:: wikimiki.org ::
| Drvar |
Drvar
Općina Drvar nalazi se u zapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz samu granicu s Republikom Hrvatskom. Od Knina je udaljena svega 63 km. Smještena je u planinskom području na nadmorskoj visini 700 do 1200 m i prije potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma površina općine bila je 950 km2. Klima je kontinentalno-planinska sa dugim i hladnim zimama. Dan Drvar]a] je [[13. rujna]].
Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka [[Unac dugačka oko 10 km i potok Bastašica u duljini od 1 km. Na području Drvarske općine postoji jednistven, za ovaj dio Europe, slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero. Ovo jezero zaprema površinu od dva četvorna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obujmu.
Zemljopis
Stanovništvo
Uprava
Povijest
Gospodarstvo
Slavni ljudi
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Sport
Vanjske poveznice
Kategorija:Gradovi BiH
Kategorija:Općine BiH
Drvar
Općina Drvar nalazi se u zapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz samu granicu s Republikom Hrvatskom. Od Knina je udaljena svega 63 km. Smještena je u planinskom području na nadmorskoj visini 700 do 1200 m i prije potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma površina općine bila je 950 km2. Klima je kontinentalno-planinska sa dugim i hladnim zimama. Dan Drvar]a] je [[13. rujna]].
Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka [[Unac dugačka oko 10 km i potok Bastašica u duljini od 1 km. Na području Drvarske općine postoji jednistven, za ovaj dio Europe, slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero. Ovo jezero zaprema površinu od dva četvorna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obujmu.
Zemljopis
Stanovništvo
Uprava
Povijest
Gospodarstvo
Slavni ljudi
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Sport
Vanjske poveznice
Kategorija:Gradovi BiH
Kategorija:Općine BiH
Hrvatska
Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Glavni grad Hrvatske je Zagreb.
Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Hrvatske
Hrvatska ima:
- jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
- pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
- kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nesto hladnijim zimama i toplijim ljetima).
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25C do 27C.
Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije
Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)
Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Knin, Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)
Povijest
Glavni članak: Povijest Hrvatske
Povijest Hrvatske
Hrvati su slavenski narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova i kraljeva, Hrvati su 1102. godine sporazumno potpali pod vlast Mađara. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor pozvao Habsburgovce da preuzmu vlast nad Hrvatskom. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugog razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a Dalmacija je bila pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.
1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat sa srpskim agresorom, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član.
Politika
Glavni članak: Politika Hrvatske
Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.
Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se na pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države predlaže predsjednika Vlade, kojeg imenuje Sabor.
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: 15.1. - 15.7. i 15.9.-15.12.
Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje.
Hrvatska ima trojni sustav sudstva: vrhovni sud, županijske sudove i općinske sudove. Ustavni sud presuđuje u pitanjima koji se tiču ustava.
Istaknuti hrvatski političari: Ljudevit Gaj, Josip Broz Tito, Stjepan Radić, Ante Radić, Maksimilijan Vrhovac, Ante Starčević, ban Josip Jelačić, Ivo Sanader, Stjepan Mesić, Vlatko Pavletić, Ivica Račan, Gojko Šušak, Miomir Žužul, Franjo Tuđman, Zlatko Tomčić, Ante Trumbić, Ante Pavelić, Kolinda Grabar-Kitarović, Mate Granić, August Cesarec, Milan Bandić, Slaven Letica, Josip Juraj Strossmayer, Vladimir Bakarić, Vladimir Nazor, Petar Velebit, Savka Dapčević - Kučar, Mika Tripalo, grof Janko Drašković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Eugen Kvaternik.
Županije
Glavni članak: Hrvatske županije
Hrvatske županije
Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad
- koji ima status županije:
# Zagrebačka
# Krapinsko-zagorska
# Sisačko-moslavačka
# Karlovačka
# Varaždinska
# Koprivničko-križevačka
# Bjelovarsko-bilogorska
# Primorsko-goranska
# Ličko-senjska
# Virovitičko-podravska
# Požeško-slavonska
# Brodsko-posavska
# Zadarska
# Osječko-baranjska
# Šibensko-kninska
# Vukovarsko-srijemska
# Splitsko-dalmatinska
# Istarska
# Dubrovačko-neretvanska
# Međimurska
# Grad Zagreb
-
Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis gradova u Hrvatskoj po županijama
Popis općina u Hrvatskoj
Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske
Gospodarstvo se zasniva na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda.
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Situaciju otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.
Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. BDP po stanovniku u Zagrebu je otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Od prve sljedeće najrazvijenije i najbogatije regije Istre glavni je grad, mjereno po BDP-u per capita, također gotovo trostruko bogatiji. Drugi i treći grad (Split i Rijeka) su više nego trostruko u zaostatku za Zagrebom, dok su najnerazvijenija područja gotovo deset puta siromašnija i nerazvijenija od metropole. Ggotovo u pravilu, najsiromašniji su dijelovi države oni koji su bili pod okupacijom tijekom rata, bez obzira na komparativne prirodne prednosti koje pojedini od njih imaju.
Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske
Većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (oko 90%). Glavne manjine su Srbi (4.5%), Bošnjaci, Talijani, Mađari i drugi.
Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki.
Glavna vjera je katoličanstvo (87%), a postoje i vjerske manjine (pravoslavci, muslimani, židovi).
Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu.
Kultura
Glavni članak: Kultura Hrvatske
Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.
Hrvatska je dala mnoge umjetnike i znanstvenike svjetskog glasa kao što su kipar Ivan Meštrović, fizičar Ruđer Bošković, fizičar Nikola Tesla, metematičar Marin Getaldić, seizmolog Andrija Mohorovičić i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji i znanstvenici, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero), Faust Vrančić (padobran), Vladimir Prelog i Lavoslav Ružička, tu su još književnici kao Ivan Mažuranić, Ivana Brlić-Mažuranić, Ksaver Šandor Gjalski, Nikola Zrinski, Josip Kozarac, Ivan Kozarac, Dragutin Tadijanović, Josip Eugen Tomić, August Cesarec, Eugen Kumičić, Ivan Aralica, Dobriša Cesarić, Ante Kovačić, Ivan Goran Kovačić, Hanibal Lucić, Vesna Parun, Božica Jelušić, Petar Hektorović, Marija Jurić Zagorka, Vjenceslav Novak, Petar Preradović, Pavao Pavličić, Fran Krsto Frankopan, Andrija Kačić Miošić, Miroslav Krleža, August Šenoa, Antun Branko Šimić, Silvije Strahimir Kranjčević, Antun Gustav Matoš, Slavko Kolar, Marin Držić, Marko Marulić, Ivan Gundulić, Vladimir Nazor, Tin Ujević, Ivo Andrić, Stanko Vraz, Ljudevit Gaj i dr., te skladatelji Josip Runjanin, Ferdo Livadić, Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc i Antun Mihanović.
.
Vanjske poveznice
- [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog]
- [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko]
- [http://www.hrvatska.net Hrvatska.NET - Tražilica, novosti, zajednica...]
- [http://www.crodream.com Hrvatski oglasnik...]
Category:Države svijeta
fiu-vro:Horvaatia
ja:クロアチア
ko:크로아티아
th:ประเทศโครเอเชีย
zh-min-nan:Hrvatska
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj.
Hrvatskoj
Zemljopis
Knin se nalazi u srednjoj Dalmaciji.
Udaljenost Knina s većim gradovima:
- Knin - Šibenik 56 km (D33)
- Knin - Split 100 km (D1)
- Knin - Zadar 91 km
- Knin - Zagreb 273 km (D1)
U Kninu se nalazi izvor rijeke Krke.
Stanovništvo
Prije Domovinskog rata većinu stanovništva činili su Srbi, danas je naseljen mješanim stanovništvom.
Uprava
Na temelju izbornih rezultata od 15. svibnja 2005. vlast u gradu Kninu formirala je koalicija HDZ-HSLS-HB-HSP. Gradonačelnica je postala Josipa Rimac.
Povijest
Bio je jedno od sjedišta hrvatskih kraljeva. Godine 1990. u Kninu je počela pobuna srpskog stanovništva, koja je kulminirala proglašenjem tzv. Krajine godinu dana kasnije. U vojno-redarstvenoj akciji Oluja u kolovozu 1995. Hrvatska vojska oslobađa Knin i okolicu i vraća ga pod nadzor Republike Hrvatske.
Gospodarstvo
- [http://www.kanuf.hr Knauf d.o.o]
Slavni ljudi
Spomenici i znamenitosti
- Kninska tvrđava, stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba
- Slap Krčić ispod kojeg izvire rijeka Krka ujedno i početak NP Krka
Obrazovanje
- 2 osnovne škole
- Srednjoškolski Centar Kralja Zvonimira sa smjerovima:
- Gimnazija 4 god.
- Elektrotehnika 4 god.
- Prometna 4 god.
- Economija 4 god.
- Konobari 3 god.
- Kuhari 3 god.
Kultura
Sport
- Nogometni klub Dinara Gradski nogometni klub, član Hrvatske lige-jug. Dresovi-crno bijeli.
Vanjske poveznice
- [http://www.knin.hr www.knin.hr]
- [http://www.tvrdjava-knin.hr www.tvrdjava-knin.hr]
- [http://www.czp-knin.hr/ www.czp-knin.hr]
Category:Hrvatski gradovi
Europa
Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu.
Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam.
Euroaziju
Porijeklo imena
"Europa" je ime jedne žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zeus u liku bika. Ipak, mit ne objašnjava zašto je kontinent nazvan po njoj. U Grčkoj se taj pojam spominje prvi put u 6. stoljeću pr.n.e.. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaljeva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora. Postoji i drugo objašnjenje - da ime kontinenta dolazi od riječi ereb, koja na jednom semitskom jeziku znači "zalazak sunca". Naime, za semitske (bliskoistočne) narode, sunce zalazi nad Europom.
Povijest
Glavni članak: Povijest Europe
Vrsta Homo naseljavala je Europu još prije milijun i pol godina. Kromanjonci su se pojavili prije 40,000 godina.
Stara Grčka se smatra kolijevkom europske kulture. Rimsko Carstvo, a s njim i kršćanstvo, ujedinilo je velik dio kontinenta s težištem na Sredozemlju.
Nakon pada Rima i doseljavanja raznih naroda iz Azije, europski je napredak usporio tijekom razdoblja koje je poznato kao srednji vijek.
Karlo Veliki je udario temelje jedne nove, zapadnije Europe, kojoj središte više nije u Rimu, ali i ona ostaje rascjepkana unatoč pokušajima njemačkih careva Svetog Rimskog Carstva.
Riječ Europa se gubi, a umjesto nje prevladava pojam kršćanski svijet i jedinstveni pothvati u tom smislu (križarski ratovi, katedrale).
Europa se redefinira u 16. stoljeću zbog renesanse i prekooceanskih kolonija.
Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija i industrijska revolucija donose inovacije kojima će Europa u 19. stoljeću zavladati cijelim svijetom.
Dva svjetska rata 20. stoljeća vode se najvećim dijelom na europskom tlu.
Europa gubi svjetsku vlast i kolonije, a hladni rat stvara jaku podjelu na kapitalističku Zapadnu Europu i komunističku Istočnu Europu pod Sovjetskim Savezom.
Nakon pada komunističkih režima 1990. godine, europske se zemlje naglo zbližavaju. Nastaje Europska Unija, politički i ekonomski savez koji obuhvaća veći dio kontinenta.
Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Europe
Europa ima površinu od 10 392 855 km2, što je 7% svjetskog kopna.
Reljef
Moglo bi se reći da je Europa poluotok koji se sastoji od više manjih poluotoka.
Pretežno je nizinski, ali ima planinske lance u unutrašnjosti, na sjeveru i na jugu.
Glavni planinski lanac su Alpe, a najviši vrh je Elbrus u Rusiji (5630 m).
Srednja visina Europe iznosi 293m.
Velike rijeke u središnjem dijelu su važni plovni putevi.
Klima
Europa općenito ima umjerenu klimu i ravnomjerno raspoređena četiri godišnja doba.
Tri glavne klime su sredozemna na jugu, oceanska na zapadu i sjeveru, te kontinentalna u središnjem i istočnom dijelu.
Osim toga, zapadni i sjeverni dio kontinenta grije Golfska struja.
Regije
Glavni članak: Regije Europe
Europa se tradicionalno dijeli na pet zemljopisno-kulturnih područja:
- Jugoistočna Europa (s Balkanom)
- Istočna Europa
- Sjeverna Europa (Skandinavija i Baltičke zemlje)
- Srednja Europa
- Zapadna Europa
Europa sadrži 45 država, koje su navedene ovdje.
Kartu europskih zemalja koje imaju stranicu na hrvatskom možete naći ovdje.
Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Europe
Europa ima oko 730 milijuna stanovnika.
Gustoća: 32 stanovnika po četvornom kilometru.
Glavne religije: 55% katolici, 25% protestanti, 13% pravoslavci i 7% muslimani.
Prosječna životna dob: 68.3 godine za muškarce i 77 godina za žene.
Jezici
Glavni članak: Jezici Europe
Većina europskih jezika ima zajednički korijen u indo-europskom.
Jezik koji je najviše utjecao na ostale jest latinski, koji je prvo bio službeni jezik Rimskog Carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali sačuvao se kao korijen tisuća
riječi u svim europskim jezicima.
Najveće jezične porodice Europe su slavenski, germanski i romanski jezici.U autohtone jezike Europe svakako spadaju Novogrčki i Albanski, a od jezičnih skupina, Ugro-finsku skupinu jezika kojima se govori u Mađarskoj i Finskoj. Najstariji jezici Europe su Baskijski,u Španjolskoj, Retoromanski u Švicarskoj i Gaelski jezik koji se još govori jedino u Wallesu.
- Link: http://www.eurolinguistix.com
Category:Zemljopis
als:Europa
ja:ヨーロッパ
ko:유럽
ms:Eropah
roa-rup:Evropa
simple:Europe
th:ทวีปยุโรป
zh-min-nan:Europa
Jezero
Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem. Većina jezera su slatkovodna i smještena su na sjevernoj polutki na višim širinama. Umjetna su jezera akumulacijski bazeni hidrocentrala, ribnjaci i dr. Dijelovi mora odijeljeni od kopna pješčanim prudovima nisu jezera. Velika jezera ponekad se nazivaju "unutrašnjim morima" (Kaspijsko i Crno more) a malena se mora ponekad nazivaju jezerima.
Termin jezero također se koristi za opisivanje prirodnih obilježja poput jezera Eyre koje je većinu vremena suho ali se napuni tijekom sezonskih uvjeta obilnih kiša. Mnoga su jezera umjetna pa se stvaraju za hidroelektričnu opskrbu strujom, rekreaciju (plivanje, daskanje na vjetru,...), opskrbu vodom, itd.
Finska je poznata kao Zemlja tisuću jezera, a Minnesota kao Zemlja deset tisuća jezera. Velika jezera Sjeverne Amerike podrijetlom su iz ledenog doba. Preko 60% svjetskih jezera nalazi se u Kanadi pretežito zato jer zemljom dominira neulančani sustav otjecanja.
Po postanku jezera se dijele na: tektonska u tektonskim depresijama (Mrtvo more, istočnoafrička jezera, Bajkalsko; Ohridsko i dr.); vulkanska u kraterima vulkana (Trasimeno u Italiji); glacijalna (ledenjačka) u depresijama zagaćenim morenama (Ladoga, Onega, Lago Maggiore, Lago di Como, Bledsko jezero i dr.); krška u kršu (Plitvička jezera) i reliktna jezera, koja su preostala od nekadašnjih većih jezera ili mora i mrtvi riječni rukavi.
Jezera su važna za privredu i promet (Jezera u Sjevernoj Americi, Kaspijsko jezero); dobivaju se soli (Mrtvo more); neka su bogata ribom, služe za snabdijevanje vodom (Vransko jezero na Cresu) i reguliranje vodostaja na rijekama.
Podrijetlo prirodnih jezera
Mnoga su jezera mlada zbog erozijskih posljedica koji teže odnošenju jedne od strana bazena u kojemu se jezero nalazi. Postoje brojni prirodni procesi koji oblikuju jezera. Nedavno tektonsko izdizanje planinskog lanca može stvoriti depresije zdjelastog oblika koje mogu akumulirati vodu te stvoriti jezera. Napredovanje i povlačenje ledenjaka može struganjem napraviti depresije u površini gdje će se onda akumulirati jezera. Takva jezera uobičajena su u Skandinaviji, Sibiru i Kanadi.
Jezera također mogu nastati klizanjem zemljišta ili glacijalnim preprekama. Primjer potonjeg pojavio se tijekom zadnjeg ledenog doba u državi Washington kada je nastalo ogromno jezero iza glacijalnog toka. Kada se led povukao, posljedica je bila ogromna poplava koja je stvorila spomenik Suhi slapovi u jezerima Sun u državi Washington.
Slana jezera mogu nastati gdje nema prirodnog otjecanja ili gdje voda brzo isparava pa površinsko otjecanje razine podzemne vode ima viši od normalnog sadržaja soli. Primjeri slanih jezera uključuju Veliko slano jezero, Kaspijsko jezero i Mrtvo more.
Malena potkovasta jezera nazvana mrtvaje mogu nastati u riječnim dolinama kao posljedica meandriranja, tj. vijuganja. Rijeke koje sporo teku stvaraju zavojit oblik pa se vanjska strana zavoja otkida mnogo brže od unutarnje strane. Kao posljedica toga nastaje potkovast zavoj te rijeka siječe kroz uzak vrat. Ta rupa sada oblikuje glavni prolaz za rijeku, a krajevi zavoja postaju začepljeni muljem.
Jezero Vostok je jezero na Antarktici koje se nalazi pod ledom i vjerojatno je najveće na svijetu. Pritisak koji stvara led i unutrašnji kemijski sastav znači da se jezero može probušiti što bi rezultiralo pukotinom i štrcanjem na isti način poput protresene limenke soka.
Neka jezera poput Bajklaskog i jezera Tanganyike vulkanskog su podrijetla i leže na geološkim rasjednim linijama. Kratersko jezero u Oregonu nalazi se unutar kaldere ugaslog vulkana.
Karakteristike
Promjena razine jezera nadzire se razlikom između izvora pritjecanja i otjecanja uspoređenih s ukupnim obujmom jezera. Značajniji ulazni izvori jesu oborine nad jezerom; višak vode donešen tokovima i kanalima s jezerskog razvodnog područja; kanali podzemne vode i akviferi, te ljudski izvori izvan razvodnog područja. Izlazni izvori su isparavanje iz jezera; površinski i podzemni vodeni tokovi, te bilo kakvo vađenje jezerske vode za ljudske potrebe. Budući da se klimatski uvjeti i ljudske potrebe za vodom razlikuju, stvaraju se fluktuacije u jezerskoj razini.
Jezera se mogu kategorizirati prema bogatstvu hranjivih tvari, koje tipično utječu na rast biljaka. Jezera siromašna hranjivim tvarima nazivaju se oligotrofnima i općenito su prozirna te imaju nisku koncentraciju biljnog života. Mezotrofna jezera imaju dobru jasnoću i srednju razinu hranjivih tvari. Eutrofna jezera su obogaćena hranjivim tvarima, pa stoga imaju dobar rast biljaka kao i moguće cvjetanja algi. Hipertrofno jezero je vodena masa visoko obogaćena hranjivim tvarima. Ta jezera imaju slabu jasnoću i predmet su cvjetanja algi. Jezera tipično dostižu takvo stanje zahvaljujući ljudskim aktivnostima poput obilne upotrebe gnojiva u jezerskom razvodnom području. Takva jezera imaju gotovo nikakvu korisnost, a ekosustav je gotovo uništen.
Tipovi jezera
Periglacijalno jezero je vrsta jezera u kojemu rubove jezera oblikuje ledeni pokrivač, ledena kapa ili ledenjak, pa led sprječava prirodno otjecanje zemlje.
Umjetna jezera
Rezervoar (francuski: réservoir) je umjetno jezero stvoreno potapanjem područja iza brane. Neka od najvećih svjetskih jezera čine rezervoari. Umjetna jezera također mogu biti namjerno napravljena iskopavanjem ili potapanjem otvorenih rudnika.
Za gradnju brana geodeti moraju pronaći riječne doline koje su duboke i uske; bočne strane doline tada mogu imati ulogu prirodnih zidova. Najbolje mjesto za gradnju brane mora se odrediti. Ako je potrebno, ljudi i/ili povijesna nalazišta moraju biti premještena, npr. hramovi Abu Simbela koji su preseljeni prije gradnje Asuanske brane koja je stvorila Nasserovo jezero.
Jezero Volta u zapadnoj Africi pokriva oko 8,500 km². Jezero Mead najveće je sjevernoameričko umjetno jezero koje je stvoreno Hooverovom branom, a građeno je od 1931. do 1935. godine pod predsjednikom Franklinom D. Rooseveltom. Lokka je najveće sjevernoeuropsko umjetno jezero veličine 417 km2.
Više informacija: Popis rezervoara i brana
Abiotička i biotička limnologija
Popis rezervoara i brana
Limnologija dijeli jezera na tri zone: litoralna zona, koja je nagnuto područje blizu zemlje; zona otvorene vode, gdje je sunčeva svjetlost obilna; i zona duboke vode, gdje dopire malo sunčeve svjetlosti. Dubina koju svjetlost može dostići u jezerima ovisi o gustoći i gibanju čestica. e čestice mogu biti sedimentarnog ili biološkog podrijetla i odgovorne su za boju vode. Raspadnuta biljna tvar odgovorna je primjerice za žutu ili smeđu boju, dok su alge odgovorne za zelenkastu boju vode. U vrlo plitkim vodenim masama željezni oksidi daju vodi crvenkasto smeđu boju. U biološke čestice spadaju alge i detritus. Sedimentna čestica je u suspenziji ako je njena težina manja od nasumičnih sila zamućivanja koje djeluju na česticu. Zamućivanje je presudni faktor u prozirnosti vode. Pridnene detritivorne ribe odgovorne su za muljevite vode jer one u potrazi za hranom uzburkaju mulj. Piscivorne ribe jedu biljojedne (planktonivorne) ribe, te stoga povećavaju broj algi (vidi akvatrofna kaskada). Dubina do koje dopire svjetlost ili prozirnost vode mjeri se upotrebom Secchijevog diska. To je disk promjera 20 cm s naizmjeničnim bijelim i crnim kvadrantima. Dubina na kojoj se disk više ne vidi je Secchijeva dubina, tj. mjera prozirnosti. Obično se koristi za testiranje eutrofikacije.
Jezero ublažava temperaturu i klimu okolnog područja zbog vode koja ima vrlo visok specifični toplinski kapacitet (4186). Osim toga jezero može tijekom dana ohladiti zemlju s lokalnim vjetrovima, rezultirajući u povjetarcu s mora ili zmorcu; ili je može noću zagrijati, stvarajući povjetarac s kopna ili kopnenjak.
Kako jezera nestaju
Jezera mogu biti nataložena sedimentom pa jezera postupno postaju vlažnim zemljištem poput močvare ili bare. Između nizinskih i gorskih jezera postoji važna razlika. Nizinska su jezera mirna, manje stjenovita/više sedimentna, imaju blago nagnuto dno te općenito sadrže više biljnog života. Velike vodene biljke (posebice trstika) značajno ubrzavaju taj proces zatvaranja jer zadržavaju sediment. Muljevita jezera i jezera s mnogo biljojednih riba teže polaganom nestajanju. "Nestajuće" jezero (jedva primjetno na čovjekovoj vremenskoj skali) tipično ima vodeni rub s ekstenzivnim biljnim pokrivačima. Oni postaju novo stanište za ostale biljke (poput maha tresetara kada su uvjeti u redu) i životinje od kojih su mnoge vrlo rijetke. Postupno se jezero zatvara pa može nastati mladi treset koji stvara baru. U nizinskim riječnim dolinama (gdje rijeka može stvarati meandre), prisustvo treseta se objašnjava zatvaranjem bivših mrtvaja. U vrlo kasnim stadijima sukcesije raste više stabala konačno pretvarajući vlažno zemljište u šumu.
Neka jezera mogu nestati u određenom dijelu godine. Takva jezera se nazivaju intermitentnim jezerima i tipična su za krški teren. Izvrstan primjer takvih jezera je jezero Cerknica u Sloveniji.
Izvanzemaljska jezera
Trenutačno je površina planeta Marsa prehladna da dopusti sjedinjavanje tekuće vode na površini. Ipak se čini da geološki dokaz potvrđuje da su nekoć postojala stara jezera na površini. Također je moguće da će vulkanska aktivnost na Marsu s vremenom otopiti led koji se nalazi ispod površine te stvoriti velika jezera. Pod trenutačnim uvjetima ta će se voda smrznuti ili brzo ispariti osim ako se ne izolira na neki način poput pokrivanja vulkanskim pepelom.
Jupiterov malen mjesec Io vulkanski je aktivan zbog istaknutih plima i oseka, pa su se kao posljedica toga na površini akumulirala ležišta sumpora. Neke fotografije snimljene tijekom misije Galileo čini se da pokazuju jezera tekućeg sumpora na površini.
Na Mjesecu se nalaze tamne bazaltne ravnice slične lunarnim morima samo što su manje, pa se nazivaju lacus (jednina lacus, latinski za "jezero"). Nekad su rani astronomi za njih mislili doslovno da su jezera.
Značajna jezera
- Najveće jezero na svijetu je Kaspijsko jezero s površinom od 394,299 km² što je veće od područja koje zajedno pokrivaju sljedećih šest najvećih jezera.
- Najveće slatkovodno jezero i drugo najveće jezero ukupno je jezero Superior s površinom od 82,414 km².
- Najdublje jezero je Bajkalsko jezero u Sibiru dubine 1,741 m.
- Najviše plovno jezero je jezero Titicaca nadmorske visine 3821 m. Ujedno je i drugo jezero po veličini u Južnoj Americi.
- Najniže svjetsko jezero je Mrtvo more, 396 metara ispod morske razine. To je jezero s najvećom koncentracijom soli.
- Najveći otok na slatkovodnom jezeru je otok Manitoulin na jezeru Huron površine 2,766 kvadratnih km.
- Najveće jezero smješteno na otoku je jezero Nettilling na Baffinovom otoku.
- Jezero Toba na otoku Sumatri smješteno je u vjerojatno najvećoj probuđenoj kalderi na Zemlji.
- Najveće slatkovodno jezero u Europi je Ladoga iza koje se nalazi Onega, obje smještene u Rusiji.
- Jezero Victoria najveće je u Africi. Dio je Velikih jezera Afrike.
- Jezero Superior je najveće jezero u Sjevernoj Americi. Dio je Velikih jezera.
- Jezero Maracaibo je najveće jezero u Južnoj Americi. Jezero Titicaca je najveće slatkovodno jezero.
Više informacija
- Bara
- Geografija
- Laguna
- Limnologija
- Loch
- Popis jezera
- Ribnjak
Vanjske poveznice
- [http://www.mlswa.org/lkclassif1.htm Sustavi klasifikacije jezera]
Category:vodene mase
ja:湖
simple:Lake
MCCPIn computing, MCCP stands for Mud Client Compression Protocol. It is used in MUDs to compress the output text stream sent to the client using zlib, in order to reduce bandwidth usage, resulting in a faster connection. In order for MCCP to be used, it must be implemented on the serverside as well as the clientside, and negotiated during the connection using the Telnet protocol.
Category:Computer and telecommunication standards
See also: http://mccp.afkmud.com/
Karty grafiki online slots narty we francji Nurkowanie dieta kopenhaska
|
|
|
| :: RELATED NEWS :: |
Guarnito (araldica)
Guarnito è un termine utilizzato in araldica per la guardia delle spade; per il corredo ed attrezzatura delle navi e per la ghiera degli strumenti da fiato
(Dal "Vocabolario araldico ufficiale", a cura di Antonio Manno – edito a Roma nel 1907)
Traduzioni
- Francese: garni, equipé, virolé
Image: CoA_civ_ITA_bronzolo.png|cornetta guarnita di cordoncino d'oro
|
Publio Elio Traiano Adriano
Publio Elio Traiano Adriano (24 gennaio 76 - 10 luglio 138), noto semplicemente come Adriano, fu imperatore romano dal 117 al 138. È considerato uno dei "Cinque buoni imperatori".
Adriano nacque a Italica, una cittadina dell
|
Duralluminio
Il duralluminio è un materiale da costruzione tipicamente aeronautico per il suo peso e resistenza. È composto da un insieme di leghe di alluminio-rame (0,45%-1,5%) e magnesio (0.45%-1.5%)-manganese (0.6%-0.8%)-silicio (0.5%-0.8%) come elementi secondari (Al-Cu-Mg-Mn-Si) .
I duralluminii formano parte del
|
POP 3
Il Post Office Protocol (detto anche POP) è un protocollo che ha il compito di permettere, mediante autenticazione, l'accesso ad un account di posta elettronica presente su di un host per scaricare le e-mail del relativo account.
Il demone pop (nella versione 3) rimane in attesa sulla porta 110 dell'host (di default, ma può anche essere diversa) per una connessione
|
POP3
Il Post Office Protocol (detto anche POP) è un protocollo che ha il compito di permettere, mediante autenticazione, l'accesso ad un account di posta elettronica presente su di un host per scaricare le e-mail del relativo account.
Il demone pop (nella versione 3) rimane in attesa sulla porta 110 dell'host (di default, ma può anche essere diversa) per una connessione
|
Terzo sesso
Il concetto di Terzo sesso (Drittes Geschlecht), definito anche Uranismo, è stato coniato dal militante omosessuale Karl Heinrich Ulrichs, che era convinto del fatto che l'omosessualità fosse una variante della sessualità umana consistente in una posizione intermedia fra il primo polo costituito dal sesso femminile e il secondo polo costituito da
|
Silvio Berlusconi/draft
Silvio Berlusconi (Milano, 29 settembre 1936) è l'attuale Presidente del Consiglio dei Ministri del 59° governo della Repubblica Italiana. Imprenditore e politico - secondo Forbes è oggi l'uomo più ricco d'Italia - è il leader
|
Sardanapalo
Sardanàpalo è il nome greco, ma il più diffuso, col quale era noto l'ultimo re degli Assiri (dal 667 AC al 627 AC), anche chiamato Ashurbanipal, o Assurbanipal (e nella Bibbia menzionato come As(e)nappar o Osnapper).
Figlio secondogenito di Esarhaddon e greco, ma il più diffuso, col quale era noto l'ultimo re degli Assiri (dal 667 AC al 627 AC), anche chiamato Ashurbanipal, o Assurbanipal (e nella Bibbia menzionato come As(e)nappar o Osnapper).
Figlio secondogenito di Esarhaddon e
Zell
|
|
