:: wikimiki.org ::

Helij

Helij

Helij, oznaka He, plemeniti plin, rednog broja 2 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 4,0003.

Povijest

Otkriven 1868. godine spektografskim ispitivanjem Sunčeve kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, po čemi je dobio i ime (grčki: helios, Sunce). U laboratoriju je dobiven 1895. godine pri zagrijavanju kleveita, minerala koji sadrži uranij. Kasnije je helij pronađen i u tragovima zraka (0,00007% težinskih dijelova), a prema spektru polarne svjetlosti pronađeno je da se najviši slojevi Zemljine atmosfere sastoje uglavnom od vodika i helija. Može se naći i među plinovima pri izvorima nafte ali i u mineralnim izvorima.

Svojstva

Helij je na običnoj temperaturi plin bez boje, mirisa i okusa, kemijski indiferentan, od svih plinova najteže se može pretvoriti u tekućinu. Helij je poslije vodika najlakši plin, specifične mase od 0,1368 u odnosu na zrak kao jedinicu. Iako atom helija ima četiri puta veću masu od atoma vodika, specifična masa je samo dva puta veća jer se atomi helija, kao i ostalih plemenitih plinova, ne vezuju u molekule. Uz iste uvjete, u nekom određenom obujmu plemeniti plin ima dva puta manje atoma od drugih plinova.

Izotopi

Helij ima tri stabilna izotopa:
- 3He s jednim neutronom atomske mase 3,01603
- 4He s dva neutrona atomske mase 4,0026
- 5He s tri neutrona i atomske mase 5,0123

Dobivanje

Primjena

Helij se upotrebljava za punjenje zračnih brodova (cepelina) i za punjenje balona za meteoroška promatranja, budući da nije lako zapaljiv kao vodik. Specifična masa mu je dva puta veća od vodikove, tako da se baloni punjeni helijem sporije dižu, jer je i potisak takvih balona 7% manji nego kod onih punjenih vodikom. U tom cilju miješa se s 14% vodika. Upotrebljava se svugdje gdje je potrebna inertna atmosfera, npr. kao mješavina u ronilačkim bocama, u specijalnim zavarivanjima u metalurgiji itd. Primjena u ronilačkim bocama je prvenstveno iz medicinskih razloga, tj. helij se lakše oslobađa iz organizma prilikom izranjanja nego recimo dušik. Tekući helij se upotrebljava u laboratorijima za postizanje niske temperature, kao i za punjenje plinskih termometara za niske temperature.

Posebne napomene

Vanjske poveznice

[http://www.ktf-split.hr/periodni/he.html Helij - KTF Split] Category:Kemijski element ja:ヘリウム ko:헬륨 ms:Helium simple:Helium th:ฮีเลียม

Plemeniti plin

Plemeniti plinovi su: # Helij # Neon # Argon # Kripton # Ksenon i # Radon Category:Kemija ja:希ガス ko:비활성 기체 ms:Gas nadir th:ก๊าซมีตระกูล

Redni broj

Redni broj u periodnom sustav elemenata je mjesto na kojem se nalazi kemijski element. Ujedno je to broj protona u jezgri, odnosno broj elektrona neutralnog atoma. Category:Kemija

Periodni sustav elemenata

Periodni sustav elemenata je prikaz poznatih kemijskih elemenata, koji su složeni po elektronskoj strukturi. Izvorni je sustav stvoren kad se još nije znao sastav atoma: ako se elementi slože po atomskoj masi, a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se periodno kretanje tih osobina kao funkcija atomske mase. Prvi je to primijetio njemački kemičar Johann Wolfgang Döbereiner, koji je 1829. zapazio određeni broj trijada sličnih elemenata:

Neke trijade
Element	Atomska masa	Gustoća
klor	35.5	0.00156 g/cm³
brom	79.9	0.00312 g/cm³
jod	126.9	0.00495 g/cm³

kalcij	40.1	1.55 g/cm³
stroncij	87.6	2.6 g/cm³
barij	137	3.5 g/cm³

Zatim je engleski kemičar John Alexander Reina Newlands 1865. otkrio da se elementi slične vrste pojavljuju u intervalima od osam elemenata, što je usporedio s glazbenom oktavom, ali suvremenici su ismijali njegov zakon oktava. Napokon, 1869. godine, Nijemac Lothar Meyer i Rus Dmitrij Ivanovič Mendeljejev gotovo su istodobno napravili prvi periodni sustav, gdje su elementi bili složeni po masi. Mendeljejev je k tome složio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje slagali s osobinama susjednih elemenata, ispravio je greške u vrijednostima više atomskih masa, te je prorekao postojanje i osobine nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije. Mendeljejevu je kasnije priznato da je otkrio elektronsku strukturu elemenata krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata. Za svaki je element naveden atomski broj i kemijski simbol. Elementi u istom stupcu (kemijskoj skupini ili kemijskom nizu) kemijski su slični.

Skupina

Perioda

1
H

2
He

3
Li

4
Be

5
B

6
C

7
N

8
O

9
F

10
Ne

11
Na

12
Mg

13
Al

14
Si

15
P

16
S

17
Cl

18
Ar

19
K

20
Ca

21
Sc

22
Ti

23
V

24
Cr

25
Mn

26
Fe

27
Co

28
Ni

29
Cu

30
Zn

31
Ga

32
Ge

33
As

34
Se

35
Br

36
Kr

37
Rb

38
Sr

39
Y

40
Zr

41
Nb

42
Mo

43
Tc

44
Ru

45
Rh

46
Pd

47
Ag

48
Cd

49
In

50
Sn

51
Sb

52
Te

53
I

54
Xe

55
Cs

56
Ba

La
-

72
Hf

73
Ta

74
W

75
Re

76
Os

77
Ir

78
Pt

79
Au

80
Hg

81
Tl

82
Pb

83
Bi

84
Po

85
At

86
Rn

87
Fr

88
Ra

Ac
-

104
Rf

105
Db

106
Sg

107
Bh

108
Hs

109
Mt

110
Ds

111
Uuu

112
Uub

113
Uut

114
Uuq

115
Uup

116
Uuh

117
Uus

118
Uuo

- Lantanoidi

57
La

58
Ce

59
Pr

60
Nd

61
Pm

62
Sm

63
Eu

64
Gd

65
Tb

66
Dy

67
Ho

68
Er

69
Tm

70
Yb

71
Lu

- Aktinoidi

89
Ac

90
Th

91
Pa

92
U

93
Np

94
Pu

95
Am

96
Cm

97
Bk

98
Cf

99
Es

100
Fm

101
Md

102
No

103
Lr

Kemijske skupine elemenata
Alkalni metali	Prijelazni metali	Lantanoidi	Aktinoidi
Slabi metali	Polumetali	Nemetali	Plemeniti plinovi

Boje brojeva:
- Elementi s plavim brojevima su tekući na sobnoj temperaturi;
- Elementi sa žutim brojevima su plinoviti na sobnoj temperaturi;
- Elementi s crnim brojevima su kruti na sobnoj temperaturi;
- Elementi s crvenim brojevima su umjetni i ne pojavljuju se u prirodi (svi su kruti na sobnoj temperaturi).
-

Elementi sa

sivim brojevima na sivoj pozadini

još nisu otkriveni.

Vanjske poveznice

- [http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/veliki_periodni.html#Grupa Veliki periodni sustav elemenata (s objašnjenjima)]
- [http://www.ktf-split.hr/periodni/ Periodni sustav elemenata sa Kemijskog-Tehnološkog fakulteta - Split] Category:Kemija als:Periodensystem ja:周期表 ko:주기율표 ms:Jadual berkala simple:Periodic table th:ตารางธาตุ

Atomska masa

Atomska masa je suma masa čestica koje čine atom, tj. protona i neutrona, zajednički zvanih nukleoni. Izražava se preko jedinice u, koja je 1/12 mase jezgre ugljika C12, i iznosi 1.67
- 10^-27 kg. Dakle, atomska masa je relativan bezdimenzionalan broj izražen preko baždarene jedinice u, koja je u kg. Atomska masa navedena u periodnom sustavu elemenata odnosi se na elemente koji se nalaze u prirodi, a oni se često sastoje od nekoliko izotopa zastupljenih u određenim postotcima. Npr. element Bor čine izotopi s 10 i 11 nukleona u prosječnom omjeru 18,83:81,17. Tako se od atomskih masa tih izotopa dobiva navedena vrijednost 10,811. Category: fizika Category: Kemija

1895

18. stoljeće | 19. stoljeće | 20. stoljeće
1860-1869 | 1870-1879 | 1880-1889 | 1890-1899 | 1900-1909 | 1910-1919 | 1920-1929
1890 | 1891 | 1892 | 1893 | 1894 | 1895 | 1896 | 1897 | 1898 | 1899 | 1900

----

Događaji

Rođenja

- 1. veljače - John Ford, američki redatelj († 1973.)
- 6. veljače - GOERGE HERMAN "BABE" RUTH, američki igrač baseballa i nacionalna ikona SAD († 1948.)
- 8. veljače - Dragan Plamenac, hrvatski muzikolog i skladatelj († 1983.)
- 17. veljače - Slavko Ježić, hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj († 1969.)
- 26. veljače - Josip Pavičić, hrvatski književnik († 1963.)
- 10. ožujka - Stjepan Gomboš, hrvatski arhitekt († 1975.)
- 25. ožujka - Đuro Tiljak, hrvatski slikar († 1965.)
- 28. ožujka - Ignjat Job, hrvatski slikar († 1936.)
- 24. svibnja - Ivan Kos, slovenski slikar († 1981.)
- 18. rujna - Ivo Tijardović, hrvatski skladatelj, literat i slikar († 1976.)
- 28. rujna - Louis Pasteur, francuski kemičar i biolog (
- 1822.)
- 3. listopada - Sergej Aleksandrovič Jesenjin, ruski pjesnik († 1925.)
- 4. listopada - Buster Keaton, američki redatelj i glumac († 1966.)
- 10. listopada - Jakov Gotovac, operni dirigent (Zagreb) i skladatelj († 1982.)
- 16. studenog - Paul Hindemith, njemački skladatelj († 1963.)

Smrti

- 28. siječnja - José Julian Marti - kubanski pjesnik (
- 1853.)
- 5. kolovoza - Friedrich Engels, njemački sociolog, filozof i revolucionar (
- 1820.)
- 28. listopada - Ivan Filipović, hrvatski pedagog i književnik (
- 1823.)
- 30. studeni - Bogoslav Šulek, hrvatski jezikoslovac (
- 1816.) Category:Godine ko:1895년 ms:1895 simple:1895 th:พ.ศ. 2438

Atmosfera

Atmosfera ima više značenja:
- Zemljina atmosfera
- atmosfera (plinoviti omotač) nebeskog tijela
- standardna atmosfera, stara mjerna jedinica za tlak
- tehnička atmosfera, stara mjerna jedinica za tlak
- mješavina plinova ili umjetna atmosfera
- ambijent ili ugođaj

Plin

Plin je tvar u plinovitom agregatnom stanju. U takvom stanju, molekule tvari imaju dovoljnu unutarnju energiju da se oslobode iz stabilne strukture. Temperatura pri kojoj tvar prelazi u plinovito stanje naziva se vrelište. category:fizika category:kemija ko:기체 ms:Gas ja:気体 simple:Gas

Vodik

Osnovna svojstva

Kemijski simbol

Kemijski niz

nemetal

Atomski broj, Atomska skupina, Atomski period

1, 1, 1

Relativna atomska masa

1.00794(7)

Oksidacijski broj

-1 +1

Toplinska vodljivost

0.183 W m^-1 K^-1

Atomski radijus

37.3 pm

Gustoća -plin

0.0899 kg/m³ kod 273K

Elektronska konfiguracija

1s¹

Vodik, (lat. Hydrogenium), plin oznaka H u periodnom sustavu elemanata, najlakši kemijski element, rednog broja 1, atomske mase 1,008.

Svojstva

U njemu ima 99,98% običnog vodika (procij), 0,02% teškog vodika, atomske mase 2 (deuterij) koji je ujedno i sastavni dio teške vode, i ima ga u superteškom vodiku, atomske mase 3 (tricij), koji je i sastavni dio hidrogenske bombe. Pri normalnom pritisku i temperaturi, vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, zagušljiv je ali nije otrovan i lakši je 14,4 puta od zraka. U industriji vodik se najčešće dobiva rastvaranjem vodene pare usijanim ugljikom ili razdvajanjem vode na sastavne elemente elektrolizom.

Rasprostranjenost

U slobodnom stanju vodik je u prirodi vrlo rasprostranjen, ali ne u velikim količinama. Prisutan je u atmosferi, u zemnom plinu itd. Sastavni je dio mnogih organskih spojeva, kiselina i otopina, a s kisikom čini cjelokupnu količinu vode na Zemlji.

Upotreba

Vodik se upotrebljava za sintezu amonijaka i metanola, za proizvodnju goriva za motorna vozila hidrogenacijom ugljika, nafte i katrana. Koristi se i za zavarivanje i topljenje metala, za punjenje zračnih balona i zračnih brodova, za pretvaranje nekih metalnih oksida u metale itd.

Vanjske poveznice

[http://www.ktf-split.hr/periodni/h.html - Vodik] Category:Kemijski element ja:水素 ko:수소 ms:Hidrogen simple:Hydrogen th:ไฮโดรเจน

Zrak

Zrak je naziv za mješavinu plinova koji tvore Zemljinu atmosferu. Volumni udio pojedinih plinova u zraku je:
- 78.084% dušik (N₂)
- 20.947% kisik (O₂)
- 0.934% argon (Ar)
- 0.033% ugljični dioksid (CO₂) U zraku se nalaze i slijedeći elementi u tragovima:
- Neon (Ne)
- Helij (He)
- Kripton (Kr)
- Sumpor dioksid (SO₂)
- Metan (CH₄)
- Vodik (H₂)
- Dušični oksid (N₂O)
- Ksenon (Xe)
- Ozon (O₃)
- Dušični dioksid (NO₂)
- Jod (I₂)
- Ugljični monoksid (CO)
- Amonijak (NH₃) Category:Kemija ko:대기 ms:Udara ja:空気 simple:Air

Molekula

Molekula je najmanji dio čiste kemijske tvari koji posjeduje ista kemijska svojstva i građu kao i polazna tvar. Molekulu čine atomi (dva ili više) povezani elektronima u kovalentnoj vezi. Molekula se može sastojati od atoma istog elementa, naprimjer kisik u zraku koji udišemo nalazi se u molekuli O₂, a ozon ima formulu O₃. Primjer za molekulu sastavljenu od atoma različitih elemenata je voda, čije je kemijska formula H₂O, koja se sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Category:Kemija als:Molekül ja:分子 ko:분자 simple:Molecule th:โมเลกุล

Neutron

Neutron u fizici je nukleon (jezgrena atomska čestica), bez električnog naboja i mase od 940 MeV (nešto malo više od protona.Spin neutrona je 1/2, pa tako podliježe Fermi-Diracovoj kvantnoj statistici. Category:Fizika Kategorija:Elementarne čestice ja:中性子 ko:중성자 th:นิวตรอน

Dušik

Dušik je kemijski element koji u Periodnom sustavu elemenata nosi simbol N i redni broj 7.

Svojstva

Primjene

Povijest

Pojava

Izotopi

Upozorenje

Category:Kemijski element ja:窒素 ko:질소 simple:Nitrogen th:ไนโตรเจน

জাগুয়ার

জাগুয়ার ja:ジャガー ko:재규어 simple:Jaguar

hoteles en berlin jastrz�bia g�ra pensjonat darmowe statystyki hotels Prague online slots

:: RELATED NEWS ::

Static binding
In programming languages, name binding refers to the association of values with identifiers. An identifier bound to a value is said to reference that value. Since computers themselves have no notion of identifiers, there is no binding at the assembly level — name binding is an abstraction provi

Robert Reich
Robert Bernard Reich (born June 24, 1946) was the twenty-second United States Secretary of Labor, serving under President Bill Clinton from 1993 to 1997. On July 22, 2005, c

Robert B. Reich
Robert Bernard Reich (born June 24, 1946) was the twenty-second United States Secretary of Labor, serving under President Bill Clinton from 1993 to 1997. On July 22, 2005, c

Demon Internet
Demon Internet is a British Internet Service Provider. It was one of the earliest ISPs, starting on 1 June 1992 from an idea posted on CIX by Cliff Stanford of Demon Systems Ltd. The branch in the Netherlands started in 1996. In the early days users

Who's That Girl?
Who's That Girl? is the name of a film, released on August 7 1987 by Warner Brothers. The film was written by Ken Finkleman and directed by James Foley. Although slightly successful among teenage audiences, the film did poorly financially. Its soundtrack, Who's That Girl,

Entamoeba histolytica
Entamoeba histolytica is an anaerobic parasitic protozoan, classified as an entamoebid. It infects predominantly humans and other primates. Diverse mammals such as dogs and cats can become infected but usually do not shed cysts (the environmental survival form of the organism) with their feces, thus do not contribute significantly to transmission. The active (