Home About us Products Services Contact us Bookmark
:: wikimiki.org ::
NK Dinamo

NK Dinamo

NK Dinamo ili nogometni klub Dinamo je jedan od dva najpopularnija nogometna kluba u Hrvatskoj.

Osobna karta

Osnovan: 26. travnja 1911. kao 1. HŠK Građanski Zagreb Boje: Plave majice i gaćice Stadion: Maksimir (40.000) Nadimci: zagrebački plavi(modri), plavi lavovi, purgeri Predsjednik: Mirko Barišić Sportski direkror: Zvjezdan Cvjetković Glasnogovornik: Ado Kožul Trener: Josip Kuže

Povijest

Klub nastavlju tradiciju Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba (Građanski) utemeljenog u travnju 1911. godine. Pod tim nazivom nastupao je do svibnja 1945. godine, a potom je rasformiran odlukom nove komunističke vlasti. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Godine 1991. klub mijenja naziv u HAŠK Građanski, 1993. u Croatia, a u veljači 2000. vraćen je naziv Dinamo. Dinamo je osvajač jedinog hrvatskog europskog trofeja, Kupa velesajamskih gradova 1967. godine. Povijest Građanskog Građanski (Prvi hrvatski građanski športski klub) je nogometni klub osnovan 26. travnja 1911. u Zagrebu. Prvi predsjednik je Andrija Mutafelija. Osim nogometne imao je i sekcije za rukomet, biciklizam... Građanski je osnovan u vrijeme kad je Hrvatska još bila dio Austro-Ugarske. Hrvati, nezadovoljni svojim statusom u Austro-Ugarskoj tražili su načine da izraze svoju želju za neovisnosti i svoje nacionalne osjećaje. Nogomet je bio jedan od načina. U proljeće 1911 po Zagrebu se pričalo da će se osnovati novi madžarski nogometni klub i da će biti član Madžarskog nogometnog saveza iako su svi zagrebački klubovi bili članovi Hrvatskog sportskog saveza osnovanog 1909. Među mladim Hrvatima, zaljubljenicima u sport, jačala je idea da se treba osnovati novi nogometni klub prije Mađara. Prvi Hrvatski Građanski Športski Klub Zagreb (1. HŠK Građanski Zagreb) osnovao je 26. travnja 1911. Andrija Mutafelija (prvi predsjednik) i skupine njegovih prijatelja u kavani na Preradovićevom trgu. Klub je prvu utakmicu igrao protiv HAŠK-a. Mladi i neiskusni igrači izgubili su 5:1. Do 1945. najpopularniji i najtrofejniji zagrebački nogometni klub koji je osvajao prvenstva Kraljevine Jugoslavije: 1923., 1926., 1928., 1937., 1940. te prvenstvo Hrvatske 1943. Na međunarodnom planu postigao je zapažene rezultate na turneji po Španjolskoj 1923. (pobjede nad Barcelonom i Atletic Bilbaom) te pobjedama nad vodećim austrijskim i madžarskim klubovima. Na turneji u Engleskoj 1936. usvojili su tadašnji moderni WM-sustav igre. Svaka generacija imala je niz izvrsnih nogometaša i reprezentativaca (Babić, Vrđuka, Perška, Mihelčić, Živković, Šipoš) ali najpoznatiji je sastav iz 1940-ih (Glaser, Brozović, Dubac, Pleše, Jazbinšek, Lechner, Cimermančić, Wölf, Lešnik, Antolković, Kokotović). Za nastupa u jugoslavenskom prvenstvu 1923-40. momčad su vodili isključivo strani treneri: Englezi Gaskhell, Haft, Donelly, Mađari Poszony, Molnár, Bukovy, Austrijanac Brandstätter. Prvotno su se koristili igralištima u Tuškancu, na Martinovki i na Kanalu do izgradnje vlastitog igrališta na Koturaškoj cesti, koje je 1924. svečano otvorio Stjepan Radić. Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanom Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih purgera. Povijest Dinama Nakon osnivanja 9. lipnja 1945. klubu su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: Urch, Woelfl, Kokotović, Lešnik, Cimermančić, Pleše, Antolković, Belošević, Jazbinšek, Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek te trener Marton Bukovy. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak "purgeri", navijačku bazu, čak je i grb vrlo sličan grbu Građanskog. U razdoblju nakon 2. svjetskog rata bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od četriju najuspješnijih klubova u SFRJ uz splitski Hajduk]] te beogradske klubove Crvena zvezda i Partizan (tvz. velika četvorica). Osvojio je jugoslavenska prvenstva 1948., 1954., 1958., 1982. i kupove 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1980. i 1983. Bio je dugo vremena jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od europskih kupova: Kup velesajamskih gradova 1967. nakon pobjede u finalu nad Leeds Unitedom, a prije toga je eliminirao njemački Eintraracht Frankfurt, talijanski Juventus, rumunjski Dinamo Bukurešt, škotski Dunfermline, čehoslovački Spartak Brno. Godine 1963. bio je finalist istog natjecanja izgubivši u istom natjecanja od španjolske Valencie. Godine 1991. klub mijenja naziv (protivno volje navijača) u HAŠK Građanski, 1993. u Croatia, a u veljači 2000. vraćen je naziv Dinamo. U razdoblju nakon hrvatske samostalnosti osvaja hrvatska prvenstava: 1993., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2003. te kupove 1994., 1996., 1997., 1998., 1999., 2001., 2002., 2004.

Sportski uspjesi


- Prvenstvo Hrvatske: 1943, 1993, 1996, 1997, 1998, 1999, 2000, 2003
- Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije: 1923, 1926, 1928, 1937, 1940
- Prvenstvo SFRJ: 1948, 1954, 1958, 1982
- Hrvatski nogometni kup: 1941, 1994, 1996, 1997, 1998, 2001, 2002, 2004
- Kup Kraljevine Jugoslavije: 1924, 1940
- Kup SFRJ (Maršala Tita): 1951, 1960, 1963, 1965, 1969, 1980, 1983
- Kup velesajamskih gradova (Kup UEFA): 1967 (finalisti 1963)
- Balkanski kup: 1977

Grb

Dres

Stadion

1967

Dinamo je jedini hrvatski klub koji je osvijio neki od europskih kupova. Zbilo se to 1967. kada je Dinamo osvojio Kup velesajamskih gradova. Četiri godine kasnije od poraza u finalu istog natjecanja protiv Valencie. Prvo kolo Dinamo - Spartak Brno 2-0 Spartak Brno - Dinamo 2-0 Drugo kolo Dinamo - Dunfermline 2-0 Dunfermline - Dinamo 4-2 Treće kolo Dinamo Dynamo - Pitesti 0-0 Dynamo Pitesti - Dinamo 0-1 Četvrtfinale Juventus - Dinamo 2-2 Dinamo - Juventus 3-0 Polufinale E. Frankfurt - Dinamo 3-0 Dinamo - E. Frankfurt 4-0 Finale Dinamo Leeds - United 2-0 Leeds United - Dinamo 0-0

Rivalitet sa 'splitskim bilima'

Vječiti derbi hrvatskog nogometa između splitskog Hajduka i zagrebačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dvaju klubova. Iako bi pravilnije bilo reći rivalitet, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju Vječni derbi. Suparništvo splitskih bilih i zagrebačkih plavih traje od 1924. godine. Do sad je odigrana 161 utakmica. Statistika 1924.-1941: Građanski - Hajduk 27 10 9 8 49:45 1946.-1991: Dinamo - Hajduk 92 32 25 35 123:131 1992.-2005: Dinamo - Hajduk 42 17 9 16 54:49 Ukupno: Dinamo - Hajduk 161 59 43 59 226:225

Momčadi prvaka

Građanski: 1923. Šifer, Mesić, Vragović, Kinert, Mantler, Bažant, Pasinek, Rupec, Petrška, Götz, Ferderber, Pavleković Vrđuka, Babić Trener: Arthur Gaskel 1926. D. Babić, Rupec, Ivančić, Perška, Mantler, Cindrić, Giler, Rudolf Hitrec, Remec, N. Babić, Urbanke,Mihelčić Trener: Josef Brandstatter 1928. Mihelčić, Cindrić, D. Babić, Gmajnički, Perška, Stanković, Rajković, Gumhalter, Kralj, Remec, Kovačić, Mihaljević, Mekić Trener:Imre Poszonyi 1937. Urch, Jazbinšek, Hügl, Kovačević, Kokotović, Đanić, Lešnik, Antolković, Pleše, Medarić Trener: Marton Bukovi 1940. Jazbinšek, Cimermančić, Đanić, Belošević, Lešnik, Urch, Brozović, Antolković, Matekalo, Žalant, Kokotović Trener: Marton Bukovi 1943. Antolković, Glaser, Brozović, Cimermančić, Dubac, Lešnik, Jazbinšek, Wölfl, Pleše, Lechner, Kokotović Trener: Marton Bukovi Dinamo: 1948. Cimermanić, Pukšec, Željko Čajkovski, Jazbinšek, Benko, Jurić, Kacian, Wölfl, Horvat, Arneri, Pleše Trener: Karl Mütsch 1954. Majerović, Čonč, Crnković, Osajnak, I. Horvat, Kralj, Dvornić, Strnad, Ž. Čajkovski, Banožić, Benko, Cizarić, Ferković, Lipošinović, Kukec, Šikić, Režek, Mantula Trener: Ivan Jazbinšek 1958. Režek, Košćak, Lipošinović, Šikić, Hmelina, Matuš, Benko, Šantek, Jerković, Irović, Crnković Trener: Gustav Lechner 1982. Bošnjak, Kurtela, Stipić, Ćalasan, Panić, Cerin, Hohnjec, Ivković, Cvetković, Krnčević, H. Dragičević, E. Dragičević, Braun, Bračun, Vlak, Dumbović, Hadžić, Bručić, Kranjčar, Zajec, Deverić, Mlinarić, Mustedanagić Trener: Miroslav Blažević Croatia: 1992/93. Vlaović, Ladić, Pakasin, Lesjak, Cvitanović, Mamić, Stanić, Ibrahimović, Panadić, Adžić, Škrinjar, Halilović, Kosić, Marić, Gašpar, Turković, Peternac, Ištvanić Trener: Miroslav Blažević 1995/96. Slišković, Mladinić, A. Petrović, Jeličić, Mamić, Soldo, I. Cvitanović, Viduka, Tomas, Ibrahimović, Golubica, D. Šimić, Ladić, Marić, Kovačić, J. Šimić, Turković, Mlinarić, Krznar, Gašpar, Kosić Trener: Zlatko Kranjčar 1996/97 Kovačić, Mladinić, A. Petrović, Slišković, A. Dautbegović, I. Cvitanović, Viduka, Jurčić, Galić, Marić, Ibrahimović, Krznar, Rukavina, Ladić, M. Cvitanović, Štefulj, Šarić, Mujčin, Braović, Kosić, D. Šimić, Gašpar Trener: Otto Barić 1997/98 Ibrahimović, Mladinić, M. Cvitanović, Jurčić, Bišćan, Tomas, Viduka, Butina, Krznar, V. Petrović, Jeličić, Jurić, Ladić, Šokota, Prosinečki, Gašpar, D. Šimić, Mujčin, Jurčec, J. Šimić, Munoz, Šabić, Rukavina, Šarić, Marić Trener: Zlatko Kranjčar 1998/99 Babić, Prister, Bišćan, Bukovina, Šokota, Cvrk, Mikić, Vitez, Štefulj, Mujčin, Prosinečki, Jurić, Jurčić, Banović, Šimić, Sedloski, Tokić, Rukavina, Kozniku, Rukavina, Šabić, Tomas, Mikulenas, Cvitanović Trener: Ilija Lončarević Dinamo: 1999/00. Šimić, Butina, Pavlović, Bišćan, Sedloski, M. Cvitanović, Tokić, Cvrk, Abramović, Pilipović, Šabić, Tomas, Bazina, Krznar, Mikić, I. Cvitanović, Šarić, Vasilj, Šokota, Mujčin, Ladić, Jurić, Prosinečki, Rukavina, Jurčić, Jeličić, Kozniku i Mikulenas Trener: Marijan Vlak 2002/03. Butina, Jozić, Cesar, Poldrugač, D. Smoje, Krivić, Drpić, Sedloski, Čale, Ćosić, Polovanec, Tomić, Jrznar, Papa, Mujčin, Agić, Čutura, Janjetović, M. Jurić, Mikić, S. Marić, Balaban, Zahora, Mitu, Mešanović, Olić, Dragičevoć, N.Kranjčar Trener: Miroslav Blažević

Popularnost

Dinamo je kroz povijest uvijek imao veliku armiju navijača kako diljem Hrvatske i BiH tako i širem svijeta. Dinamo su u SFRJ uglavnom simpatizirali Hrvati budući da je i bio jedan od simbola hrvatstva. GfK- Hrvatska proveo je 2005. istraživanje kolika je popularnost nogometnih klubova u Hrvatskoj. Približno 33% ispitanika je navelo da navija za Dinamo što je otprilike 1 500 000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a druga trećina da ih nogomet ne zanima te ne navijaju ni za koga. Rezultati po regijama Zagreb i okolica: 55% ispitanika navija za Dinamo Sjeverna Hrvatska: 42% ispitanika navija za Dinamo Lika, Kordun, Banovina: 41% ispitanika navija za Dinamo Slavonija: 33% ispitanika navija za Dinamo Istra, Hrvatsko primorje i Gorski kotar: 11% ispitanika navija za Dinamo Dalmacija: 7% ispitanika navija za Dinamo Zaključak Dinamo je najpularniji klub u Zagrebu, Sjevernoj, Središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, ukratko u Panonskoj Hrvatskoj. Značajnu potporu ima i u Primorskoj Hrvatskoj te Dalmaciji. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske tako da je broj navijača širom Svijeta vjerojatno još i veći.

Navijači

Iako je Dinamo kroz povijest pratila vojska navijača prva organizirana grupa pojavila se tek 80-ih godina. Nekolicina najvjernijih i najzagriženijih navijača plavih osnovala je po uzoru na inozemne grupe navijačku grupu Bad Blue Boys.

Sezona 2005/06


- Trener: Josip Kuže
- Predsjednik: Mirko Barišić
- Direktor: Zdravko Mamić
- Sportski direktor: Zvjezdan Cvetković
- IGRAČI: Vratari
- Ivan Turina
- Marko Šarlija
- Filip Lončarić Braniči
- Marijan Buljat
- Hrvoje Čale
- Vedran Ćorluka
- Mario Lučić
- Boštjan Cesar
- Eddy Bosnar
- Dino Drpić Vezni igrači
- Silvio Marić
- Ante Tomić
- Ivan Bošnjak
- Mathias Chago
- Luka Modrić
- Miroslav Šarić
- Dumitru Mitu
- Zoran Mamić Napadači
- Goran Ljubojević
- Teo Kardum
- Eduardo Alves Da Silva

Poznati igrači


- Milan Antolković
- Rudolf Belin
- Alexandar Benko
- Zvonimir Boban
- Srećko Bogdan
- Petar Bručić
- Tomislav Butina
- Snježan Cerin
- Zvonimir Cimermančić
- Igor Cvitanović
- Marijan Čerček
- Vladimir Čonč
- Eduardo da Silva
- Fahrija Dautbegović
- Stjepan Deverić
- Dionizije Dvornić
- Vilson Džoni
- Franjo Gašpert
- Ivan Horvat
- Gordan Irović
- Slavko Ištvanić
- Tomislav Ivković
- Rajko Janjanin
- Dražan Jerković
- Goran Jurić
- Ratko Kacian
- Vlado Kasalo
- Zdenko Kobeščak
- Branko Kralj
- Niko Kranjčar
- Zlatko Kranjčar
- Josip Kuže
- Dražen Ladić
- Stjepan Lamza
- August Lešnik
- Luka Lipošinović
- Lav Mantula
- Silvio Marić
- Vlatko Marković
- Mladen Mladenović
- Marko Mlinarić
- Zvonimir Monsider
- Edin Mujčin
- Džemal Mustedanagić
- Stojan Osojnak
- Željko Petrović
- Robert Prosinečki
- Krešimir Pukšec
- Mladen Ramljak
- Krasnodar Rora
- Mario Stanić
- Dario Šimić
- Zlatko Škorić
- Haris Škoro
- Davor Šuker
- Dragutin Vabec
- Mark Viduka
- Marijan Vlak
- Goran Vlaović
- Franjo Wölfl
- Velimir Zajec
- Branko Zebec
- Slaven Zambata

Treneri


- 1923 - 1924 Artur Gaskel
- 1925 - 1926 Joef Branstätter
- 1926 - 1928 Imre Pozsonyi
- 1929 - 1931 James Donnelly
- 1932. Giury Molnar
- 1933. Robert Haftl
- 1935 - 1945 Marton Bukovi
- 1945 Branko Kunst
- 1945 - 1947 Marton Bukovi
- 1947. Mirko Kokotović
- 1948. Karl Mütsch
- 1948 - 1949 Bruno Knezević
- 1950 - 1952 Bernard Hügl
- 1952 - 1953 Milan Antolković
- 1953 - 1955 Ivan Jazbinšek
- 1956. Bogdan Cuvaj
- 1957. Milan Antolković
- 1957 - 1958 Gustav Lechner
- 1959 - 1960 Milan Antolković
- 1960 - 1961 Marton Bukovi
- 1961 - 1964 Milan Antolković
- 1964 - 1965. Vlatko Konjevod
- 1965 - 1967 Branko Zebec
- 1967 - 1970. Ivica Horvat
- 1970 - 1971 Zlatko Čajkovski
- 1971 - 1972 Dražan Jerković
- 1972. Stjepan Bobek
- 1973. D. Kapetanović
- 1973 - 1974 Ivan Marković
- 1974 - 1977 Mirko Bazić
- 1977 - 1978 Rudolf Belin
- 1978 - 1980 Vlatko Marković
- 1980. Ivan Marković
- 1980 - 1983 Miroslav Blažević
- 1983. Vlatko Marković
- 1984. Branko Zebec
- 1984. Tomislav Ivić
- 1985. Zdenko Kobeščak
- 1986 - 1988. Miroslav Blažević
- 1988 - 1989 Josip Skoblar
- 1989. Rudolf Belin
- 1989 - 1990 Josip Kuže
- 1990 - 1991 Vlatko Marković
- 1991 - 1992 Zdenko Kobeščak
- 1992. Vlatko Marković
- 1992 - 1994 Miroslav Blažević
- 1994. Ivan Bedi
- 1994 - 1996. Zlatko Kranjčar
- 1996 - 1997 Otto Barić
- 1997 - 1998 Marijan Vlak
- 1998. Zlatko Kranjčar
- 1998. I.Bedi / H.Braović
- 1998 - 1999 Velimir Zajec
- 1999. Ilija Lončarević
- 1999. Osvaldo Ardiles
- 1999 - 2000 Marijan Vlak
- 2000 - 2001 Hrvoje Braović
- 2001 - 2002 Ilija Lončarević
- 2002. Marijan Vlak
- 2002 - 2003 Miroslav Blažević
- 2003 - 2004 Nikola Jurčević
- 2004. Nenad Gračan
- 2005. Ilija Lončarević
- 2005. Zvjezdan Cvetković
- 2005 - Josip Kuže Dinamo category:Zagreb

Nogomet

Nogomet je najgledaniji momčadski šport na svijetu. Osnovna pravila su jednostavna:
- igraju dva sastava od 11 igrača, 10 igrača i vratar (golman)
- cilj igre je postignuti pogodak/gol više od suparnika
- igraju se dva poluvremena od 45 minuta sa stankom od 15 minuta
- gol (pogodak) je događaj kad lopta uđe u vrata/gol (prostor na terenu ograđen s 3 strane mrežom, a s jedne vratarom). Da bi se priznao, treba se dogoditi tijekom igre (u danih 90 minuta + produžeci), iz dozvoljene situacije (pogodak iz zaleđa ili neizravnog udarca - "indirekta" ne vrijedi, isto tako ne vrijedi pogodak postignut rukom).
- aut linija je uzdužni rub igrališta
- gol-aut linija je rub igrališta na kojem se nalaze vrata/gol
- ukoliko igrač prebaci loptu preko gol-aut linije na strani igrališta vlastitog sastava, protivnički sastav izvodi udarac iz kuta (korner)
- ako igrač prebaci loptu preko aut linije, igrač iz protivničkog sastava ispucava loptu natrag u igralište s tog mjesta
- kad igrač teže prekrši neko pravilo igre, dobiva žuti karton. Ako već ima žuti karton, dobiva crveni i izbačen je s utakmice. Igrač također zbog težeg prekršaja ili nešportskog ponašanja može dobiti izravni crveni karton.

Nepotpun popis država koje su postigle značajne nogometne domete

Često se tu spominju države petice, tj. pet europskih nogometnih prvenstava u kojima se "vrti" velik novac: # Engleska -zemlja osnivač nogometa
# Francuska # Njemačka # Italija # Španjolska Zatim tu su svjetski prvaci iz Južne Amerike i njihovi vječiti antagonisti:
- Brazil
- Argentina I još par europskih i dvije azijske države
- Danska
- Švedska
- Nizozemska
- Hrvatska
- Portugal
- Češka
- Rusija
- Japan
- Južna Koreja Neke afričke i dvije sa sjeverno američkog kontinenta
- Senegal
- Kamerun
- Južnoafrička Republika
- Tunis
- Bjelokosna Obala - nogomet razvijen tek ove godine

- Sjedinjene Američke Države
- Meksiko

Najpoznatije nogometne lige


- Engleska Premier Liga
- Španjolska La Liga
- Francuski Le Championat
- Njemačka Bundesliga
- Talijanska Seria A
- Hrvatska Nogometna Liga
- Američka MLS
- Turska Superliga
- Austrijska T-Mobile Liga
- Nizozemska Erdedivise
- Belgijska Jupiler Liga
- Portugalska Superliga
- Škotska Premier Liga

Najveći nogometni turniri


- Svjetsko Prvenstvo
- Europsko Prvenstvo
- UEFA Liga Prvaka
- UEFA Kup
- Kup Osvajača Kupova
- Europski Superkup
- Intertoto Kup
- Interkontinentalni Kup
- Copa Libertadores

Wikipoveznice


- Europska prvenstva u nogometu
- Svjetska prvenstva u nogometu
- Nogomet u Hrvatskoj ko:축구 ja:サッカー simple:Football (soccer) Category:Šport

Hrvatska

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Glavni grad Hrvatske je Zagreb.

Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Hrvatske Hrvatska ima:
- jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
- pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
- kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija). Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nesto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25C do 27C. Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih) Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Knin, Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)

Povijest

Glavni članak: Povijest Hrvatske Povijest Hrvatske Hrvati su slavenski narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova i kraljeva, Hrvati su 1102. godine sporazumno potpali pod vlast Mađara. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor pozvao Habsburgovce da preuzmu vlast nad Hrvatskom. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugog razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom. Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a Dalmacija je bila pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije. 1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat sa srpskim agresorom, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član.

Politika

Glavni članak: Politika Hrvatske Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se na pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države predlaže predsjednika Vlade, kojeg imenuje Sabor. Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: 15.1. - 15.7. i 15.9.-15.12. Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Hrvatska ima trojni sustav sudstva: vrhovni sud, županijske sudove i općinske sudove. Ustavni sud presuđuje u pitanjima koji se tiču ustava. Istaknuti hrvatski političari: Ljudevit Gaj, Josip Broz Tito, Stjepan Radić, Ante Radić, Maksimilijan Vrhovac, Ante Starčević, ban Josip Jelačić, Ivo Sanader, Stjepan Mesić, Vlatko Pavletić, Ivica Račan, Gojko Šušak, Miomir Žužul, Franjo Tuđman, Zlatko Tomčić, Ante Trumbić, Ante Pavelić, Kolinda Grabar-Kitarović, Mate Granić, August Cesarec, Milan Bandić, Slaven Letica, Josip Juraj Strossmayer, Vladimir Bakarić, Vladimir Nazor, Petar Velebit, Savka Dapčević - Kučar, Mika Tripalo, grof Janko Drašković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Eugen Kvaternik.

Županije

Glavni članak: Hrvatske županije Hrvatske županije Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad
- koji ima status županije: # Zagrebačka # Krapinsko-zagorska # Sisačko-moslavačka # Karlovačka # Varaždinska # Koprivničko-križevačka # Bjelovarsko-bilogorska # Primorsko-goranska # Ličko-senjska # Virovitičko-podravska # Požeško-slavonska # Brodsko-posavska # Zadarska # Osječko-baranjska # Šibensko-kninska # Vukovarsko-srijemska # Splitsko-dalmatinska # Istarska # Dubrovačko-neretvanska # Međimurska # Grad Zagreb
- Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis gradova u Hrvatskoj po županijama
Popis općina u Hrvatskoj

Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske Gospodarstvo se zasniva na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda. Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Situaciju otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. BDP po stanovniku u Zagrebu je otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Od prve sljedeće najrazvijenije i najbogatije regije Istre glavni je grad, mjereno po BDP-u per capita, također gotovo trostruko bogatiji. Drugi i treći grad (Split i Rijeka) su više nego trostruko u zaostatku za Zagrebom, dok su najnerazvijenija područja gotovo deset puta siromašnija i nerazvijenija od metropole. Ggotovo u pravilu, najsiromašniji su dijelovi države oni koji su bili pod okupacijom tijekom rata, bez obzira na komparativne prirodne prednosti koje pojedini od njih imaju.

Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske Većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (oko 90%). Glavne manjine su Srbi (4.5%), Bošnjaci, Talijani, Mađari i drugi. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki. Glavna vjera je katoličanstvo (87%), a postoje i vjerske manjine (pravoslavci, muslimani, židovi). Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu.

Kultura

Glavni članak: Kultura Hrvatske Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta. Hrvatska je dala mnoge umjetnike i znanstvenike svjetskog glasa kao što su kipar Ivan Meštrović, fizičar Ruđer Bošković, fizičar Nikola Tesla, metematičar Marin Getaldić, seizmolog Andrija Mohorovičić i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji i znanstvenici, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero), Faust Vrančić (padobran), Vladimir Prelog i Lavoslav Ružička, tu su još književnici kao Ivan Mažuranić, Ivana Brlić-Mažuranić, Ksaver Šandor Gjalski, Nikola Zrinski, Josip Kozarac, Ivan Kozarac, Dragutin Tadijanović, Josip Eugen Tomić, August Cesarec, Eugen Kumičić, Ivan Aralica, Dobriša Cesarić, Ante Kovačić, Ivan Goran Kovačić, Hanibal Lucić, Vesna Parun, Božica Jelušić, Petar Hektorović, Marija Jurić Zagorka, Vjenceslav Novak, Petar Preradović, Pavao Pavličić, Fran Krsto Frankopan, Andrija Kačić Miošić, Miroslav Krleža, August Šenoa, Antun Branko Šimić, Silvije Strahimir Kranjčević, Antun Gustav Matoš, Slavko Kolar, Marin Držić, Marko Marulić, Ivan Gundulić, Vladimir Nazor, Tin Ujević, Ivo Andrić, Stanko Vraz, Ljudevit Gaj i dr., te skladatelji Josip Runjanin, Ferdo Livadić, Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc i Antun Mihanović. .
Državni blagdani (neradni dani)
Datum Ime Napomene
1. siječnja Nova godina
6. siječnja Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak klizni datum
1. svibnja Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa Tijelovo klizni datum
22. lipnja Dan antifašističke borbe
25. lipnja Dan državnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenog Svi sveti
25. prosinca Božić
26. prosinca Sveti Stjepan

Vanjske poveznice


- [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog]
- [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko]
- [http://www.hrvatska.net Hrvatska.NET - Tražilica, novosti, zajednica...]
- [http://www.crodream.com Hrvatski oglasnik...] Category:Države svijeta fiu-vro:Horvaatia ja:クロアチア ko:크로아티아 th:ประเทศโครเอเชีย zh-min-nan:Hrvatska

1911

----

Događaji


- Osnivanje Der Blaue Reiter u Münchenu
- 14. prosinca - Roald Amundsen i njegov tim su prvi ljudi na zemljinom južnom polu

Rođenja


- 16. siječnja - Zvonimir Kulundžić, hrvatski publicist, bibliolog i povjesničar († 1994.)
- 15. veljače - Grigor Vitez, hrvatski pjesnik, dječji pisac, prevoditelj († 1966.)
- 15. svibnja - Max Frisch, švicarski književnik († 1991.)
- 14. listopada - Ivo Kozarčanin, hrvatski književnik († 1941.)

Smrti


- 18. svibnja - Gustav Mahler, austrijski skladatelj i dirigent (
- 1860.)
- 18. lipnja - Franjo Kuhač, hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar (
- 1834.)
- 22. lipnja - Augustin Čengić, hrvatski pisac (
- 1855.)
- 26. rujna - Andrija Fijan, hrvatski glumac i redatelj (
- 1851.) Category:Godine ja:1911年 ko:1911년 ms:1911 simple:1911 th:พ.ศ. 2454

Maksimir

Maksimir je zagrebačka gradska četvrt u kojoj se nalaze istoimena park-šuma i stadion NK Dinamo. Park-šumu Maksimir, prvu u jugoistočnoj Europi (otvorena 1794. godine), dao je 1839. urediti prema zamisli biskupa Maksimilijana Vrhovca biskup Juraj Haulik u engleskom pejsažnom stilu. U parku je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalaze i četiri jezera (što prirodna, što umjetna). Na južnom kraju park-šume nalazi se Zoološki vrt grada Zagreba. Poznatiji dijelovi gradske četvrti su: Laščina, Rebar, Gornji Bukovac i napose bivše selo Remete u kojem se nalazi Crkva uznesenja blažene djevice Marije s franjevačkim samostanom. U crkvi se nalazi čudesni kip Majke božje Remetske, te su zbog toga Remete jedne od najznačajnih Marijanskih svetišta u Hrvatskoj. U Maksimiru živi preko 50.000 stanovnika (2005.), teritorijalno je podijeljen u 11 mjesnih samouprava. Category: Zagreb

1945

----

Događaji


- raspad NDH
- kraj Drugog svjetskog rata
- stvorena socijalistička Jugoslavija
- 2. veljače - Drugi svjetski rat: Konferencija na Jalti (Krim).
- 29. kolovoza. - Sovjeti isprobali svoju prvu atomsku bombu

Rođenja


-

Smrti


- 22. siječnja - Else Lasker-Schüler, njemačka književnica (
- 1869.)
- ožujak - Anne Frank, autorica poznatog "Dnevnika Anne Frank" (
- 1929.)
- 12. travnja - Franklin Delano Roosevelt, američki političar (
- 1882.)
- 18. travnja - Albert Haler, hrvatski estetičar, esejist, kritičar, književni povjesničar (
- 1883.)
- 22. travnja - Käthe Kollwitz, njemačka likovna umjetnica (
- 1867.)
- 20. srpnja - Paul Valéry, francuski književnik (
- 1871.)
- 26. rujna - Béla Bartók, mađarski skladatelj i pijanist (
- 1881.) Category:Godine ja:1945年 ko:1945년 ms:1945 simple:1945 th:พ.ศ. 2488

Komunizam

Komunizam je pojam koji ima više značenja tj. može se koristi za opisivanje socijalnog i ekonomskog sistema, ideologije koja podržava takav sistem ili političkog pokreta koji pokušava sprovesti uvođenje komunističkog sustava. Komunizam su definirali Karl Marx i Friedrich Engels 1848. u knjižici sa naslovom "Komunistički manifest" koja je bila prvo objavljena u Londonu. Komunistički manifest je definirao utopiju - komunizam gdje svi rade i uzimaju prema svojim potrebama, a u takvom društvu ne postoji privatno vlasništvo, kapitalizam a ni država. Mnoge ideje koje su Marx i Engels iznjeli nisu bile nove i one su se pojavile prije u dijelima Platona ("Država"), te u dijelu sir Thomasa Morea ("Utopija"), no oni su uskadili te ideje sa tadašnjim vremenom i shvaćanjima. Komunistički manifest je nastao iz kritike tadašnjeg kapitalističkog društva i rastuće industrijalizacije u Europi i u SAD. Komunistički manifest je doveo do stvaranja komunističkih pokreta u mnogim zemljama, i u ranom 20. stoljeću je postala osnova boljševizma i Treće internacionale. Ideje komunizma u interpretaciji Vladimira Iljiča Lenjina dovele su do stvaranja Sovjetskog saveza i kasnijem rasprostranjenju komunizma kao državnog poretka u mnogim zemljama svijeta (vidi Popis komunističkih država). Sve interpretacije bile su daleko od komunizma koji je bio iznesen u Komunističkom manifestu, tj. utopijskog poretka.

Pogledajte na Wikipediji


- Internacionala ko:공산주의 ms:Komunisme zh-min-nan:Kiōng-sán-chú-gī ja:共産主義 nb:Kommunisme simple:Communism Category: država

1993

----

Događaji


-

Rođenja


-

Smrti


- 2. siječnja - Rudi Supek, hrvatski filozof, sociolog i pedagog (
- 1913.)
- 20. siječnja - Audrey Hepburn, američka filmska i kazališna glumica (
- 1929.)
- 17. ožujka - Edo Kovačević, hrvatski slikar (
- 1906.)
- 7. lipnja - Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda (
- 1964.)
- 12. srpnja - Antun Šoljan, hrvatski književnik (
- 1932.)
- 31. listopada - Federico Fellini, talijanski režiser (
- 1920.) Category:Godine als:1993 ja:1993年 ko:1993년 ms:1993 simple:1993 th:พ.ศ. 2536

2000

---- 2000. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a prvi dan joj je subota. Moderna kultura je smatra i početkom 21. stoljeća i 3. tisućljeća, iako je to po strogim kriterijima gregorijanskog kalendara zapravo 2001. 2000. je bila međunarodna godina kulture mira i svjetska godina matematike.

Događaji


- 1. siječnja - Diljem svijeta se slavi dolazak novog tisućljeća. Milenijski bug prošao je bez ozbiljnih i rasprostranjenih računalnih problema koji su bili predviđani.
- 14. veljače - Svemirska letjelica NEAR Shoemaker ušla je u orbitu oko asteroida 433 Eros i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.
- 26. ožujka - Vladimir Putin izabran za predsjednika Rusije.
- 3. svibnja - Konjunkcija svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića Urana. Na malom području neba sreli su se Sunce i Mjesec, te planeti Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn.
- 10. lipnja - Početak europskog nogometnog prvenstva u zajedničkoj organizaciji Belgije i Nizozemske.
- 2. srpnja - Nogometna reprezentacija Francuske postala je novi europski prvak pobijedivši reprezentaciju Italije u finalu europskog prvenstva rezultatom 2:1.
- 25. srpnja - Nadzvučni putnički zrakoplov Concorde srušio se nedugo nakon polijetanja iz Pariza, a u nesreći je poginulo svih 109 putnika i članova posade, te petero osoba na kopnu.
- 12. kolovoza - Ruska podmornica Kursk potonula je u Barentsovom moru, a u nesreći je poginulo svih 118 osoba u njoj.
- 15. rujna - Otvorene su Ljetne Olimpijske igre u Sydneyju, a održavale su se u sljedeća dva tjedna.
- 4. listopada - Slobodan Milošević napušta mjesto predsjednika Srbije nakon velikih prosvjeda diljem države i povlačenja ruske podrške.
- 5. listopada - Masovne demonstracije u Beogradu
- 7. studenog - George W. Bush je pobijedio Ala Gorea na američkim predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi Floridi.
- 16. studenog - Bill Clinton postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio Vijetnam.
- 28. studenog - Ukrajinski političar Oleksander Moroz javno je optužio predsjednika Leonida Kučmu za sudjelovanje u ubojstvu novinara Georgija Gongadzea.
- 30. prosinca - U više eksplozija bombi na različitim mjestima u glavnom gradu Filipina poginule su 22 osobe, a ozlijeđeno ih je oko stotinu.

Smrti


- 27. siječnja - Mladen Crnobrnja, glumac
- 2. veljače - Dragan Zarić, glumac
- 14. veljače - Antun Nalis, glumac
- 10. ožujka - Ivo Robić, pjevač
- 17. ožujka - Kruno Valentić, glumac
- 1. srpnja - Walter Matthau, glumac
- 15. kolovoza - Ena Begović, glumica
- 23. kolovoza - Milivoje Tomić, glumac
- 27. kolovoza - Ante Zaninović, producent animiranih filmova
- 11. listopada - Matija Ljubek, hrvatski kanuist
- 7. prosinca - Vlado Gotovac, publicist i političar
- 8. prosinca - Dragutin Vunak, redatelj i scenarist
- 27. prosinca - Radovan Devlić, autor stripova i crtanih filmova Category:Godine als:2000 ja:2000年 ko:2000년 ms:2000 simple:2000 th:พ.ศ. 2543 zh-min-nan:2000 nî

Kup velesajamskih gradova

Međunarodno nogometno natjecanje klubova predstavnika europskih država. Započeto 1955. godine, a posljednje izdanje odigrano je u sezoni 1970/71. Ukinut u korist Kupa UEFA.

Povijest

Inicijator je bio Švicarac Thommen, potpredsjednik UEFA-e, koji je 1955. u Baselu okupio predstavnike 10 europskih velesajamskih gradova (Barcelona, Basel, Birmingham, Frankfurt, Kopenhagen, Laussane, Leipzig, London, Milano i Zagreb)i predložio organizaciju natjecanja gradskih reprezentacija. Prvo izdanje zamišljeno je kao dvogodišnje natjecenje ali se protegnulo na tri godine. I slijedeća dva izdanja, 1958-60. i 1960-61., održana su kao natjecanja gradskih vrsta, a od sezone 1961-62. postaje jednosezonsko klupsko natjecanje u koje je svaki član UEFA-e imao pravo poslati do tri sudionika. Broj sudionika, konkurencija i ugled stalno su rasli. Od sezone 1971-72. organizaciju preuzima UEFA i mijenja mu naziv u Kup UEFA. Zagrebački Dinamo bio je pobjednik natjecanja 1967. i finalist 1963.

Pobjednici


- 1955-58. Barcelona (Španjolska)
- 1958-60. Barcelona (Španjolska)
- 1960/61. Roma (Italija)
- 1961/62. Valencia (Španjolska)
- 1962/63. Valencia (Španjolska)
- 1963/64. Zaragoza (Španjolska)
- 1964/65. Ferencvaros (Mađarska)
- 1965/66. Barcelona (Španjolska)
- 1966/67. Dinamo Zagreb (Jugoslavija)
- 1967/68. Leeds United (Engleska)
- 1968/69. Newcastle United (Engleska)
- 1969/70. Arsenal (Engleska)
- 1970/71. Leeds United (Engleska) Kategorija:Međunarodna športska natjecanja category:nogomet

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad. Zagreb danas predstavlja administrativno, ekonomsko, kulturno i znanstveno srce Hrvatske. I lokacijom i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka.

Osnovni podaci

Zemljopisni položaj Zemljopisna širina: 45.815 stupnjeva sjeverno, zemljopisna dužina: 15.98306 stupnjeva istočno. Zagreb se nalazi ispod gore Medvednice, na jugozapadnom kutu Panonske ravnice, na sjevernoj obali rijeke Save. Dio grada se proširio i na južnu obalu rijeke (Novi Zagreb. Kao raskrižje putova, Zagreb se nalazi na glavnoj kopnenoj magistrali koja spaja Srednju Europu s Malom Azijom, te također na jednom od najlakšim pristupa Jadranskom moru s Panonske ravnice. Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (GMT +1) Klima kontinentalna prosječna ljetna temperatura: 20° C prosječna zimska temperatura: 1° C Stanovništvo: 779.145 (2001.) Površina: 650 km2 Institucije: Sveučilište, 10 kazališta, 21 muzej, 14 galerija, 12 umjetničkih zbirki

Povijest

U pisanim izvorima Zagreb se prvi puta spominje 1094., utemeljenjem Biskupije.
- 1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV postaje slobodni kraljevski grad.
- 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
- 1669. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta.
- 1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).
- 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava nezavisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.

Demografija

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, 415.153 žena i 363.992 muškaraca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosjećna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a ima i nacionalnih manjina od kojih su značajnije skupine: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva, Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima. Najveći gradski kvartovi su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Kvartovi: Brezovica (10.884), Črnomerec (38.762), Donja Dubrava (35.944), Gornja Dubrava (61.388), Donji Grad (45.108), Gornji Grad- Medveščak (36.384), Maksimir (49.750), Novi Zagreb istok (65.301), Novi Zagreb zapad (48.981), Pešćenica (58.283), Podsljeme (17.744), Podsused (42.360), Sesvete (59.212), Stenjevec (41.257), Trešnjevka jug (67.162), Trešnjevka sjever (55.358), Trnje (45.267)

Kultura i sport

Kultura

Trnje Trnje Grad Zagreb nadležan je za 38 kulturnih institucija u koje je uključeno 10 gradskih muzeja, od kojih su najvažniji Muzej grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt i Muzej suvremene umjetnosti. U okviru gradske uprave djeluje 14 centara za kulturu. Grad je vlasništvu 7 gradskih kazališta, a u Hrvatskom narodnom kazalištu sudjeluje sa 50% vlasništva. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga i Zagrebačka filharmonija u vlasinštvu su Grada Zagreba.
- Kazališta
  - Hrvatsko narodno kazalište
  - Exit
  - Gavella
  - Kerempuh Ilica 31., ranije Jazavac
  - Komedija
  - Off Theatar bagatella
  - Teatar ITD
  - Zekaem Teslina 7 [http://www.zekaem.hr]
- Galerije
- Knjižnice
  - KGZ [http://www.kgz.hr]
    - Gradska Knjižnica
    - Knjižnica Knežija[http://www.kgz.hr/knezija/default.asp]
      - ZAGRABIENSIA zavičajna zbirka Zagrepcana
- Muzeji
  - Arheološki muzej
  - Etnografski muzej
  - Hrvatski muzej arhitekture HAZU
  - Hrvatski muzej naivne umjetnosti
  - Hrvatski povijesni muzej
  - Hrvatski prirodoslovni muzej
  - Hrvatski športski muzej
  - Lovački muzej
  - Muzej grada Zagreba
  - Muzej hrvatskih telekomunikacija
  - Muzej Mimara
  - Muzej suvremene umjetnosti
  - Muzej za umjetnost i obrt
  - Muzejski dokumentacijski centar
  - Tehnički muzej
  - Tifološki muzej
- Knjižare
  - Algoritam
  - Booksa
  - Ljevak
  - Profil
  - Tamaris
- Antikvarijati (knjige) Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:
  - Bono - Kaptol 29.
  - Brala - kraj Botaničkog vrta, adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990, relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.
  - Jesenski i Turk - također otvoren poslije 1990, posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).
  - Moderna vremena - Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova
  - Okić - Petrinjska 83, otvoren 2003 ili 2004 (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora
  - Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu Napomena: ima još nekoliko antikvarijata knjigama u Zagrebu, no u ovom trenutku nije poznato njihovo ime/točna lokacija (neki su se selili, itd.)

Sport

Poznatiji profesionalni timovi iz Zagreba
- Atletika
  - AK Mladost
- Košarka
  - KK Cibona
  - KK Zagreb
- Nogomet
  - NK Dinamo
  - NK Zagreb
- Rukomet
- Vaterpolo

Obrazovanje

Sveučilište Sveučilište u Zagrebu najstarije je Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. Znanstvene institucije U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Zagreb je sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Srednje škole


- I. tehnička škola TESLA [http://www.tesla.hr]

Gimnazije


- [http://www.spogi.hr/ Sportska gimnazija]
- [http://www.prvagimnazija.hr/ I. gimnazija]
- [http://gim2zg.skolstvo.htnet.hr/ II. gimnazija]
- [http://3.gimnazija.skole.htnet.hr/ III. gimnazija]
- [http://www.petagimnazija.hr/ V. gimnazija]
- [http://public.carnet.hr/9gimnazija/ IX. gimnazija]
- [http://www.deseta.hr X. gimnazija]
- [http://skole.htnet.hr/ss-zagreb-512/skola/ XII. gimnazija]
- [http://pubwww.srce.hr/XIIIgim/ XIII. gimnazija]
- [http://klasicna.gimnazija.skole.htnet.hr/ Klasična gimnazija]
- [http://www.mioc.hr XV. gimnazija]
- [http://www.16gimnazija.hr/ XVI. gimnazija]

Fakulteti i akademije


- Akademija dramske umjetnosti
- Akademija likovnih umjetnosti
- Agronomski fakultet [http://www.agr.hr/ AGR]
- Arhitektonski fakultet [http://www.arhitekt.hr http://www.arhitekt.hr/]
  - Studij dizajna pri arhitektonskom fakultetu [http://www.studijdizajna.com http://www.studijdizajna.com/]
- Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
- Ekonomski fakultet [http://www.efzg.hr/ http://www.efzg.hr/]
- Fakultet elektrotehnike i računarstva [http://www.fer.hr/ FER]
- Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
- Fakultet političkih znanosti
- Fakultet prometnih znanosti [http://www.fpz.hr FPZ]
- Fakultet strojarstva i brodogradnje [http://www.fsb.hr/ FSB]
- Kineziološki fakultet
- Farmaceutsko-biokemijski fakultet
- Filozofski fakultet [http://www.ffzg.hr/ http://www.ffzg.hr/]
- Geodetski fakultet
- Građevinski fakultet [http://www.grad.hr/ http://www.grad.hr/]
- Grafički fakultet [http://www.grf.hr GRF]
- Katolički bogoslovni fakultet
- Medicinski fakultet [http://www.mef.hr/ http://www.mef.hr/]
- Muzička akademija [http://www.muza.hr/ MUZA]
- Pravni fakultet [http://www.pravo.hr/ http://www.pravo.hr/]
- Prehrambeno-biotehnološki fakultet [http://www.pbf.hr/ http://www.pbf.hr/]
- Prirodoslovno-matematički fakultet [http://www.pmf.hr/ http://www.pmf.hr/]
- Rudarsko-geološko-naftni fakultet
- Stomatološki fakultet [http://www.sfzg.hr/ http://www.sfzg.hr/]
- Šumarski fakultet
- Tekstilno-tehnološki fakultet
- Učiteljska akademija [http://www.uazg.hr/ http://www.uazg.hr/]
- Veterinarski fakultet
- Visoka škola za sigurnost [http://www.vss.hr www.vss.hr]

Znamenitosti

Učiteljskoj akademiji S obzirom na svoju dugu povijest, Zagreb je pun mjesta koja vrijedi vidjeti, bilo turistu koji prvi puta dolazi u Zagreb, ili čovjeku rođenom u Zagrebu, koji često hoda Zagrebom znajući malo ili ništa o njegovoj bogatoj povijesti. Slijedi kraći popis spomenika ili znamenitosti Zagreba:
- kip bana Josipa Jelačića na glavnom gradskom trgu (Trg bana Josipa Jelačića)
- kip kralja Tomislava kraj Glavnog kolodvora (Tomislavov trg)
- tzv. Lenucijeva potkova - zona parkova od Glavnog kolodvora do Trga bana Jelačića ([http://www.zg360.com/Panorame/Tomislavov.html Tomislavov trg s Umjetničkim paviljonom], Strossmayerov trg, [http://www.zg360.com/Panorame/Zrinjevac.html Zrinjevac])
- Gornji grad (katedrala, crkva sv. Marka, kula Lotrščak, [http://www.zg360.com/Panorame/Stros.html Strosmayerovo šetalište], kamenita vrata...)
- [http://www.zg360.com/Panorame/Zdenac.html Zdenac života i Hrvatsko narodno kazalište]
- groblje Mirogoj
- Medvednica (Sljeme, stari grad Medvedgrad)
- perivoj Maksimir
- Dom hrvatskih likovnih umjetnika (popularna Džamija) - arhitekt Muzeja bio je kipar Ivan Meštrović

Korisne informacije


- Prehrana
- Kavane i barovi

Vanjske poveznice


- [http://www.cromaps.com/vacmap/zagreb_index.htm Interaktivi kartografski sustav za pretraživanje i automatsko pozicioniranje ulica, gradova]
- [http://www.zagreb.hr službene stranice grada Zagreba]
- [http://www.zagreb-info.com/ Zagreb Katalog]
- [http://www.spansko.net naselje Špansko]
- [http://www.zg360.com/ QTVR panoramske slike Zagreba] Category:Glavni gradovi Category:Hrvatski gradovi Category:Hrvatske županije ja:ザグレブ ko:자그레브 simple:Zagreb th:ซาเกร็บ

Rukomet

Rukomet je ekipni sport, u kojem igra 6 igrača + vratar na jednoj strani, protiv isto tako formirane suparničke ekipe. Igra traje dva puta po 30 minuta, a cilj je dati više golova od protivnika. Kategorija:Šport ko:핸드볼 ja:ハンドボール

Austro-Ugarska

] Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima iz kuće Habsburg. U njoj su živjeli Nijemci, Talijani, Hrvati, Mađari, Poljaci, Rumunji, Rusini, Slovaci, Česi, Srbi, Slovenci i drugi narodi. = Povijest = Austro-Ugarska je utemeljena 8. lipnja 1867. Austro-ugarskom nagodbom kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu. Nakon što je Prusija 1866. u bitci kod Sadowe porazila Njemački savez s Austrijom na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća Habsburg smatrala je nužnim postizanje dogovora s Mađarskom čije je težnje za neovisnošću ugušila 1849. uz pomoć Rusije. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih država Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te habsburškim carem kao državnim poglavarom ustavne monarhije. Ovakvo se državno uređenje često opisuje izrazom realna unija. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi višenacionalne države. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tek je pred kraj prvog svjetskog rata, početkom listopada 1918. Karlo IV. (I.) "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a Čehoslovačka, Poljska, Banatska Republika i Država SHS proglasili su neovisnost čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati. Odcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim ugovorima u Saint Germainu s Austrijom i Trianonu s Mađarskom.

Ustroj Austro-Ugarske

Tek osnovana dvojna monarhija trebala je biti zajednica dviju država, Austrije i Mađarske, utemeljena na istopravnosti obiju država. Vanjska politika, vanjska trgovina kao i vojne snage su trebale biti pod zajedničkom upravom (stvarna zajednica) a austrijski car Franjo Josip I. (1867. – 1916.) je bio zajednički poglavar dvojne monarhije, u Mađarskoj okrunjen za kralja. Zemlje pod vladavinom Austrije (Cislajtanija) su se označavale samo sa "k. u. k." ("kaiserlich-königlich", pri čemu se "königlich" odnosilo na češku kraljevsku tradiciju, koju je titula cara u sebi nosila), dok su se ustanove zemlje pod mađarskim vladavinom (Translajtanija) označavale oznakom "m.kir." ("magyar kiràly") ili "kgl.ung." ("königlich ungarisch"). U okviru austrijske, ali i mađarske ovlasti, pojedina područja, kao što su Galicija i Hrvatska, uživala su poseban status i imala su svoje posebne upravne strukture. Vlast u Austro-Ugarskoj bila je podijeljena između tri strukture:
- Mađarske vlade
- Austrijske vlade
- objedinjene vlade pod okriljem monarha Ujedinjeno ministarsko vijeće imalo je ovlasti nad zajedničkim poslovima, a bilo je sačinjeno od tri ministra ujedinjenih resora (financije, vojska i vanjska politika), predsjednikâ vlade oba dijela monarhije, nekolicine nadvojvoda i monarha. Dva poslanička izaslanstva, austrijsko i mađarsko, sastajala su se odvojeno i izglasavala proračun Ujedinjenog ministarskog vijeća i na taj način utjecala na zajedničku administraciju. Ministri su bili odgovorni samo monarhu, koji je odlučivao o vanjskoj i vojnoj politici. Preklapanje odgovornosti između ujedinjenog ministarstva i ministara oba dijela monarhije uzrokovalo je sukobe i neučinkovitost, pri čemu je i vojska bila žrtva istih problema. Naime, svaki je dio sam odlučivao o broju ročnika, upotrebi i preustroju vojne službe, reguliranju obveza civilnih vlasti prema vojsci. Svaka polovica dvojne monarhije je koristila svaku i najmanju šansu kako bi ometala zajedničke operacije za vlastite interese. Odnosi između dvije polovice monarhije u smislu financijskih doprinosa svake vlade u zajedničku riznicu bili su 1867. utvrđeni Nagodbom koja se obnavljala svakih deset godina uz duge rasprave. Razlike između austrijskog i mađarskog dijela eskalirale su sredinom 1900-ih i uzrokovale ustavnu krizu Monarhije – razlog je bila nesuglasnost glede jezika zapovijedanja u mađarskim vojnim postrojbama, produbljena dolaskom na vlast Mađarske nacionalne koalicije u travnju 1906. godine. Dogovori o ustroju monarhije nakon toga se nisu mogli postići i privremeno je obnavljan stari dogovor, i to u listopadu 1907. i studenom 1917. godine. ja:オーストリア・ハンガリー帝国 ko:오스트리아-헝가리

Hrvati

Hrvati su narod u skupini južnih Slavena koji uglavnom nastanjuje područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine (gdje su jedan od konstitutivnih naroda). Znatne hrvatske manjine žive u Vojvodini (od toga najviše u Bačkoj i Srijemu, ali ima hrvatskih sela i u Banatu) i austrijskoj pokrajini Gradišće, u Mađarskoj, u zapadnim pograničnim područjima i pokrajinama Zala, Baranja i Bacs-Kiskun, te u Sloveniji, u pograničnim područjima prema Hrvatskoj, od kojih nešto značajnije u Beloj Krajini. Hrvati se često određuju kroz vezanost uz katoličanstvo i hrvatski jezik. hrvatski jezik Hrvata ima oko četiri milijuna u Hrvatskoj i oko 600 000 u Bosni i Hercegovini, te oko 100,000-200,000 u ostalim zemljama bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji. Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini,no to bitno zavisi o mjerilima po kojima možemo nekoga smatrati Hrvatom. Naime velikom većinom potomci naših iseljenika NE GOVORE naš jezik. Najveće emigrantske skupine žive u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever, zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i važne hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi. Zaštitnik Hrvata je sveti Josip.

Podrijetlo Hrvata

Podrijetlo Hrvata prije velike seobe naroda nije sigurno. Jedna teorija kaže da Hrvati potječu iz stare Perzije, današnjeg Irana. Prvi navod njihova imena, Horovathos, nalazi se na dva kamena ispisana grčkim pismom iz 200. godine, nađenima u luci Tanais na poluotoku Krim. Oba kamena se čuvaju u arheološkom muzeju ruskog grada Petrograda. Početkom 7. stoljeća, Hrvati su napustili područje sjeverno od Karpata i istočno od rijeke Visle (tzv. Bijela Hrvatska) i naselili se na zapadnim Dinaridima. Vidi: Povijest Hrvata Genetika kaže da većina današnjih Hrvata ima miješani genotip sličan ostalim Slavenima, ali glavna skupina gena specifičnog je genetičkog podrijetla, naslijeđenog od predslavenskih stanovnika Hrvatske i Bosne. Vidi: Genetičko podrijetlo Hrvata

Hrvati u svijetu


- Bosna i Hercegovina...472,000
- Sjedinjene Države...252,000
- Njemačka...231,000
- Čile...130,000
- Srbija i Crna Gora...114,000
- Rumunjska...80,000
- Australija...70,000
- Kanada...62,000
- Austrija...60,000
- Madžarska...32,000
- Švedska...26,000
- Italija...23,000
- Švicarska...23,000
- Libija...16,000
- Makedonija...4,000
- Argentina...3,600
- Urugvaj...3,300
- Češka...3,000
- Novi Zeland...2,400
- Slovačka...1,100
- Ukrajina...5,000
- Danska...500
- Rusija...500 -prema Joshua projektu (osim za Čile).

Gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata

Kriterij koncentracije je bio velik apsolutni broj Hrvata i/ili značajan postotak Hrvata. Kao stanovnici su uzeti trajno naseljeni i stanovništvo "na privremenom radu". Hrvatska: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Varaždin Bosna i Hercegovina: Mostar, Sarajevo, (prije srpske agresije, i Banja Luka) Srbija: Subotica, Sombor, Beograd Crna Gora: Kotor, Tivat Mađarska: Budimpešta, Pečuh Austrija: Beč, Željezno (Eisenstadt) Italija: Trst, Milano Njemačka: München, Stuttgart, Berlin, Mainz Sjedinjene Američke Države: Pittsburgh, Chicago, Cleveland, New York, Fresno, San Pedro, Los Angeles Kanada: Toronto Čile: Punta Arenas, Santiago Argentina: Buenos Aires, Rosario Brazil: JAR: Australija: Sydney, Melbourne, Perth Novi Zeland: Auckland category:Bosna i Hercegovina

Nogomet

Nogomet je najgledaniji momčadski šport na svijetu. Osnovna pravila su jednostavna:
- igraju dva sastava od 11 igrača, 10 igrača i vratar (golman)
- cilj igre je postignuti pogodak/gol više od suparnika
- igraju se dva poluvremena od 45 minuta sa stankom od 15 minuta
- gol (pogodak) je događaj kad lopta uđe u vrata/gol (prostor na terenu ograđen s 3 strane mrežom, a s jedne vratarom). Da bi se priznao, treba se dogoditi tijekom igre (u danih 90 minuta + produžeci), iz dozvoljene situacije (pogodak iz zaleđa ili neizravnog udarca - "indirekta" ne vrijedi, isto tako ne vrijedi pogodak postignut rukom).
- aut linija je uzdužni rub igrališta
- gol-aut linija je rub igrališta na kojem se nalaze vrata/gol
- ukoliko igrač prebaci loptu preko gol-aut linije na strani igrališta vlastitog sastava, protivnički sastav izvodi udarac iz kuta (korner)
- ako igrač prebaci loptu preko aut linije, igrač iz protivničkog sastava ispucava loptu natrag u igralište s tog mjesta
- kad igrač teže prekrši neko pravilo igre, dobiva žuti karton. Ako već ima žuti karton, dobiva crveni i izbačen je s utakmice. Igrač također zbog težeg prekršaja ili nešportskog ponašanja može dobiti izravni crveni karton.

Nepotpun popis država koje su postigle značajne nogometne domete

Često se tu spominju države petice, tj. pet europskih nogometnih prvenstava u kojima se "vrti" velik novac: # Engleska -zemlja osnivač nogometa
# Francuska # Njemačka # Italija # Španjolska Zatim tu su svjetski prvaci iz Južne Amerike i njihovi vječiti antagonisti:
- Brazil
- Argentina I još par europskih i dvije azijske države
- Danska
- Švedska
- Nizozemska
- Hrvatska
- Portugal
- Češka
- Rusija
- Japan
- Južna Koreja Neke afričke i dvije sa sjeverno američkog kontinenta
-