:: wikimiki.org ::
| 1950 |
1950
----
Događaji
-
Rođenja
- 10. veljače - Mark Spitz, američki plivač
- 14. veljače - Josipa Lisac, hrvatska pjevačica
- 3. kolovoza - Waldemar Cierpinski, dvostruki Olimpijski pobjednik u maratonu
Smrti
- 21. siječnja - George Orwell, britanski književnik i novinar (
- 1903.)
- 2. studenog - George Bernard Shaw, englesko-irski pisac (
- 1856.)
- 28. prosinca - Ante Pavelić, hrvatski političar, pisac i državnik (
- 1889.)
Category:Godine
ja:1950年
ko:1950년
ms:1950
simple:1950
th:พ.ศ. 2493
19. stoljeće19-to stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 1801 do 1900-te godine.
----
Glavni događaji i razvoji
- Ukinuto ropstvo u većini zapadnih zemalja.
- Napoleonski ratovi savršavaju preustrojenjem europskog sistema država.
- Nastavlja se propadanje Osmanskog carstva: nezavisnost Grčke, Srbije, Crne Gore, Rumunjske, Bugarske.
- Američko-meksički rat i Američki građanski rat, širenje SAD prema zapadu.
- Početak industrijalizacije, najprije u Engleskoj, kasnije i u kontinentalnoj Europi te u Sjevernoj Americi.
- Novi ustroj austrijskog kraljevstva i veća samostalnost Mađara untatar Austro-Ugarske
- Europsko naseljavanje Australije i početak kolonijalizacije Afrike. Kolonizacije nekih dijelova Azije (Indija, Sibir, jugoistočna Azija).
Važni mislioci
-
Izumi i otkrića
-
Category:Stoljeća
als:19. Jahrhundert
ja:19世紀
ko:19세기
simple:19th century
th:คริสต์ศตวรรษที่ 19
zh-min-nan:19 sè-kí
20. stoljeće20. stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 1901. do 2000. godine.
Izumi i otkrića
- otkriće tekuće vrpce, proizvodnja automobila, teško bi bilo zamisliti današnji svijet bez njih
- avioni su učinili put oko svijeta moguć ne u 80 dana, nego u jednom danu. Prvi let braće Wright bio je 1903. godine.
- radio, televizija, Internet (masovni mediji)
- let u svemir
- atomska (nuklearna) energija
- penicilin(prvi put otkriven 1896, ali ušao u široku upotrebu poslije Flemingova ponovna otkrića 1928.)
Ratovi i njihove posljedice
- Drugi svjetski rat, više od 50 milijuna žrtava
- Mao-Ce-Tung i nestašica hrane u Kini (1949-1976), više od 28 milijuna žrtava
- tovariš Staljin (1924-1953), više od 20 milijuna žrtava
- Prvi svjetski rat, više od 15 milijuna žrtava
Category:Stoljeća
ja:20世紀
ko:20세기
simple:20th century
1920-1929
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1920年代
simple:1920s
Category:Desetljeća
1930-1939
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1930年代
simple:1930s
Category:Desetljeća
1940-1949
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1940年代
simple:1940s
Category:Desetljeća
1960-1969
----
Događaji i trendovi
- SAD i Vijetnamski rat
Anti-ratne demonstracije
Svjetska politika
-
ja:1960年代
ko:1960년대
simple:1960s
Category:Desetljeća
1970-1979
----
Događaji i trendovi
-
Svjetska politika
-
ja:1970年代
simple:1970s
Category:Desetljeća
1945
----
Događaji
- raspad NDH
- kraj Drugog svjetskog rata
- stvorena socijalistička Jugoslavija
- 2. veljače - Drugi svjetski rat: Konferencija na Jalti (Krim).
- 29. kolovoza. - Sovjeti isprobali svoju prvu atomsku bombu
Rođenja
-
Smrti
- 22. siječnja - Else Lasker-Schüler, njemačka književnica (
- 1869.)
- ožujak - Anne Frank, autorica poznatog "Dnevnika Anne Frank" (
- 1929.)
- 12. travnja - Franklin Delano Roosevelt, američki političar (
- 1882.)
- 18. travnja - Albert Haler, hrvatski estetičar, esejist, kritičar, književni povjesničar (
- 1883.)
- 22. travnja - Käthe Kollwitz, njemačka likovna umjetnica (
- 1867.)
- 20. srpnja - Paul Valéry, francuski književnik (
- 1871.)
- 26. rujna - Béla Bartók, mađarski skladatelj i pijanist (
- 1881.)
Category:Godine
ja:1945年
ko:1945년
ms:1945
simple:1945
th:พ.ศ. 2488
1946
----
Događaji
-
Rođenja
- 19. kolovoza - Bill Clinton, američki predsjednik
- 5. rujna - Freddie Mercury, britanski pjevač (Queen), († 1991.)
- 18. prosinca - Steven Spielberg, američki redatelj
Smrti
-
Category:Godine
ja:1946年
ko:1946년
ms:1946
simple:1946
th:พ.ศ. 2489
1947
----
Događaji
-
Rođenja
- 9. veljače - Carla del Ponte, glavna tužiteljica Haaškog suda
- 30. srpnja - Arnold Schwarzenegger, glumac, političar i body builder
Smrti
- 30. siječnja - Dubravko Dujšin, hrvatski glumac (
- 1894.)
- 7. travnja - Henry Ford, osnivač proizvođača automobila Ford Motor Company (
- 1863.)
- 4. listopada - Max Planck, njemački fizičar (
- 1858.)
Category:Godine
ja:1947年
ko:1947년
ms:1947
simple:1947
th:พ.ศ. 2490
1948
----
Događaji
- 1. siječnja - Italija dobila ustav.
- 14. svibnja - osnivanje države Izrael
- 28. lipnja - objavljivanje rezolucije Informbiroa o stanju u KPJ. Otvoreni sukob Jugoslavije i SSSR-a.
Rođenja
-
Smrti
- 13. siječnja - Milan Begović, hrvatski književnik (
- 1876.)
- 30. siječnja - Mahatma Gandhi, indijski političar (
- 1869.)
- 11. veljače - Sergej Eisenstein, sovjetski filmski režiser (
- 1898.)
- 16. kolovoza - Babe Ruth, pravim imenom George Herman Ruth, američki igrač baseballa i nacionalna ikona SAD (
- 1895.)
- 12. studenog - Umberto Giordano, talijanski skladatelj (
- 1867.)
Category:Godine
als:1948
ja:1948年
ko:1948년
ms:1948
simple:1948
th:พ.ศ. 2491
1951
----
Događaji
-
Rođenja
- 22. rujna - Mladen Pavković, hrvatski novinar i publicist
Smrti
- 19. veljače - André Gide, francuski književnik
Category:Godine
ja:1951年
ko:1951년
ms:1951
simple:1951
th:พ.ศ. 2494
1953
----
Događaji
-
Rođenja
- 11. ožujka - Branimir Johnny Štulić, frontmen grupe Azra
- 25. ožujka - Vesna Pusić, hrvatska političarka
- 1. travnja - Barry Sonnenfeld, producent, redatelj i snimatelj filmova
- 8. lipnja - Ivo Sanader, predsjednik hrvatske vlade
- 22. studeni - Matija Ljubek, hrvatski kanuist
Smrti
- 5. ožujka - Josif Visarionovič Staljin, sovjetski političar i državnik (
- 1879.)
- 1. lipnja - Emanuel Vidović, hrvatski slikar (
- 1870.)
- 27. listopada - Ivo Kerdić, hrvatski medaljer i kipar (
- 1881.)
- 8. studeni - Ivan Aleksejevič Bunin, ruski književnik (
- 1870.)
- 19. prosinca - Robert Andrews Millikan, američki fizičar (
- 1868.)
Category:Godine
ja:1953年
ko:1953년
ms:1953
simple:1953
th:พ.ศ. 2496
1955
----
Događaji
-
osnovan filozofski fakultet kao dio sveučilišta u Zagrebu
Rođenja
- 19. veljače - Jeff Daniels, glumac
- 19. ožujka - Bruce Willis, glumac
Smrti
- 11. ožujka - Sir Alexander Fleming, škotski biolog koji je otkrio penicilin (
- 1881.)
- 18. travnja - Albert Einstein, njemački fizičar-teoretičar (
- 1879.)
- 12. kolovoza - Thomas Mann, njemački književnik (
- 1875.)
- 26. rujna - Augustin Čičić, hrvatski pjesnik i književni kritičar (
- 1889.)
- 30. rujna - James Dean, američki glumac (
- 1931)
- 1. studenog - Antun Barac, hrvatski povjesničar (
- 1894.)
- 12. studenog - Tin Ujević, hrvatski pjesnik (
- 1891.)
- 12. prosinca - Antun Dobronić, hrvatski skladatelj i glazbeni pisac (
- 1878.)
- 21. prosinca - Milan Marjanović, hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik (
- 1879.)
Category:Godine
ja:1955年
ko:1955년
ms:1955
simple:1955
th:พ.ศ. 2498
10. veljače10. veljače (10.2.) je 41. dan godine po gregorijanskom kalendaru.
Do kraja godine ima još 324 dana (325 u prijestupnoj godini).
Događaji
-
Rođenja
- Branko Lustig - filmski režiser
- 1890. - Boris Leonidovič Pasternak, ruski književnik († 1960.)
- 1898. - Bertold Brecht, njemački književnik († 1956.)
- 1950. - Mark Spitz, američki plivač
Smrti
- 1837. - Aleksandar Sergejevič Puškin, ruski književnik (
- 1799.)
- 1919. - Antun Radić, hrvatski političar (
- 1868.)
- 1923. - Wilhelm Conrad Röntgen, njemački fizičar (
- 1845.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
9. veljače - 11. veljače - 10. siječnja - 10. ožujka - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Veljača, 10. veljače
ja:2月10日
ko:2월 10일
simple:February 10
th:10 กุมภาพันธ์
14. veljače14. veljače (14.2.) je 45. dan godine po gregorijanskom kalendaru.
Do kraja godine ima još 320 dana (321 u prijestupnoj godini).
Događaji
-
Rođenja
- 1899. - Lovro Matačić, hrvatski dirigent († 1985.)
- 1923. - Miljenko Smoje, dalmatinski novinar, kroničar i satiričar († 1995.)
- 1950. - Josipa Lisac, hrvatska pjevačica
- 1972. - Rob Thomas, američki glazbenik († 1972.)
Smrti
- 1571. - Benvenuto Cellini, talijanski zlatar i kipar (
- 1500.)
- 1779. - James Cook, engleski pomorac i istraživač (
- 1728.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
13. veljače - 15. veljače - 14. siječnja - 14. ožujka - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Veljača, 14. veljače
ja:2月14日
ko:2월 14일
ms:14 Februari
simple:February 14
th:14 กุมภาพันธ์
Josipa Lisac
Josipa Lisac (Zagreb, 14. veljače 1950.), hrvatska pjevačica
Odrastanje uz glazbu - djetinjstvo i mladost
Kao dijete izuzetnog glazbenog talenta, već u 10. godini postaje članicom Zbora Hrvatske radio-televizije. Pjevajući ozbiljni glazbeni repertoar, od stare sakralne, preko klasične i moderne avangardne, sve do etno-tradicionalne glazbe, stječe svoje prvo, a zatim i sve bogatije glazbeno obrazovanje.
1961. godine njihov zbor dobiva GRAND PRIX na natjecanju u Francuskoj, kao najbolji dječji zbor na svijetu. Premda odgajana na Monteverdiju, Bachu, Beethovenu, Brittenu, vrlo brzo pokazuje svoje pravo zanimanje za rock glazbu, te 1967. postaje glavnim vokalom popularne rock grupe "O'Hara", a zatim grupe "Zlatni akordi". Već prvo pojavljivanje u javnosti, izaziva pravu senzaciju kod široke publike: u njezinom pjevanju sublimira se sve ono najbolje iz najrazličitijih glazbenih žanrova, a već prvi festivalski nastup, na najvećem onodobnom festivalu zabavne glazbe u Opatiji, najavljuje dolazak i pojavu izuzetne pjevačke osobnosti na ondašnju jugoslavensku glazbenu scenu.
Ne samo svojim fascinantnim glasom i originalnim interpretacijama, već jednako tako i svojom jedinstvenom i intrigantnom pojavom, Josipa Lisac ubrzo postaje unikatnom i neponovljivom zvijezdom rock glazbe. Razvijajući se i idući uporno dalje protiv svih uobičajenih struja, ona razvija svoj jedinstveni stil glazbenog izražavanja. Odabire znatno teži, ali tim temeljitiji i vrjedniji put svojoj karijeri.
Upoznavanje s Karlom - razvoj i formiranje
Poznanstvo, prijateljstvo i ljubav s popularnim rock'n'roll pjevačem i skladateljem, Karlom Metikošem, potpuno zaokružuje njezin glazbenički i životni put. Metikoševo iskustvo i snažna autorska osobnost, uobličava Josipu Lisac kao jedinstvenu umjetnicu i ženu.
Njihov prvi zajednički LP album iz 1973. godine, "Dnevnik jedne ljubavi", ostaje do današnjeg dana jednim od najboljih konceptualnih rock ostvarenja, antologijom hrvatske diskografije.
Zajedno ostvaruju oko 13 LP albuma i CD-a, s autorskim i producentskim pečatom Karla Metikoša. Smjenjuju se albumi: "Hir, hir, hir", "Lisica", "Hoću samo tebe"… Žive hitovi: "O jednoj mladosti", "Magla", "Hir, hir, hir", "Danas sam luda", "Dok razmišljam o nama", "Na, na, na", „Ja bolujem“...
Uskoro Josipa Lisac dokazuje svoj višestruki talent vrlo zapaženom i zahtjevnom ulogom djevojke Jane, u prvoj hrvatskoj rock operi, autora Ivice Krajača, Karla Metikoša i Miljenka Prohaske: "Gubec-Beg", koja je praizvedena 1975. godine. Najpoznatija i najizvođenija arija iz ove rock opere, postaje "Ave Maria", koja je do danas neizostavni dio njenog koncertnog repertoara.
Tijekom 1976. godine snima i jazz album sa velikanima svjetskoga jazza (Ernie Wilkins, Clark Terry, Johnny Basso...), pod naslovom "Josipa Lisac & B.P. Convention big band international", a u produkciji Boška Petrovića i Karla Metikoša. Zatim s Karlom M. odlazi na tri godine u SAD, gdje snima i surađuje s vrhunskim američkim glazbenicima (Ira Newborn, Paulinho da Costa, Joel Peskin i dr.); plod ove suradnje jest album "Made in USA", snimljen 1979. na hrvatskom i engleskom jeziku, u studiju 55 u Los Angelesu i Sounds Good Recordings.
Po povratku u domovinu, njezina karijera je na svom vrhuncu; sudjeluje u dva američka filma "Lost Hero" s Richardom Chamberlainom i "Dirty dozen"... slijede pozivi u mnoge kazališne predstave (Slovenija, Hrvatska i dr.), na mnoge koncertne turneje i snimanja. Višestruka je dobitnica nagrade "Vokal godine", diskografske nagrade Porin i brojnih drugih nagrada.
Sama o sebi kaže da se užasava prosječnosti i banalnosti i čitav njezin život posvećen je iznalaženju novih, originalnih, često puta i šokantnih rješenja, što je uvijek i na svakom mjestu čini atraktivnom, zanimljivom i provokativnom... Njezina karakteristika u jednoj rečenici glasi: Josipa Lisac nije kao drugi...
Poslije Karlove smrti - koncerti njemu u čast... kazališne predstave... Antologija... album "Život"...
Iznenadna smrt Karla Metikoša 10.12.1991., kao i turbulentan početak devedesetih, bitno mijenjaju kontekst njenog rada. Kroz godine koje slijede priređuje niz koncerata posvećenih Karlu, čija se tradicija održavanja nastavila do danas.
Prvi takav koncert, naslovljen "Ritam kiše", po hitu Matta Collinsa (Karla Metikoša) iz 1963., održan je na prvu obljetnicu njegove smrti, 1992. godine, u dvorani "Istra" (ZKM). Ovaj projekt svojevrsnog Karlofesta, izravno je uključio pedesetak umjetnika, što je bio presedan na dotadašnjoj glazbenoj sceni. Vrlo šarolika generacijska struktura glazbenika okupljenih na koncertu - od Arsena, 4M, Crvenih koralja, do Nene Belana, Dina Dvornika i Psihomodopopa - potvrdila je Karlovu sveprisutnost u hrvatskoj glazbi, prvo kao pjevača i rock'n'roll pionira u nas, a zatim kao pop skladatelja i producenta. Zvučni zapis sa ovog koncerta, objavljen je 1994. godine na albumu "Ritam kiše", te godinu dana kasnije osvaja Porina za najbolji kompilacijski album izvan klasične glazbe.
No, već sljedeći Porin, koji se našao u Josipinim rukama 1996. godine, za album "Koncert u čast Karla Metikoša", "slamao je zrake" obojene klasičnom glazbom. Naime, njena prva suradnja sa maestrom Igorom Kuljerićem, Simfonijskim orkestrom i zborom HRT-a, u prosincu 1994., iznjedrila je sasvim nove orkestracije, te udahnula novi život "Janinom ludilu", "Magli" ili "Hazarderu".
Njihova se suradnja nastavlja 1997., kada zajedno rade na koncertnoj obradi rock-opere "Gubec beg". Ovaj projekt, realiziran kao svojevrsni spoj glazbenog i glumačkog, na pozornicu "Lisinskog" doveo je i Dadu Topića, Massima Savića, Tonija Cetinskog, Anju Šovagović-Despot, Dragana Despota i Filipa Šovagovića.
Zbog svog originalnog i uvijek novog konceptualnog osmišljavanja svakog koncerta, Josipa još jednom mijenja formu glazbenog izričaja. Sa istim povodom, u sjećanje na Karla i njegovo djelo, 2001. godine, na desetu obljetnicu njegove smrti, uz deset svijeća na bini, ponovo nastupa u "Lisinskom", ovoga puta - uz band glazbenika mlađe generacije . Dio zvučnog zapisa sa ovog koncerta, skupa sa izvadcima koncertnih zapisa sa ljubljanskih Križanki i mariborskog Lent festivala, objavljen je 2002. godine, na dvostrukom CD izdanju "Josipa Lisac LIVE".
Ova tradicionalna koncertna poslastica, ne mijenjajući povod, još jednom je promijenila koncept - 8. veljače 2005. na daskama HNK u Zagrebu, ponovo uz Simfonijski orkestar i zbor HRT-a, a pod ravnanjem maestra Tončija Bilića, Josipa, uz arije iz "Gubec bega", izvodi i songove iz svjetski poznatih mjuzikala. Tom prilikom, poseže za djelima nekih od najznačajnijih skladatelja ovog žanra: S. Sondheima, K. Weilla, L. Bernsteina i dr.
Ne odstupajući od tradicije priređivanja koncerata u sjećanje na Karla Metikoša i njegovo djelo, Josipa, progovarajući kroz glazbu, prenosi poruke ljubavi i poručuje - ne zaboravljajte svoje ljude. Djela koja su nam iza nekog ostala, ukoliko su kvalitetna, inspiriraju na daljnji razvoj i stvaranje. Njegujući postojeće, svaki dan tretira kao novu borbu u kojoj je uvijek potrebno krenuti ispočetka. Ali, istovremeno se i raduje novom danu, jer on, uz izazove, donosi i nove prilike ili ukazuje na neotkrivene svjetove.
Jedan od, sigurno ne do kraja, otkrivenih svjetova, za Josipu je bio teatar. U 1994. upoznaje ga bolje, kroz vrlo uspješno gostovanje u teatru "Koreodrama" u Sloveniji u predstavi "Suzna Maria Sirakuška" koju je napisao i postavio D.Z. Frey. Po drugi put u istom teatru nastupa 1997. godine u predstavi "Schizophrenia" istog autora, s kojom je gostovala i na Europskom festivalu teatra.
1997. godine na 8 CD/MC-a izlazi "Josipa Lisac - Antologija", sa materijalima i albumima od 1967.-1997., jedan od prvih pothvata ovakve vrste u domaćoj diskografiji.
Njen posljednji studijski uradak, album simboličkog naslova "Život", iz 2000. godine, obilježio je suvremen zvuk i koketiranje sa elektronikom. Nekoliko pjesama, s ovog albuma, prethodno je promovirano na festivalima, poput Melodija hrvatskog Jadrana, te na splitskom i zadarskom festivalu. Poslije 13 godina izdavačke pauze (od albuma Boginja 1987.), promovira album "Život" na koncertu za Karla, u prosincu 2000. godine. Čini to u zagrebačkom kazalištu „Komedija“, na istoj pozornici, gdje je gotovo tri desetljeća ranije (1973.), promovirala svoj studijski prvijenac - antologijski album, "Dnevnik jedne ljubavi".
Kada je, nedavno, priređivanje koncerata "U čast..." postalo praksom i drugdje u Hrvatskoj, Josipa, gostujući na istima, potvrđuje posebnost svoga pristupa svakom pojedinačnom nastupu. Izlazi s obradama pjesama - na Koncertu u počast pjesmama A.Dedića (Opatija, 2003.), izvodi obrađenu "Što me čini sretnom" (s kojom je debitirala, kao samostalni vokalist, na Opatijskom festivalu 1968.), te radi remake "Oluje" povodom Koncerta posvećenog pjesmama Z. Runjića (Opatija, 2004.)
Brojne suradnje - bogata paleta glazbenih idioma
Kroz svoje brojne suradnje tijekom godina, prihvaćajući nove izazove, koji puta zaintrigirana mišlju - "mogu li ja to?" - često dolazi u dodir s različitim glazbenim idiomima. I danas se pamte njezine izvedbe sevdalinki "Omer beže" i "Niz polje idu, babo, sejmeni" (snimljene uz ansambl Ratomira Petkovića, u Sarajevu 1974.). Osamdesetih, surađuje sa Bajagom, na pjesmi "Mislim 300 na sat". Devedesetih, kroz suradnju s Dinom Dvornikom, dotiče funky ("Rušila sam mostove od sna"). U suradnji s grupom Boa 1995. rađa se hit "Kao mir". 1997. je vidimo na koncertu Prljavog kazališta, uz Mel Gaynora na bubnjevima, Simfonijski orkestar i zbor HRT-a, ponovo pod ravnanjem maestra Kuljerića - pjeva "Dođi sada, Gospode". Surađujući s Cubismom, u obradi pjesme "Na,na,na", "igra" u ritmu salse.
U drugoj polovici devedesetih, kroz nekoliko izvedbi izvornih narodnih pjesama, Josipa potvrđuje da se dobro snalazi i u etno vodama. Spomenimo njezine izvedbe pjesama - "Vrbniče nad morem" (1995. godine, uz pratnju zbora HRT-a), potom "Vile Velebita" (1996. god. na prvom etno festivalu u Neumu), te "Oj sončece" (1998., Vinkovačke jeseni). Čuti Josipu da pjeva "Oj, sončece" ili "Vehni, vehni, fijolica" na međimurskom dijalektu, možda nije posebno neobično. Ali, u dalmatinskoj pismi je sigurno ne biste očekivali. No, 1999., u Lisinskom pridružuje se Tediju Spalatu u tek obrađenoj - "Dalmatino, povišću pritrujena".
2001. godina donosi prvu Josipinu suradnju sa Elvisom Stanićem, koji potpisuje aranžman za pjesmu "Paučina", s kojom nastupaju na Melodijama Istre i Kvarnera. "Paučinu" su spleli zvukom jazza, no oplemenjenog "prefinjenim nitima" čakavskog dijalekta i istarske ljestvice.
Dijelom dalmatinskog melosa, Josipa postaje još jednom, na koncertu posvećenom maestru Dinku Fiu (Lisinski, 2004.), njenom učitelju iz dana provedenih u dječjem zboru, kada staje uz klapu Nostalgija, zakantavši "Kanela cvite mili moj". A samo par dana kasnije, na velikom koncertu Cubisma u istoj dvorani, čeka nas novo iznenađenje - kao bis, slušamo romski klasik "Đelem, đelem", u duetu sa Šabanom Bajramovićem. Sad već davne 1992. radi cijeli album sa božićnim pjesmama, "Čestit Božić", uz akademski zbor I.G.Kovačić, maestra Sašu Britvića i orguljaškog virtuoza Maria Penzara, da bi krajem lipnja 2005. zapjevala Zagrebu, u pjesmi "Ritam grada", uz repera Marina Ivanovića Stoku. Poslije svega tjedan dana, gledamo je u Opatiji, na petom Liburnia Jazz Festu, kao gošću Elvisu Staniću. Očekujete jazz?! Dobijete fado - Elvisa s harmonikom i Josipu koja vam pjeva na francuskom (pjesma: "La passion c'est trop court terme"). Iznenađenje?! Šok?! Ma, neee... To je Josipa. A funky, rock, klasika, pop, klapska ili božićna pjesma, etno, fado ili rap - to je sve glazba. A glazba, kako bi Josipa sama rekla - glazba ili je, ili je nema.
Vizualna komponenta - stil, kreacije
Uz svu osebujnost njezina glasa, uz predanost glazbi koja je njena strast i njen život, Josipa svoju snažnu umjetničku individualnost izgrađuje i kroz svoju vizualnu prepoznatljivost. Njezine frizure, modne kreacije u kojima se pojavljuje, te make up koji ih prati, u pravilu izazivaju pozornost. Mnoge od tih kreacija, uz izuzetne portrete, bile su predstavljene 1998. godine na izložbi fotografija Željka Koprolčeca, koja je popratila predstavljanje kompilacijskog CD-a "The best of", u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Tom prigodom održana su dva koncerta, 9. i 10. prosinca, također posvećena Karlu Metikošu. U sjećanju publike ostale su, tada izvedene, skladbe "Panis angellicus", kao i legendarna jazz skladba "Do nothing 'till you hear from me" Dukea Ellingtona, uz pratnju jazz glazbenika Boška Petrovića i Nevena Frangeša.
Festivalski nastupi u oslikanoj haljini ili togi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, zatim perike od papira, "ikebana" frizure i spektakularni nastup kada je haljinom zagrlila cijelu pozornicu tijekom osamdesetih, potom ljubičasta kosa i otmjene haljine devedesetih, do haljine-skulpture od aluminija 2000. godine i tirkizne kose u godinama poslije, nezaboravne su slike s potpisom. Zbog takvih slika - koje su nekada nesumnjivo bile predmetom ismijavanja i izrugivanja, potom naprosto šok ili iznenađenje, a s godinama se sve više cijenile kao nezaobilazni pečat njezinog stila, kao svojevrsni brand, na prvoj dodjeli Hrvatskog modnog Oscara 2004. godine, u kategoriji najbolje odjevene pjevačice, naprosto nije moglo biti dileme.
Epilog
Nepopravljivi idealist i sanjar, a istovremeno hrabri vizionar i pokretač, originalna i svoja, Josipa Lisac je unikatna pojava glazbene i javne scene ovih prostora. Sposobna da, kroz provociranje i izazivanje, kako publike tako i sebe, stvara ili potiče na stvaranje. Jednog časa zaigrano dijete koje uči i otkriva, znatiželjno spram novog, a već sljedećeg iskusni, formirani umjetnik, sa jasno postavljenim standardom. A njezin standard jest neosporna kvaliteta. Tome u prilog ide i činjenica da Josipino ime danas možemo pronaći i u osnovnoškolskom udžbeniku za glazbeni odgoj, gdje se, kada se tumači pojam glasa, spominje uz imena Edith Piaf i Freddija Mercuryja.
Ostavši kroz svo proteklo vrijeme buntovnikom, koji već svojom pojavnošću prkosi stereotipu i uniformiranosti okolnog svijeta, a pritom brižno i predano radeći na onom svom, unutarnjem, svijetu, Josipa je i dalje zanimljiva i intrigantna. Posebice mladima, s kojima, u energičnosti, kreativnosti, buntovništvu i igri stvaranja, pronalazi dosta zajedničkog. Iako je u svojim glazbenim suradnjama uvijek vidjela priliku za vlastito nadopunjavanje, istodobno je nerijetko željela pomoći profiliranju mladih i nadarenih glazbenika. Posljednji primjer takve suradnje jest obrada "O jednoj mladosti", od strane mlade grupe Flyer, u kojoj se Josipa pojavljuje kao gošća.
Poput uistinu izuzetno rijetkih umjetnika, sposobna da u svojoj kvaliteti bude svaki puta drugačija, kod svoje publike uspijeva isprovocirati snažnu znatiželju.
Diskografija
- Dnevnik jedne ljubavi (1973.)
- Najveći uspjesi '68./'73. (1974.)
- Gubec Beg (rock-opera) (1975. - Josipa je pjevala/igrala Janu)
- Josipa Lisac & B.P. Convention Big Band International (1976.)
- Made in USA (1979.)
- Hir, hir, hir (1980.)
- Lisica (1982.)
- Hoću samo tebe (1983.)
- Boginja (1987.)
- Balade (1987.)
- Live in Lap (1992.)
- Čestit Božić (1992.)
- Ritam kiše (1993.)
- Koncert u čast Karla Metikoša (1995.)
- Antologija (1997.)
- The best of (1998.)
- Život (2000.)
- Josipa Lisac Live (2002.)
Vanjske poveznice
[http://josipalisac.com Službene stranice Josipe Lisac]
Lisac, Josipa
Waldemar CierpinskiAtletičar bivšeg DDR-a, rođen 03.08.1950. u Neugatterslebenu (bivša DDR), drugi je maratonac, prvi je Abebe Bikila, koji je dva puta pobijedio na Olimpijskim igrama u maratonu:
1976, Montreal - 2:09:55
1980, Moskva - 2:11:03
Cierpinski, Waldemar
George OrwellGeorge Orwell, pravo ime Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903 – London, 21. siječnja 1950) britanski pisac i novinar najpoznatiji po alegorijskim političkim romanima Životinjska farma i 1984. Potonji, koji opisuje futurističko pokvareno društvo, doveo je do upotrebe pridjeve "orvelijanski" za opis totalitarnog mehanizma kontrole misli.
Životopis
Eric Blair rodio se u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac, Richard, radio za Državni odsjek za opijum. Njgova majka, Ida, dovela ga je u Englesku kad je bio star godinu dana; nije vidio oca sve do 1907. kad je Richard posjetio Englesku na tri mjeseca prije ponovnog odlaska 1912. Eric je imao stariju sestru Marjorie i mlađu sestru Avril.
Obrazovanje
U dobi od pet godina, Eric je bio poslan u malu anglikansku školu u Henley, koju su prije njega pohađale njegove sestre. Nikada nije pisao o svojim uspomenama, ali je zasigurno zadivio učitelje jer je dvije godine kasnije predložen za ravnatelja jedne od najuspješnijih srednjih škola onodobne Engleske: škola Crossgates u Eastbourneu, u Sussexu. Mladi je Eric pohađao školu Crossgates sa stipendijom koja je njegovim roditeljima omogućavala plaćanje samo polovice uobičajene školarine. Mnogo godina kasnije, prisjetio se vremena u sv. Ciprijanu s gorčinom u eseju "Such, Such Were the Joys," ali je bio dovoljno uspješan da zaslužii stipendije za koledže Wellington i Eton.
Nakon jednog semestra provedenogu Wellingtonu, Eric se preselio u Eton, gdje je bio kraljev stipendist od 1917. do 1921. Kasnije u životu je napisao da je bio "relativno sretan" u Etonu, koji je studentima dozvoljavao određenu slobodu, ali da je dolaskom u Eton prestao ozbiljno raditi. Izjave o njegovoj uspješnosti na Etonu su različite: neki tvrde da je bio loš student, drugi to opovrgavaju. Jasno je da ga nisu voljeli neki profesori, kojima se nije svidjelo Blairovo ponašanje, koje su oni shvaćali kao nepoštovanje njihovog autoriteta.
Burma i nakon nje
Nakon završetka studija u Etonu, bez nade za dobivanje sveučilišne stipendija i premalo novca za plaćanje, Eric se pridružio Indijskoj kraljevskoj policiji u Burmi, 1922. Dao je ostavku i vratio se u Englesku 1928., zamrzivši imperijalizam (dokaz tome su njegova prva novela Burmese Days, objavljena 1934., te zapaženi eseji A Hanging/Vješanje i Shooting an Elephant/Ubijanje slona). Pseudonim je počeo koristiti godine 1933., dok je pisao za New Adelphi. Pomalo začuđujuće za pisca progresivnih, socijalističkih stavova, izabrao je pseudonim koji je naglasio njegovu u doboku životnu ljubav prema engleskoj tradiciji: George je svetac zaštitnik Engleske, dok je rijeka Orwell u Suffolku jedan od omiljenih dijelova Engleske.
Blair je nekoliko godina živio u beparici, ponekad i kao beskućnik, ponekad radeći kao najamni radnik, kao što se kasnije prisjećao u knjizi Down and Out in Paris and London/Nitko i ništa u Parizu i Londonu. Neko je vrijeme radio kao učitelj, dok ga loše zdravlje nije prisililo da prestane honorarno raditi kao pomoćnik u antikvarijatu u Hampsteadu.
Španjolski građanski rat
Kao član Nezavisne radničke partije, Orwell je osjećao da se mora boriti u anti-staljinističkoj POUM (Radnička partija marksističkog jedinstva) u Španjolskom građanskom ratu. U knjizi Homage to Catalonia/Kataloniji u čast, opisao je svoje divljenje očitom nedostatku klasnog društva u revolucijom zahvaćenim područjima Španjolske koje je posjetio. Opisao je ono što je vjerovao da je bila izdaja radničke revolucije u Španjolskoj od strane Španjolske komunističke partije, potpomognuta od Sovjetskog Saveza. Orwell je bio ranjen u vrat (blizu Huesce) dana 20. svibnja, 1937.; to je sikustvo opisao u kratkom eseju "Wounded by a Fascist Sniper", kao i u knjizi Homage to Catalonia.
Književna karijera i nakon nje
Orwell je počeo zarađivati za život pišući književne kritike za list New English Weekly sve do 1940. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je član Home Guard (domovinska zaštita), a 1941. počeo je raditi za BBC Eastern Service, radeći na programima koji su trebali zadobiti podršku Indije i Istočne Azije za britanske ratne potrebe. Bio je svjestan da formira propagandu, te je zapisao da se osjećao kao "naranča koja je zgnječena vrlo prljavom čizmom". Usprkos dobroj plaći, dao je otkaz 1943. da bi postao književni urednik Tribunea, lijevo orijentiranog časopisa kojeg je sponozirala grupa članova Radničke partije i vojne policije.
Godine 1944. Orwell je završio svoju anti-staljinističku alegoriju Animal Farm/Životinjska farma, koja je objavljena sljedeće godine s velikim uspjehom kao kod kritike tako i kod čitatelja. Honorar od Životinjske farme je donio Orwellu solidan dohodak prvi put u životu. Od 1945. Orwell je bio ratni izvjestitelj časopisa Observer, te kasnije reodvito pisao za Manchester Evening News. Bio je blizak prijatelj urednika i vlasnika Observera Davida Astora i njegove su ideje snažno utjecale na Astorovu uredničku politiku. Godine 1949. objavljeno je njegovo najpoznatije djelo, antiutopijski roman Nineteen Eighty-Four (1984.)/Tisuću devetsto osamdeset četvrta. Roman je napisao za vrijeme boravka Jura, blizu obale Škotske.
Između 1936. i 1945. Orwell je bio oženjen s Eileen O'Shaughnessy, s kojom je usvojio sina Richarda Horatia Blaira. Umrla je tragično, za vrijeme operacije 1945. godine. U jesen 1949., neposredno prije smrti, oženio se Soniom Brownell. Godine 1949. Orwell se obratio Odjelu se istraživanje informacija, vladinoj organizaciji koja je poticala izdavanje anti-komunističke propagande. Ponudio im je informacije o "kripto-komunističkim naginjanjima" nekih od njegovih kolega pisaca i savjete o tome kako najbolje širiti anti-komunističke poruke. Orwellovi motivi za taj čin nisu jasni, ali ne mora značiti da je napustio ideje socijalizma – samo je prezirao staljinizam, kao što naglasio u svojim ranijim radovima. Orwell je umro u dobi od 47 godina od tuberkuloze od koje je vjerojatno obolio u razdoblju opisanom u djelu Down and Out in Paris and London. Posljednje tri godine života je proveo u bolnicama. Zatražio je pogreb u skladu s pravilima anglikanske crkve, te je pokopan u crkvi Svih Svetih u Sutton Courtenayu, u Oxfordshireu pod svojim pravim imenom, Eric Arthur Blair.
Orwellova djela
Većinu svoje profesionalne karijere Orwell je bio poznat ponajprije po novinarskim radovima, kao u britansku tisku tako i u reportažama kao što su Homage to Catalonia (koja opisuje njegove aktivnosti u Španjolskom građanskom ratu), Down and Out in Paris and London (koja opisuje razdoblje siromaštva u tim gradovima, te u The Road to Wigan Pier (koja opisuje životne uvjete siromašnih rudara sjeverne Engleske). Prema Newsweeku, Orwell "je bio najbolji novinar svog vremena i najbolji arhitekt engleskog eseja još od doba Hazlitta."
Orwell je danas najpoznatiji po svojim romanima Animal Farm/ Životinjska farma and Nineteen Eighty-Four (1984.)/Tisuću devetstp osamdeset četvrta. Prvi je alegorija korupcije socijalističkih ideala Ruske revolucije od strane staljinističkog sistema, a potonji je Orwellova vizija rezultata totalitarizma. Orwell se vratio iz Katalonije kao čvrsti anti-staljinist i anti-komunist, ali je do kraja života ostao ljevičar i, prema svojim vlastitim riječima, "demokratski socijalist".
Još jedno poznato Orwellovo djelo je njegov esej "Politics and the English Language"/Politika i engleski jezik, u kojem se negativno postavlja prema rezultatima političke propagande, službenom jeziku, površnim razmišljanjima o književnim stilovima, vokabularu i na kraju o mišljenju samome. Orwellova briga o prestanku uporabe jezika za izricanje stvarnosti iskreno se odrazila u njegovom izumu "Newspeaka" ("Novogovora"), jezika izmišljene zemlje Oceanije u romanu 1984. Newspeak je varijanta engleskog jezika čiji je vokabular strogo ograničen od vladinim zakonima. Njegov je cilj postepeno otežati izražavanje misli koje se kose s službenim idejama – i, s vremeno, spriječiti pojavu takvih misli. (usp. Sapir-Whorfova hipoteza).
Orwellova književna i politička karijera bila je u raskolu između njegove želje za veću jednakost i društvenu pravdu i njegovog nesigurnog stava prema klasi u koju je i sam pripadao – srednjoj klasi. "Ne možete izgubiti ništa osim svojih h-ova" jednom je rekao, rugajući se tabuima o izgovoru riječi srednje klase.
U Hrvatskoj su izašla Orwellova izabrana djela u 6 svezaka.
Citati
· "Španjolski rat i ostali događaji 1936.-37. su sve promijenili i poslije toga sam znao gdje sam. Svaka ozbiljna rečenica koju sam napisao od 1936. izravno je ili neizravno napadala totalitarizam i branila demokratski socijalizam, barem ja to tako shvaćam.." – Iz eseja "Why I Write" ("Zašto pišem") [1] (http://www.online-literature.com/orwell/897/)
· "Postoji mnogo ljudi koji mogu biti objektivni o morskim puževim ili o korijenu broja 2, ali postaju shizofrenični ako moraju razmišljati o izvoru vlastitih prihoda" – Iz eseja "Antisemitism in Britain" ("Antisemitizam u Britaniji") [2] (http://www.orwell.ru/library/articles/antisemitism/)
Knjige
- Down and Out in Paris and London (1933)
- Burmese Days (1934)
- A Clergyman's Daughter (1935)
- Keep the Aspidistra Flying (1936)
- The Road to Wigan Pier (1937)
- Homage to Catalonia (1938)
- Coming Up For Air (1939)
- Životinjska farma (Animal Farm) (1945)
- Nineteen Eighty-Four (1949)
Eseji
- A Good Word For The Vicar of Bray
- A Hanging
- A Nice Cup of Tea
- AntiSemitism In Britain, see Anti Semitism
- Arthur Koestler
- Benefit of Clergy: Some Notes on Salvador Dali, see Salvador Dalí.
- Books vs. Cigarettes
- Bookshop Memories
- Boys' Weeklies and Frank Richards's Reply
- Charles Dickens
- Charles Reade
- Confessions of a Book Reviewer
- Decline of the English Murder
- Down The Mine
- Freedom of the Park
- Future of a Ruined Germany,
· Good Bad Books
· How The Poor Die
· In Defence of P. G. Wodehouse, see P.G. Wodehouse
· Inside The Whale
· James Burnham and the Managerial Revolution
· Lear, Tolstoy and the Fool, see King Lear, Leo Tolstoy
· Looking Back On The Spanish War, see Spanish Civil War
· Mark Twain -- The Licensed Jester, see Mark Twain
· Marrakech
· Nonsense Poetry
· North And South
· Notes on Nationalism, see nationalism
· Pleasure Spots
· Poetry and the Microphone
· Politics and the English Language
· Politics vs. Literature: An Examination of Gulliver's Travels
· Raffles and Miss Blandish
· Reflections on Gandhi, see Mahatma Gandhi.
· Revenge is Sour
· Riding Down The Bangor
· Rudyard Kipling, see Rudyard Kipling.
· Shooting an Elephant(1937)
· Some Thoughts on the Common Toad
· Spilling The Spanish Beans
· Such, Such Were The Joys, see public school, Eton
· The Art of Donald McGill, see Donald McGill
· The Lion and the Unicorn: Socialism And The English Genius
· The Prevention of Literature
· The Spike
· The Sporting Spirit
· W B Yeats (essay), see W. B. Yeats.
· Wells, Hitler And The World State, see Adolf Hitler
· Why I Write
· Writers and the Leviathan
· You and the Atomic Bomb, see Atomic Bomb.
Još pogledati
- James Burnham, čija je knjiga The Managerial Revolution imala velik utjecaj na pisanje 1984.
- Max Barry, pisac novijeg antiutopijskog romana napisanog pod utjecajem 1984.
Vanjske poveznice
- orwell.ru - Orwell's complete works (http://www.orwell.ru)
- Wikiquote - Quotes from AnimalFarm (http://quote.wikipedia.org/wiki/Animal_Farm)
- Charles' George Orwell Links (http://www.netcharles.com/orwell/)
- George Orwell site (http://www.k-1.com/Orwell/)
- George Orwell Web Ring (http://t.webring.com/hub?ring=orwellwebring)
- The Complete Works of George Orwell (http://www.george-orwell.org)
- Political Writings of George Orwell (http://www.abattoir.com/~prime8/Orwell/) essays, newspaper columns, letters and editorials.
- Films based on Orwell's novels (http://us.imdb.com/name/nm0000567/) from Internet Movie Database
- Picture gallery (http://www.zardoz.net/orwell/)
- Orwell page from Spartacus Educational (http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/Jorwell.htm)
- In defence of PG Wodehouse (http://www.pgwodehousebooks.com/pgorwell.htm)
- Newspeak Dictionary (http://www.newspeakdictionary.com/index-man.html)
Orwell, George
Orwell, George
ja:ジョージ・オーウェル
simple:George Orwell
th:จอร์จ ออร์เวลล์
zh-min-nan:George Orwell
1903
----
Događaji
- 16. lipnja - Henry Ford je u Detroitu osnovao Ford Motor Company, jednog od najstarijih, najutjecajnijih i najpoznatijih svjetskih proizvođača automobila.
Rođenja
- 8. lipnja - Marguerite Yourcenar, belgijska spisateljica († 1988.)
- 25. lipnja - George Orwell, britanski književnik i novinar († 1950.)
- 11. rujna - Frano Alfirević, hrvatski pjesnik, esejist i putopisac († 1956.)
- 1. listopada - Vladimir Horowitz, američki pijanist ruskog porijekla († 1989.)
- 17. prosinca - Erskine Caldwell, američki književnik († 1987.)
Smrti
- 8. svibnja - Paul Gauguin, francuski slikar i grafičar (
- 1848.)
- 1. studeni - Theodor Mommsen, njemački povjesničar i političar, Nobelova nagrada za književnost 1902.
Category:Godine
ja:1903年
ko:1903년
ms:1903
simple:1903
th:พ.ศ. 2446
George Bernard Shaw__NOTOC__
George Bernard Shaw (Dublin, 26. srpnja 1856 - Ayot St. Lawrence, 2. studeni 1950), englesko-irski dramatičar, pisac brojnih duhovitih komada.
1950
U Dublinu je učio za trgovačkog pomoćnika, a 1876. seli se u London. Bavio se i muzičkom i kazališnom kritikom, a 1925. je dobio Nobelovu nagradu. "Pygmalion", ljubavno-lingvistička priča o profesoru Higginsu i Elizi Doolitle, vjerojatno je najpoznatiji komad G.B.Shawa, ali osim ove urnebesne komedije, pisao je i građanske drame u ibsenovskom duhu oštro kritizirajući lažni moral. Majstor jezičnog obrta i paradoksa.
Djela
Kazališna
- Plays pleasant (1898)
- Arms and the man (1894)
- Candida (1898)
- The man of destiny (1898)
- To se nikad ne zna (You never can tell; 1898)
- Plays Unpleasant:
- Widower's Houses (1892) - njegova prva drama
- The Philanderer (1905)
- Zanat gospođe Warren (Mrs. Warren's Profession; 1894)
- Đavolov učenik (The Devil's Disciple; 1897)
- Cezar i Kleopatra (Caesar And Cleopatra; 1901)
- John Bull's Other Island (1904)
- Major Barbara (1905)
- Čovjek i nadčovjek (Man and superman; 1905)
- Doktor u nedoumici (Doctor's dilemma; 1906)
- Androklo i lav (Androcles and the Lion; 1912)
- Pygmalion (1913)
- The Apple Cart (1929)
Ostala
- Commonsense about the War (1914)
- The Intelligent Woman's Guide to Socialism and Capitalism (1928)
- The Black Girl in Search of God (1932)
Vanjske poveznice
Putem projekta Gutenberg radovi G.B. Shawa dostupni su online, naravno na engleskom jeziku
- [http://www.gutenberg.net/author/Shaw,%20George%20Bernard online djela]
Shaw, George Bernard
Shaw, George Bernard
ja:ジョージ・バーナード・ショー
1856
----
Događaji
-
Rođenja
- 11. veljače - Antun Bauer, teološki i filozofski pisac, zagrebački nadbiskup († 1937.)
- 6. svibnja - Sigmund Freud, austrijski neurolog i utemeljitelj psihoanalize († 1939.)
- 10. srpnja - Nikola Tesla, znanstvenik († 1943.)
- 26. srpnja - George Bernard Shaw, englesko-irski pisac († 1950.)
- 25. listopada - Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog († 1936.)
- 18. prosinca - Joseph John Thomson, engleski fizičar († 1940.)
- 31. prosinca - Oton Kučera, hrvatski znanstvenik i astronom († 1931.)
Smrti
- 3. svibnja - Adolphe Adam, francuski skladatelj (
- 1803.)
- 29. srpnja - Robert Schumann, njemački skladatelj (
- 1810.)
- 17. veljače - Heinrich Heine, njemački književnik (
- 1797.)
Category:Godine
ko:1856년
ms:1856
simple:1856
th:พ.ศ. 2399
28. prosinca28. prosinca (28.12.) je 362. dan godine po gregorijanskom kalendaru (363. u prijestupnoj godini).
Do kraja godine ima još 3 dana.
Događaji
- 1908. - Potres u Messini na Siciliji (Italija), 75,000 žrtava
Rođenja
- 1899. - Miroslav Feldman, hrvatski književnik († 1976.)
Smrti
- 1650. - Bartol Kašić, hrvatski pisac i jezikoslovac (
- 1575.)
- 1937. - Maurice Ravel, francuski skladatelj (
- 1875.)
- 1950. - Ante Pavelić, hrvatski političar, pisac i državnik (
- 1889.)
- 1963. - Paul Hindemith, njemački skladatelj (
- 1895.)
Blagdani
-
----
Vidi i:
27. prosinca - 29. prosinca - 28. studenog - 28. siječnja - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Prosinac, 28. prosinca
ja:12月28日
ko:12월 28일
ms:28 Disember
simple:December 28
th:28 ธันวาคม
1889
----
Događaji
- 2. listopada - Ministar vanjskih poslova SAD James G. Blaine otvorio je u Washingtonu prvu panameričku konferenciju na kojoj je donesena odluka o osnivanju Ureda međunarodne unije američkih republika sa sjedištem u tom gradu. SAD su tako postigle svoj cilj - šifrenje političkog i privrednog utjecaja u Latinskoj Americi.
Rođenja
- 10. ožujka - Joza Kljaković, hrvatski slikar († 1969.)
- 14. travnja - Augustin Čičić, hrvatski pjesnik i književni kritičar († 1955.)
- 16. travnja - Charles Chaplin, američki glumac, redatelj i scenarist († 1977.)
- 11. svibnja - Maksimilijan Vanka, hrvatski slikar i kipar († 1963.)
- 14. srpnja - Ante Pavelić, hrvatski političar, pisac i državnik († 1959.)
- 26. rujna - Martin Heidegger, njemački filozof († 1976.)
Smrti
- 1. kolovoza - Ivan Kukuljević Sakcinski, hrvatski političar, književnik i povjesničar (
- 1816.)
- 6. kolovoza - Adolf Veber Tkalčević, hrvatski filolog, književnik, književni kritičar i estetičar (
- 1825.)
- 10. prosinac - Ante Kovačić, hrvatski književnik (
- 1854.)
Category:Godine
ko:1889년
ms:1889
simple:1889
th:พ.ศ. 2432
Elisabeth van Leuchtenberg
Elisabeth van Leuchtenberg (° 1537 - † 1579) was de eerste vrouw van Jan IV (de Oude) van Nassau, zoon van Willem (de Rijke) van Nassau en Juliana van Stolberg.
Huwelijk en kinderen
Elisabeth trouwde met Jan van Nassau (1535-1606). Uit dit huwelijk werden de volgende kinderen geboren:
- Willem Lodewijk (1560-1620), stadhouder van Friesland (1584-1620), trouwde met Anna van Oranje-Nassau (1562-1588)
- Jan VII (1562-1588), graaf van Nassau-Siegen.
- Ernst Casimir (1573-1632), graaf van Nassau-Dietz, stadhouder van Friesland (1620-1632), trouwde in 1597 met Sophia Hedwig van Brunswijk-Wolfenbüttel (1583-?)
Categorie:Huis Nassau
last minute egipt Darmowe gry online Odszkodowanie gry zrcznociowe luxury hotel prague
|
|
|
| :: RELATED NEWS :: |
WorkChoices
In May 2005 Workplace Relations Minister Kevin Andrews announced that the Howard Government would seek to introduce a series of proposed changes to Australian industrial relations law. The bills were introduced into the Australian House of Representatives by Industrial Relations Minister South Eastern and Chatham Railway (SECR) C Class is a class of 0-6-0 steam locomotive.
109 were built between 1900 and 1908 to a design by Harry Wainwright. In 1917 685 was converted into a S Class
|
80186/80188
The 80186 is a microprocessor that was developed by Intel circa 1982. The 80186 was an improvement on the Intel 8086 and Intel 8088. As with the 8086, it had a 16-bit external bus and was also availa
|
Splinter (band)
SPLINTER
Discography:
Splinter: "The Place I Love" (Dark Horse SP 22001) 1974
Splinter: "Harder To Live" (Dark Horse SP-22006) 1975
Splinter: "Two Man Band" (Dark Horse DH 3073) 1977
Splinter: "Streets At Night" (Columbia YX-7228-AX) 1979
Splinter: "Splinter" (Bellaphon BPLP 002) 1980
Splinter was essentially a two-man vocal group consisting of Bill Elliott and Bobby Purvis. But they were connected with powerful people (most notably, George Harrison) and had good groups of instrumentalists to back them on each album. One of those musicians was a guitarist by the name of Hari Georgeson
|
|
|
|
|
