:: wikimiki.org ::
| Edmond Halley |
Edmond HalleyEdmond Halley (Haggerston kraj Londona , 8. studenog 1656. - Greenwich kraj Londona, 14. siječnja 1742.), engleski astronom
engleski
Bio je profesor geometrije na Oxfordskom sveučilištu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istaknuo se radom o stazama planeta, katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o gibanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad oceana, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.
Na temelju Newtonove teorije Halley je utvrdio putanju i trajanje ophodnje kometa iz 1682., proračunavši da će se na našem nebu on ponovo pojaviti nakon 76 godina - 1757. To je slavnog astronoma potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojao godine. No, 86. godina bila je kraj njegova života. Ipak, budući da je proračun bio točan i komet se pojavio točno u nagoviješteno vrijeme, 1757. u učenjakovu čast i uspomenu, nazvan je helijevim kometom.
Najvažnija su mu djela "Katalog južnih zvijezda" i "Pregled astronomije kometa".
Halley, Edmond
Halley, Edmond
ja:エドモンド・ハリー
London
London je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva. Nalazi se na rijeci Temzi u pokrajini Engleska. London ima 7,421,228 stanovnika (1.1. 2005), s još nekoliko milijuna u širem metropolskom području.
London je važno kulturno, ekonomsko i obrazovno središte Europe i svjeta i, uz Pariz, New York i Tokio, smatra se jednim od svjetskih centara.
Odabran je za domaćina XXX. Ljetnih Olimpijskih igara 2012. godine (posljednje, IV. O.I., je ugostio 1908.)
London je grad prepun znamenitosti (London bridge, Big Ben, Parlament ...) te je poznat po ne tako ukusno pripravljenoj hrani.
Category: Glavni gradovi
Category: Ujedinjeno Kraljevstvo
als:London
fiu-vro:London
ja:ロンドン
ko:런던
ms:London
simple:London
th:ลอนดอน
zh-min-nan:London
1656
----
Događaji
-
Rođenja
- 8. studenog - Edmond Halley, engleski astronom († 1742.)
Smrti
-
Category:Godine
ko:1656년
London
London je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva. Nalazi se na rijeci Temzi u pokrajini Engleska. London ima 7,421,228 stanovnika (1.1. 2005), s još nekoliko milijuna u širem metropolskom području.
London je važno kulturno, ekonomsko i obrazovno središte Europe i svjeta i, uz Pariz, New York i Tokio, smatra se jednim od svjetskih centara.
Odabran je za domaćina XXX. Ljetnih Olimpijskih igara 2012. godine (posljednje, IV. O.I., je ugostio 1908.)
London je grad prepun znamenitosti (London bridge, Big Ben, Parlament ...) te je poznat po ne tako ukusno pripravljenoj hrani.
Category: Glavni gradovi
Category: Ujedinjeno Kraljevstvo
als:London
fiu-vro:London
ja:ロンドン
ko:런던
ms:London
simple:London
th:ลอนดอน
zh-min-nan:London
14. siječnja14. siječnja (14.1.) je 14. dan godine po gregorijanskom kalendaru.
Do kraja godine ima još 351 dan (352 u prijestupnoj godini).
Događaji
- 1539. - Španjolska osvojila Kubu
Rođenja
- 1683. - Gottfried Silbermann
- 1811. - Fran Kurelac, hrvatski književnik i filolog († 1874.)
- 1816. - Antun Nemčić, hrvatski književnik († 1849.)
- 1850. - Pierre Loti, islandski književnik
- 1875. - Albert Schweitzer, alzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik († 1965.)
- 1896. - John Rodrigo dos Passos, američki književnik († 1970.)
- 1941. - Faye Danaway, glumica
- 1970. - Marco Pantani, biciklist
Smrti
- 1742. - Edmond Halley, engleski astronom (
- 1656.)
- 1753. - George Berkeley, irski filozof (
- 1685.)
- 1874. - Philipp Reis
- 1898. - Lewis Carroll
- 1957. - Humphrey Bogart, američki filmski i kazališni glumac
- 1978. - Kurt Gödel, matematičar
Blagdani
-
----
Vidi i:
13. siječnja - 15. siječnja - 14. prosinca - 14. veljače - Kalendar
Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac
Category:Kalendar
ja:1月14日
ko:1월 14일
ms:14 Januari
simple:January 14
th:14 มกราคม
1742
----
Događaji
-
Rođenja
-
Smrti
- 14. siječnja - Edmond Halley, engleski astronom (
- 1656.)
Category:Godine
ko:1742년
ms:1742
Isaac Newton
Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom (4. siječnja 1643 - 31. ožujka 1727). Jedan od najvećih prirodnih znanstvenika u povijesti.
Životopis
Engleski fizičar, matematičar i astronom Isaac Newton rodio se na Božić 1642. godine u mjestu Woolsthorpe u okrugu Lincoln u Engleskoj. Nakon poroda bio je praktično otpisan, ali je ipak uspio preživjeti. Newtonova majka uskoro se preudala pa je o malom Isaacu skrbila baka. Još dok je pohađao osnovnu školu Isaacov ujak William Esconty uočio je kako njegov nećak nije običan dječak već da posjeduje nesumnjive crte izuzetne nadarenosti. Newton je veoma rano pokazao i vještinu u pravljenju raznovrsnih naprava kojima je zarađivao i svoje prve honorare. Umjesto da s vršnjacima uživa u dječijim nepodopštinama mali Isaac je konstruirao mehaničke lutke, fenjere kojima je plašio praznovjerne seljake, drveni sat koji se sam navijao, mlin s proždrljivim mišem, koji je istovremeno bio i mlinar i glavni pokretač naprave i još puno toga.
Srednju školu završio je u gradiću Grenthem iz koje nosi uspomenu i na svoja prva dva fizička okršaja. U prvom je dobio batine od nekog nasilnika, ali je u drugoj borbi Newton nasilnika "stručno" pretukao i natrljao mu nos o crkveni zid. Zahvaljujući tome, jedanko kao i svome znanju, ubrzo je postao "glavna faca" u školi. Iz tih godina potječe i njegova prva i jedina ljubav, prema gospođici Story, pastorki apotekara kod kojega je stanovao. Ljubav je bila mladalački neobuzdana, ali se Newton otrgnuo iz ruku čarolije, izbjegao ženidbu i ostao cijelog života neuhvatljiv.
Završivši srednju školu Newton se po preporuci svog ujaka upisuje na Cambridge kao najsiromašniji student. Stoga je morao raditi teške poslove kako bi zaradio za život i školovanje. Sveučilište je rangiralo svoje studente. U samom početku Newton je bio zadnji na rang listi, ali se vremenom talentom i znanjem izdvojio se i nametnuo. O tome dovoljno govori i činjenica da je odmah nakon završenog studija dobio mjesto predavača na istom fakultetu na kojem je studirao.
U periodu od 1664. do 1666. godine Londonom je harala kuga pa se Newton mogao na miru udubiti u svoje zamisli vezane za mehaniku i dinamiku i tako postaviti temelje svom životnom djelu. Newton je tih godina radio tako intezivno da se skoro razbolio. Nakon što je kuga minula Newton se vratio u Cambridge gdje je 1669. na mjestu profesora matematike naslijedio svog učitelja Isaaca Barrowa. Prvo je predavao optiku, a potom i druge predmete među kojima se našao i zemljopis. Čak je objavio i jedan udžbenik zemljopisa. U Kraljevsku akademiju Newton je primljen na osnovu refraktorskog teleskopa kojim je promatrao Jupiterove satelite. Teleskop je izradio sam Newton pokazavši tako savršeno poznavanje složenih tehnoloških postupaka od kojih je najsloženiji bio brušenje ogledala.
Izbor u Akademiju donio je Newtonu i prvi sukob i to s fizičarem Robertom Hookom. Hook je bio fizičar, kemičar, astronom i arhitekt, čovjek nepostojanog karaktera koji nije imao strpljenja raditi dugo na jednom projektu i čuvati za sebe otkriće do samoga kraja. Zbog toga je dolazio u mnoge sporove s drugim znanstvenicima koji su njegove ideje dovodili do konačnog ostvarenja. Između ostalog prigovarao je svakom da ga je pokrao. S Newtonom se sporio zbog teorije svjetlosti. Za razliku od Hooka Newton je kao rijetko koji znanstvenik bio nesklon iznošenju svojih ideja u javnost prije njihove konačne obrade. Za njega je bilo sasvim prirodno da utroši 20 godina za neki posao. Ipak, nije bio tajanstveni ili sujevjeran. Laskanja i priznanja dolazila su sama po sebi, on ih nije odbijao ali mu nisu mnogo značila. Druga, čuvenija, Newtonova svađa jeste ona s Leibnizom oko pitanja prvenstva u otkriću infinitezimalnog računa.
Newton je žudio otkriti ono što se zove materia prima (prvobitna materija), kako bi na taj način imao "sve". Nije se zadovoljavao samo objašnjavanjem ustrojstva svijeta, jer je priznavao vrhovnog tvorca, na svoj protestantski način, kao strastan teolog i pisac mnogih teoloških rasprava u kojima je iskušavao svoju logiku na pitanjima bez ikakvog značaja za znanost pa i samo teologiju danas. Nije se zadovoljavao pasivnim promatranjem i bilježenjem onoga što jeste takvo kakvo jeste; od prvog dana stvaranja žudio je za samim stvaranjem, za mijenjanjem kako bi mogao reći: Otkrio sam sve. Hypotheses non fingo (Ne izmišljaj hipoteze) - bijaše njegova čuvena deviza koju nije napuštao do kraja života. Za sve je tražio logična objašnjenja, u eksperimentu. Newtonova tajanstvenost, šutnja i strpljiv rad mogli su imati i kobne posljedice po njegov život, kada se 1690. godine zapalio njegov radni kabinet, odnosno rukopisi na njegovom radnom stolu. U tom besmislenom požaru koji je čini se izazvala mačka oborivši svijeću, izgorili su neki Newtonovi rukopisi. U njima su bili zapisani njegovi radovi vezani uz kemiju i knjiga o prelamanju svjetlosti. U tim rukopisima nalazili su se i ogledi kojima se Newton bavio 20 godina, ogroman empirijski materijal kakav nije bilo moguće više prikupiti, pa je razumljiv njegov očaj nad prizorom uništenog truda. Tri godine bio je na opasnom putu ludila, s trenucima potpune neuračunljivosti ali se ipak izvukao iz takvog stanja. Navodno mu je u pronalaženju izlaza s tog puta pomogla i njegova ljupka nećakinja po nagovoru filozofa Locka, velikog Newtonovog prijatelja.
Newton je bio čovjek duha, zaboravaljo je na hranu i san kada je radio. Probudivši se dugo je sjedio u noćnoj košulji na ivici kreveta i razmišljao. Smatrao je kako nakon sna mozak najbolje radi, oslobođen zagađenja. Istog mišljenja bio je i Descartes. Newton je mnogo godina bio i zastupnik u britanskom parlamentu gdje je uporno šutio osim u nekoliko iznimnih slučajeva kada je digao svoj glas u korist autonomnosti znanosti i Cambridgea. Njegova slava bila je tolika da se preko njegovih riječi nije moglo lako preći. Također je bio dopisni član Francuske akademije, a francuski kralj čak mu je nudio mirovinu. Njegovo grandiozno djelo Matematički principi prirodne filozofije (Philosophiae nautralis principa mathematica) izmijenilo je pogled na svijet, a mnogi znanstvenici citirali su ga kao Bibliju. Počasti koje su mu iskazivane nije doživio nijedan Englez prije njega. U svojoj 54 godini postao je upravitelj kovnice novca. Nama to danas izgleda krajnje besmisleno, ali taj položaj u ono vrijeme bio je znak izuzetnog društvenog statusa.
Newton je poživio 84 godine, uglavnom u dobrom zdravlju. Izgubio je samo jedan zub, od napornog gledanja u Mjesec oslabio mu je vid, a kosa mu je rano osjedila ali je ostala bujna do posljednjih dana. Preminuo je 31. ožujka 1727. godine u Londonu. Iza Newtona ostale su brojne, još poptuno neistražene, bilježnice sa tisućama kemijskih recepata.
Djela
1687 napisao je "Philosophiae naturalis principia mathematica". U tom djelu je ujedinio istraživanja Galileo Galileia i Johannes Keplera u jednu teoriju gravitacije i postavio je osnovu klasične mehanike u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja.
Izumi
Slavni britanski znanstvenik prvi je shvatio gravitacijsku silu. Pošto je 1666. vidio kako jabuka pada na tlo, pitao se je li sila koje utječe na predmete što padaju ista koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji. Trebalo mu je mnogo godina da dokaže tu smionu zamisao. Ustvrdio je da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelom svemiru. Newton je također unaprijedio poznate zakone gibanja i otkrio da je bijelo svijetlo, sastavljeno od boja spektra (duginih boja). Postavio je temelj modernoj astronomiji. Godine 1668. izumio je i refraktorski teleskop.
Vidi i Newtonovi zakoni gibanja.
Utjecaj
Newton, Isaac
Newton, Isaac
Newton, Isaac
Newton, Isaac
Newton, Isaac
ja:アイザック・ニュートン
ko:아이작 뉴턴
ms:Isaac Newton
simple:Isaac Newton
th:ไอแซก นิวตัน
1682
----
Događaji
-
Rođenja
-
Smrti
- 3. travnja - Bartolomé Esteban Murillo, španjolski slikar (
- 1618.)
Category:Godine
ko:1682년
1757
----
Događaji
-
Rođenja
- 28. studenog - William Blake, engleski književnik, slikar i grafičar († 1827.)
Smrti
-
Category:Godine
ko:1757년
ms:1757
Kategorija:AstronomiPoznati astronomi.
Category:astronomija
Category:znanstvenici
Kategorija:Biografije
zh-min-nan:Category:Thian-bûn-ha̍k
ms:Category:Astronomi
ja:Category:天文学
th:Category:ดาราศาสตร์
Chainsaw safety clothingChainsaw users should wear protective clothing, also known as Personal protective equipment or PPE, while operating chainsaws. There is general agreement worldwide on what clothing is suitable, but local jurisdictions may have specific rules and recommendations.
Clothing
chainsaws
Helmet
The helmet attempts to protect the user's head against impact with the cutter bar of the chainsaw should a kickback occur. This can only be successful if the chain brake has operated to stop the cutter chain. A chain running at full speed easily cuts the helmet.
The helmet also protects against impacts from small falling objects, such as a dead branch from a tree being felled.
The image shows a helmet which integrates visor and ear defenders into one unit. This is a very popular arrangement with chainsaw users.
In the EU, the helmet must meet the requirements of EN397.
Visor or Goggles
A visor or goggles reduce the chance of chips penetrating the user's eyes.
The relatively flimsy visor, with imperfect coverage of the face, is considered acceptable because the chips produced by chainsaws are of relatively uniform size and speed. Unlike other woodworking tools, a chainsaw produces little or no sawdust, only chips. The chips are too large to fit through the visor's mesh.
Some chainsaw users prefer conventional safety goggles. The choice may depend on the environment. The visor provides better ventilation for hard work in hot weather.
In the EU, a visor must comply with EN1731, or goggles must comply with EN166.
Ear defenders
Ear defenders and ear plugs attenuate noise to levels that cause little or no damage to the user's hearing. The chainsaw is very loud, typically 115 dB.
In the EU, ear defenders must comply with EN352.
Trousers
Special fabrics have been developed for chainsaw clothing, and this development is still very active. Conventional fabric is useless at protecting against a running chainsaw, being immediately cut through.
There is a real struggle betwen making a fabric proof against more violent impact, and making it light, flexible and comfortable enough for the user. Clothes which make the user too hot, or which prevent the user moving easily, are a safety problem in themselves. A worker suffering from heat exhaustion is not safe. Extra fabric layers can be added to clothing to improve cut resistance, but clothes which cannot be cut at all by a powerful saw are impractical, even with modern fibres. What is worse, saw and chain technology seems to be outstripping fabric technology. High power saws with aggressively cutting chains are almost impossible to protect against.
A classification scheme has been developed in the EU to rate trousers, and fabric in general, for protection against cutting.
The chain speed is specified in the manual for a chainsaw. Higher class trousers cost more and are heavier, so there is an advantage to choosing the trousers to match the saw.
There are two standard types of trousers, type A and type C. Type A protects only the front of the legs, and can be supplied not as full trousers but as chaps, worn over conventional work clothes. Type C gives protection all round the legs and are almost always worn as ordinary trousers, not over another garment. In the EU, most workers choose to wear type C trousers.
Chainsaw protective fabric works on a number of principles. The outermost layer can be made both tough and slippery, so that the chain skids across it rather than cutting in. Lower layers of fabric can be tough to cut, absorbing saw power. The final defence is that long fibres of the protective fabric are drawn out by the running saw, not cut through. These long fibres travel with the chain to the saw drive sprocket, where they jam the mechanism and stall the saw. After this, the saw has to be taken apart for cleaning out.
Chainsaw protective trousers in the EU must comply with EN381-5.
Gloves
Chainsaw gloves have cut-proof fabric protection like that for trousers, but only on the back of the left hand. It's especially improtant that work gloves are flexible, which limits how much padding they can have. Experience has shown that most chainsaw injuries to the hands occur on the back of the left hand.
In the EU, chainsaw gloves must comply with EN381-7.
Boots
Chainsaw boots are based on ordinary steel-toe boots, but have layers of chainsaw protective fabric on the exposed front surfaces. They are available in lace-up leather or rubber wellington boot versions.
In the EU, chainsaw boots must comply with EN345-2.
wellington boot
Chainsaw logo
In the EU, chainsaw trousers, boots and gloves (the items containing chainsaw protective fabric) must carry a special chainsaw logo. This shows that the fabric is of a type tested to protect properly, and also shows the class of protection, the rated maximum chain speed.
Additional Personal Protective Equipment (PPE)
First Aid Kit
In the UK, workers are required to carry a first aid kit containing at least a large wound dressing.
Whistle
In the UK, workers are recommended to carry a whistle to call for help if they are injured. Colleagues may be close by, but unable to hear for the noise of chainsaws still running. The whistle tends to overcome this.
See also
- Chainsaw
- Chainsaw safety features
- Protective clothing
Category:Survival skills
Category:Saws
Category:Forestry
Category:Safety clothing
spalacze tuszczu Doda i Virgin ruletka gry rpg warsaw internet club
|
|
|
|
