ivo Vitić, hrvatski arhitekt († 1986.)
- 29. svibnja - John F. Kennedy, američki političar i predsjednik († 1963.)
- 19. studeni - Indira Gandhi, indijska političarka († 1984.)
Smrti
- 31. ožujka - Emil Adolf von Behring, njemački liječnik i imunolog ( - 1854.)
- 14. travnja - Ludwik Lejzer Zamenhof, liječnik i stvoritelj jezika esperanto
- 25. rujna - Frano Supilo, hrvatski političar i publicist ( - 1870.)
- 26. rujna - Edgar Degas, francuski slikar, grafičar i kipar ( - 1834.)
Category:Godine
ja:1917年
ko:1917년
ms:1917
simple:1917
th:พ.ศ. 2460
29. studenog29. studenog (29.11.) je 333. dan godine po gregorijanskom kalendaru (334. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 32 dana.
Događaji
Rođenja
- 1797. - Gaetano Donizetti, talijanski skladatelj († 1567.)
- 1803. - Christian Doppler, austrijski fizičar († 1853.)
- 1925. - Stjepan Babić, hrvatski jezikoslovac, jedan je od najznačajnijih hrvatskih lingvista druge polovice 20. stoljeća
- 1932. - Jacques Chirac, francuski političar
Smrti
- 1643. - Claudio Monteverdi, talijanski skladatelj ( - 1567.)
- 1714. - Jerolim Kavanjin, hrvatski književnik ( - 1641.)
- 1780. - Marija Terezija Austrijska, austrijsko-njemačka carica ( - 1717.)
- 1924. - Giacomo Puccini, talijanski skladatelj ( - 1858.)
- 1986. - Cary Grant, američki filmski glumac ( - 1904.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
28. studenog - 30. studenog - 29. listopada - 29. prosinca - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Studeni, 29. studenog
ja:11月29日
ko:11월 29일
ms:29 November
simple:November 29
th:29 พฤศจิกายน
Jacques Chirac
Jacques Chirac (Pariz, 29. studenog 1932. –) je predsjednik Francuske u dva mandata. Prvi put 17. svibnja 1995. – 16. svibnja 2002. i drugi put 17. svibnja 2002. do danas. Prije toga bio je gradonačelnik Pariza. Njegov prethodnik na mjestu predsjednika Francuske bio je François Mitterrand.
Chirac je bio jedan od najistaknutijih gostiju na proslavi šezdesetogodišnjice pobjede nad fašizmom u Moskvi 2005. godine. Tom prilikom, otkrio je spomenik Charlesu de Gaulleu.
Chirac, Jacques
Chirac, Jacques
ja:ジャック・シラク
simple:Jacques Chirac
th:ชาก ชีรัก
zh-min-nan:Jacques Chirac
1. prosinca1. prosinca (1.12.) je 335. dan godine po gregorijanskom kalendaru (336. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 30 dana.
Događaji
- 1803. - Stupile su u Francuskoj na snagu nove odredba o pravu na rad po kojima su radnici morali imati radnu knjižicu potvrđenu od policije ili gradskih činovnika. S takvim dokumentom, bez koje više nitko nije mogao dobiti posao, omogućena je državna kontrola radništva.
- 1918. - Proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
- 1981. - Zrakoplov DC-9, ljubljanske tvrtke Inex-Adria, udario je u planinu na Korzici. Poginulo je 180 slovenskih turista
Rođenja
- 1932. - Antun Šoljan, hrvatski književnik
- 1935. - Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe
Smrti
- 1654. - Jakov Mikalja, hrvatski jezikoslovac
Blagdani
-
----
Vidi i:
30. studenog - 2. prosinca - 1. studenog - 1. siječnja - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Prosinac, 1. prosinca
ja:12月1日
ko:12월 1일
ms:1 Disember
simple:December 1
th:1 ธันวาคม
Antun ŠoljanAntun Šoljan (Beograd, 1. prosinac 1932. - Zagreb, 12. srpanj 1993.), hrvatski književnik
1993
Studirao je anglistiku i germanistiku u Zagrebu. Bio je profesionalni književnik, urednik, antologičar, prevoditelj s engleskog, njemačkog i ruskog jezika. U književnosti se javio potkraj 40-ih, a 50-ih djeluje kao pokretač i urednik časopisa Međutim, Krugovi i Književnik. Pisao je pjesme, romane, drame, radiodrame, eseje i feljtone te priredio niz antologija, poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva.
Djela:
- "Na rubu svijeta"
- "Bacač kamena"
- "Izdajice"
- "Kratki izlet"
- "Luka"
- "Drugi ljudi na mjesecu"
Šoljan, Antun
1. siječnja1. siječnja (1.1.) je 1. dan godine po gregorijanskom kalendaru.
Do kraja godine ima još 364 dana (365 u prijestupnoj godini).
Događaji
- 45 p.n.e. - stupio na snagu Julijanski kalendar
- 404. - posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu
- 1527. - na Cetinskom Saboru hrvatsko plemstvo izabralo je austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja
- 1900. - Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji
- 1901. - Područja Zapadna Australija, Južna Australija, Queensland, Victoria, Tasmanija i Novi Južni Wels formirala su Saveznu Državu Australiju
- 1910. - Na mjestu švicarskog saveznog predsjednika Robert Comtesse zamijenio je Adolfa Denchera. Comtesse je poslije 1904. po drugi put izabran za predsjednika Švicarske
- 1912. - U Švicarskoj je na snagu je stupio civilni zakonik
- 1912. - U Velikoj Britaniji je podržavljena cjelokupna telefonija
- 1914. - Na Floridi je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između St. Petersburga (SAD) i Tampe
- 1948. - Italija dobila ustav.
- 1956. - Sudan se osamostalio.
- 1990. - Denominirana je jugoslavenska valuta - dinar tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama
- 2002. - Uvođenje nove valute eura u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu i Španjolskoj.
Rođenja
- 1618. - Bartolomé Esteban Murillo, španjolski slikar († 1682.)
- 1823. - Sándor Petöfi, mađarski pjesnik i revolucionar
- 1863. - Pierre de Coubertin francuski sportski djelatnik, "otac" modernih Olimpijskih igara († 1937.)
- 1873. - Marija Jurić Zagorka, hrvatska književnica i novinarka († 1957.)
- 1879. - Edward Morgan Forster, engleski književnik († 1970.)
- 1915. - Branko Ćopić, književnik
- 1919. - Jerome David Salinger, američki književnik († --)
- 1932. - Ivan Lacković Croata, hrvatski istaknuti likovni umjetnik (+ 2004)
- 1940. - [http://en.wikipedia.org/wiki/Mario_Profaca Mario Profaca], novinar
- 1963. - Dražen Ladić, hrvatski nogometaš (vratar) i reprezentativac
- 1968. - Davor Šuker, hrvatski nogometaš i reprezentativac
Smrti
- 1894. - Heinrich Rudolf Hertz, njemački fizičar ( - 1857.)
- 1934. - Blagoje Bersa, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog ( - 1873.)
- 1940. - Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar ( - 1869.)
- 1963. - Ivan Zemljak, hrvatski arhitekt ( - 1893.)
Blagdani
- Nova godina
- Svjetski Dan molitve za mir
----
Vidi i:
31. prosinca - 2. siječnja - 1. prosinca - 1. veljače - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Siječanj, 1. siječnja
ja:1月1日
ko:1월 1일
ms:1 Januari
simple:January 1
th:1 มกราคม
Ivan Lacković Croata
Ivan Lacković Croata (Batinska, 1. siječnja 1932. - Zagreb, 29. kolovoza 2004.)
Istaknuti likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf
Ivan Lacković Croata rodio se u podravskom mjestu Batinska nedaleko od Đurđevca u težaškoj obitelji.
Po završetku pučke škole radi na poljoprivredi, a potom se zapošljava kao šumarski radnik.
Bio je samouk slikar koji je prve slike naslikao 1944. Prve slike naslikao je vodenim bojama, te u njima prirodno izlaže doživljaje prirode i života na selu.
Godine 1952. izrađuje prve crteže, a preseljenjem u Kloštar Podravski, gdje živi od 1954. do 1957. godine, nastaju njegove prve slike.
Godine 1957. seli u Zagreb gdje radi kao poštar, a nakon što završi večernju školu postaje poštanski službenik.
U Zagrebu 1962. godine upoznaje Krstu Hegedušića i povremeno radi u njegovoj majstorskoj radionici. U to vrijeme počinje i izlagati. Godine 1968. napušta zagrebačku poštu i profesionalno se bavi slikarstvom.
Tada postaje slobodni umjetnik čija djela javnost upoznaje na brojnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu.
Postaje članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Izlaže po cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, najviše u Hrvatskoj, te u mnogim zemljama Europe, Azije, Afrike, Amerike i Australije, na skupnim i samostalnim izložbama. Njegove slike i crteži nalaze se u mnogim uglednim svjetskim galerijama i privatnim zbirkama. Bio je iskreni hrvatski rodoljub. Kao pripadnik Zbora narodne garde branio je mladu hrvatsku državu, a bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru kao nezavisni član.
Ivan Lacković Croata slikao je uljem na staklu, tradicionalnom tehnikom hrvatskih ,,naivnih” umjetnika sjevernih krajeva. Najčešće je crtao pejzaže, figuralne kompozicije, cvijeće i mrtve prirode. Portreti su vrlo rijetki. Na bijeloj plohi papira osnovno njegovo izražajno sredstvo bila je linija, bogata i razvedena do krajnjih mogućnosti. U pejzažima je crtao prikaze zbivanja iz seoskog života; pričao je o ljudima koji su se slučajno pojavili samo u prolazu, dok sve oko njih ostaje nepromjenjivo.
U opusu radova iz 90- tih je niz crteža s temama ljudske patnje iz Domovinskog rata.
center
Lacković, Ivan, Croata
Vladimir ČerinaVladimir Čerina (Split, 9. svibnja 1891. - Šibenik, 29. veljače 1932.), hrvatski književnik
Pisao je u časopisima Val i Vihor, gdje se buni protiv Austro-ugarske i mađarona. Sudjelovao je u organiziranju atentata na S. Cuvaja. Po završetku Prvog svjetskog rata razočaran je ostvarenjem jugoslavenstva. Duševno rastrojen smješten je u duševnu bolnicu u Šibeniku, gdje je i umro. Pripada buntovnom i nadarenom naraštaju mladih hrvatskih književnika koji se kritički odnose prema političkoj i građansko-društvenoj situaciji s početka stoljeća. Objavljivao je feljtone, književno-kritičke studije, pjesme i brojne pjesme o hrvatskim piscima, a najviše nadahnut avangardnim pisanjem i oporbenim stavom J. Polića Kamova.
Čerina, Vladimir
1891
----
Događaji
-
Prvi tramvaj sa konjskom zapregom vozi Zagrebom (Hrvatska).
Rođenja
- 9. svibnja - Vladimir Čerina, hrvatski književnik († 1932.)
- 5. srpnja - Tin Ujević, hrvatski pjesnik († 1955.)
Smrti
- 28. rujna - Herman Melville, američki književnik ( - 1819.)
- 11. listopada - Arthur Rimbaud, francuski pjesnik ( - 1854.)
Category:Godine
ko:1891년
simple:1891
th:พ.ศ. 2434
Ivan Rendić
Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. - 29. lipnja 1932.), hrvatski kipar
Kiparstvom se počinje baviti već u ranoj mladosti zahvaljujući kamenoklesarskoj tradiciji na otoku Braču gdje je proveo djetinjstvo. Likovnu akademiju završio je u Veneciji 1871., a potom se nekoliko godina usavršavao u kiparskim ateljeima firentinskih majstora. Kasnije je uglavnom živio i djelovao u Trstu gdje je i nastao najveći broj njegovih djela. U domovini je najviše izlagao u Zagrebu i Splitu.
Prvi je značajni i umjetnički obrazovani hrvatski kipar. Radio je u realističkom stilu s elementima naturalizma, osobito u obradi detalja. Oko 1900. prihvaća secesijski stil, nastojeći mu folklornim motivima dati osobno i nacionalno obilježje. Rendić je izradio oko 200 kipova. Najpoznatiji su njegovi javni spomenici podignuti u čast hrvatskih velikana koje nalazimo po čitavoj Hrvatskoj, na primjer: poprsja hrvatskih velikana Medulića, Klovića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića i Augusta Šenoe na zagrebačkom Zrinjevcu, zatim spomenik Petru Preradoviću i Andriji Kačiću Miošiću u Zagrebu, te Ljudevitu Gaju u Krapini.
Od 1921. živi u Supetru, gdje je uzalud nastojao osnovati školu za umjetničku klesariju. Oduzimanje narudžbe Petrinovićeva mauzoleja u Supetru, djela što ga je smatrao životnim, zadao mu je težak udarac. Živio je do smrti u potpunoj bijedi.
Rendić, Ivan Kamath KambojED Kamatha Kamboja
miadyca firma gry zrcznociowe drugi Prague hotels
|
|
|
| :: RELATED NEWS :: |
Extended play
:For the TV show on G4 formerly called Extended Play, see X-Play.
An extended play or EP, is the name given to vinyl records or CDs which are too long to be called singles but too short to qualify as albums. Typically an album has eight or more tracks (anywhere between 30-60 minu
|
Cassette
]
Cassette may refer to:
- A small cartridge of some form. Depending upon the context, 'cassette' may refer to this concept in general, or to a specific type of cassette (typically the audio cassette). Such types include:-
- Audio cassette; normally refers to the standard compact audio casse
|
Numbers station
Numbers stations are shortwave radio stations of uncertain origin that broadcast streams of numbers, letters (using a phonetic alphabet), or words. It is not known publicly with certainty where these signals originate or what purpose they serve. The voices that can be heard on these stations are often mysterious: mechanically generated; spoken in a wide variety of languages; usually female, but sometimes male or those of children. Numbers stations appear and disappear continuously, although s
|
Numbers stations
Numbers stations are shortwave radio stations of uncertain origin that broadcast streams of numbers, letters (using a phonetic alphabet), or words. It is not known publicly with certainty where these signals originate or what purpose they serve. The voices that can be heard on these stations are often mysterious: mechanically generated; spoken in a wide variety of languages; usually female, but sometimes male or those of children. Numbers stations appear and disappear continuously, although s
|
Effective mass
In solid state physics, a particle's effective mass is the mass it seems to carry in the semiclassical model of transport in a crystal. It can be shown that, under most conditions, electrons and holes in a crystal respond to electric and magnetic fi
|
Phonetic alphabet station
Numbers stations are shortwave radio stations of uncertain origin that broadcast streams of numbers, letters (using a phonetic alphabet), or words. It is not known publicly with certainty where these signals originate or what purpose they serve. The voices that can be heard on these stations are often mysterious: mechanically generated; spoken in a wide variety of languages; usually female, but sometimes male or those of children. Numbers stations appear and disappear continuously, although s
|
Carrier (StarCraft)
The Protoss are a race in Blizzard Entertainment's real-time strategy computer game, StarCraft. They are technologically advanced and rely on psionic abilities and cybernetics in battle. They are the primary opponents of the Zerg. The Protoss are highly religious and follow a s
|
Sweets
The term confectionery refers to food items that are (at least perceptibly) rich in sugar. Different dialects of English also use regional terms for confections:
- In British, Irish English and sometimes American
|
Carrier (StarCraft) (StarCraft)
The Protoss are a race in Blizzard Entertainment's real-time strategy computer game, StarCraft. They are technologically advanced and rely on psionic abilities and cybernetics in battle. They are the primary opponents of the Zerg. The Protoss are highly religious and follow a s
|
Royal Mile
The Royal Mile is the popular name for the succession of streets which form the main thoroughfare of Edinburgh's Old Town. As the name suggests, it was equivalent to a Scottish mile (slightly more than an imperial mile) between the two foci of royal history in Scotland, from Edinburgh Cas
|
|