Home About us Products Services Contact us Bookmark
:: wikimiki.org ::
Prag

Prag

Prag (češki Praha) je glavni i s 1,2 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njeno kulturno i gospodarsko središte. Zemljopisno leži u sredini Češke kotline na rijeci Vltavi, desnom pritoku Labe. Uz stanovnike zabilježene u službenoj statistici, pretpostavlja se da u Pragu živi još oko 300.000 neprijavljenih osoba, tako da se ukupan broj stanovnika penje do 1,5 milijuna. Ima dobro očuvanu srednjovjekovnu gradsku jezgru: Hradčani i Malá Strana na lijevoj obali te Staré Město i Nové Město (Stari i Novi grad) na desnoj obali Vltave. Zbog svog položaja neposredno na rijeci jezgra je u prošlosti često bila izložena poplavama. Grad se počeo brže razvijati nakon izgradnje željeznice 1848. kada je ugljen iz bazena Kladno omogućio razvoj metalurgije što je dovelo do povećanja broja stanovnika. Godine 1830. u Pragu je živjelo 180.000 ljudi, a godine 1910. već 224.000. Grad je postao snažno industrijsko središte i postupno uključio u svoj sastav susjedna manja naselja kao industrijske gradske četvrti pa su tako nastali Liben s pristanišnim bazenom Vysočany, Hloubetin, Karlin i Smichov s tvornicama strojeva, vozila, vagona, stakla, papira i prehrambenih proizvoda. Prag je postao i trgovački centar te veliko željezničko čvorište, a tome su kasnije pridodane i cestovne veze te velika zračna luka Ruzyně udaljena samo 10 km od gradskog središta. Prag je od 1918. do 1939, odnosno od 1945. do 1993. bio glavni grad Čehoslovačke. Jedna je od rijetkih prijestolnica Srednje Europe koja je u drugom svjetskom ratu ostala gotovo potpuno pošteđena ratnih razaranja. Zbog izvrsno očuvane srednjoeuropske arhitekture postao je, pogotovo nakon završetka hladnog rata, jedno od najpopularnijih srednjoeuropskih turističkih odredišta i omiljena lokacija za snimanje mnogih filmova s povijesnom tematikom, čemu je pridonijela i gotovo stoljetna tradicija proizvodnje vlastitih filmova. Kategorija:Češka Kategorija:Glavni gradovi ko:프라하 ja:プラハ simple:Prague

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i metropola) određuje se na sljedeće načine:
- Obično je glavni grad države ili političkog subjekta onaj grad u kojem je vlada.
- Obično se glavni grad navodi u zakonu.
- Obično je glavni grad središte važnih djelatnosti.
- U kraljevini, glavni grad je obično mjesto kraljevskog dvora (koji se može premještati). Država ili politički subjekt može imati više od jednog službenog glavnog grada. Glavni grad ne mora biti sjedište vlade. Može se čak seliti ovisno o dobu godine. Na primjer, Južnoafrička Republika ima izvršni glavni grad (Pretoria), zakonodavni glavni grad (Cape Town) i sudski glavni grad (Bloemfontein). Do toga je došlo zbog kompromisa između različitih pokrajina koje su se ujedinile u Južnu Afriku 1910. godine. U Čileu, državni se Kongres preselio iz glavnog grada Santiaga u grad Valparaíso.

Vidi i


- Popis glavnih gradova
- Popis glavnih gradova u Wikipediji ja:首都 ko:수도 simple:Capital city

Srednji vijek

Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti. Za početak Srednjeg vijeka uzima se propast Zapadnog Rimskog Carstva, koja se dogodila u 5. stoljeću, i osnivanje prvih barbarskih država germanskih naroda. Srednji vijek traje do Kolumbova otkrića Amerike 1492. godine, koje se smatra početkom Novog vijeka. Glavni gospodarski sustav srednjeg vijeka je feudalizam. Pogled srednjovjekovnog čovjeka na svijet gotovo je posve oblikovalo katoličanstvo, dok su viši staleži imali i viteštvo kao skup etičkih pravila. Srednji vijek, pogotovo rani srednji vijek (otprilike do jačanja Svetog Rimskog Carstva i svjetovne moći crkve), još se naziva i mračnim dobom zbog kontrasta u odnosu na visoko razvijene civilizacije starog Rima prije njega i renesanse poslije njega. Ipak, posljednjih su desetljeća znanstvenici i humanisti kao Johann Huizinga i Jacques Le Goff te prije njih Ernst Robert Curtius (svi su prevedeni na hrvatski) "otkrili" civilizaciju srednjeg vijeka, koja je posve različita od spomenutih, ali jednako složena i vrijedna. Category:Povijest

1848

----

Događaji


- 2. veljače - Kraj Američko-meksičkog rata
- 1971. - U SAD-u je zabranjeno reklamiranje cigareta na radiju i televiziji.

Rođenja


- 7. lipnja - Paul Gauguin, francuski slikar i grafičar († 1903.)
- 1. listopada - Milan Amruš, hrvatski liječnik i političar († 1919.)
- 23. listopada - Vjekoslav Spinčić, hrvatski političar († 1933.)
- 8. studenog - Gottlob Frege, njemački matematičar i fizičar († 1925.)
- 6. prosinca - Johann Palisa, austrijski astronom († 1925.)

Smrti


- 8. travnja - Gaetano Donizetti, talijanski skladatelj (
- 1797.)
- 7. kolovoza - Jöns Jakob Berzelius, švedski kemičar (
- 1779.) Category:Godine ko:1848년 simple:1848

Ugljen

Ugljen, kao vrsta fosilnog goriva, je crna ili crno-smeđa, zapaljiva sedimentna stijena, sa sadržajem ugljika od 30 %(lignit) do 98 %(kameni ugalj), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva. Nastao je raspadanjem i sabijanjem biljne tvari u močvarama tijekom milijuna godina. Ugljen se vadi u ugljenokopima, a primarno se upotrebljava kao gorivo. category:geologija

1910

----

Događaji


- 1. siječnja - Na mjestu švicarskog saveznog predsjednika Robert Comtesse zamijenio je Adolfa Denchera. Comtesse je poslije 1904. po drugi put izabran za predsjednika Švicarske
- 8. ožujka - u Kopenhagenu Međunarodna Konferencija žena proglasila je 8. ožujka danom žena radnica

Rođenja


- 9. ožujka - Samuel Barber, američki skladatelj († 1981.)
- 16. ožujka - Aladar Gerevich, mađarski mačevalac († 1991.)
- 4. travnja - Franjo Mraz, hrvatski naivni slikar († 1981.)

Smrti


- 21. travnja - Mark Twain, američki književnik (
- 1835.)
- 29. svibnja - Milij Aleksejevič Balakirev, ruski skladatelj i dirigent (
- 1837.)
- 30. lipnja - Ivan Trnski, hrvatski književnik (
- 1819.)
- 13. kolovoza - Florence Nightingale, engleska bolničarka (
- 1820.)
- 19. kolovoza - Janko Polić Kamov, hrvatski književnik (
- 1886.)
- 30. listopada - Henri Dunant, švicarski filantrop (
- 1828.) Category:Godine ja:1910年 ko:1910년 ms:1910 simple:1910 th:พ.ศ. 2453

Staklo

Staklo je uglavnom amorfni silicij dioksid. Zbog svojih karakteristika da je relativno čvrsto, inertno, prozirno i biološki neaktivno, ima vrlo široku upotrebu u današnjem vremenu.

Proizvodnja

Čisti silicij dioksid ima točku taljenja na oko 2000˚C te bi bilo jako neekonomično taliti ga na toj temperaturi. Prilikom proizvodnje stakla dodaju se sljedeće dvije tvari koje olakšavaju izradu stakla:
- soda (natrij karbonat – Na2CO3)
- kalcij oksid: CaO Dodavanjem sode snižava se točku taljenja na oko 1000˚ C, no isto tako njegovim dodavanjem staklo postaje topivo u vodi. Zbog toga u već otopljeno staklo dodaje se kalcij oksid koji vraća staklu njegovu netopivost u vodi.

Upotreba

Staklo se upotrebljava u mnogim područjima: građevini, za prehranu, izradu instrumenata, elektronike, ukrasnih predmeta itd. Iako se staklo proizvodilo od vremena starih Sumerana i Egipćana , staklo je bio skupocjen materijal i to sve do sredine 20. stoljeća nakon čega staklo postaje iznimno jeftin i široko upotrebljavan materijal. Category: Kemija

Prehrana

Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava. Danas su popularni pojmovi:
- vegetarijanska prehrana
- makrobiotička prehrana No jedino stvarno bitno u cijeloj priči o prehrani jest: dnevno unijeti u organizam dovoljne količine svih hranjivih tvari tako da se tijelo (organizam) zadrži u zdravom stanju. Suprotnost jest pothranjenost, koja slabi imuni sustav čovjeka i time ga čini lakim plijenom bolesti, od prehlada, upala pluća do TBC-a. Obično se govori da prehrana treba biti raznolika. Treba sadržavati:
- Vitamine
- Ugljikohidrate
- Bjelančevine
- Masti
- Minerale Za potanku analizu pogledajte gornje članke i posebno članak Hrana. category:primijenjene znanosti

1939

----

Događaji


- počeo drugi svjetski rat
- Lavoslav Ružička dobio Nobelovu nagradu za kemiju

Rođenja


-

Smrti


- 23. rujna - Sigmund Freud, austrijski neurolog i utemeljitelj psihoanalize (
- 1856.) Category:Godine ja:1939年 ko:1939년 ms:1939 simple:1939 th:พ.ศ. 2482

1945

----

Događaji


- raspad NDH
- kraj Drugog svjetskog rata
- stvorena socijalistička Jugoslavija
- 2. veljače - Drugi svjetski rat: Konferencija na Jalti (Krim).
- 29. kolovoza. - Sovjeti isprobali svoju prvu atomsku bombu

Rođenja


-

Smrti


- 22. siječnja - Else Lasker-Schüler, njemačka književnica (
- 1869.)
- ožujak - Anne Frank, autorica poznatog "Dnevnika Anne Frank" (
- 1929.)
- 12. travnja - Franklin Delano Roosevelt, američki političar (
- 1882.)
- 18. travnja - Albert Haler, hrvatski estetičar, esejist, kritičar, književni povjesničar (
- 1883.)
- 22. travnja - Käthe Kollwitz, njemačka likovna umjetnica (
- 1867.)
- 20. srpnja - Paul Valéry, francuski književnik (
- 1871.)
- 26. rujna - Béla Bartók, mađarski skladatelj i pijanist (
- 1881.) Category:Godine ja:1945年 ko:1945년 ms:1945 simple:1945 th:พ.ศ. 2488

Čehoslovačka

Čehoslovačka - državna zajednica Češke i Slovačke od 1918. - 1938. godine, i od 1945. - 1993. godine. Kategorija:Nestale države ja:チェコスロヴァキア ko:체코슬로바키아

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) je međunarodni sukob koji je izbio 21 godinu nakon Velikog Rata (vidi Prvi svjetski rat). Vođen je na tri kontinenta i svim svjetskim oceanima, u njemu su sudjelovale gotovo sve države koje su tada postojale. Rat je počeo napadom Hitlerove Njemačke na Poljsku, a okončan je kapitulacijom Japana. Procjenjuje se da broj stradalih ljudi u 2. sv. ratu iznosi nešto manje od 55 milijuna, što ga čini jednom od najvećih svjetskih katastrofa.

Uvod u rat, uzroci i povod

Uzroci

Vidi Uzrok i povod - razlika za pojašnjavanje samih termina. Uzroci osvajačkih ratova su uvijek isti, teritorijalne pretenzije i izrabljivanje ili istrijebljivanje (vidi Genocid) drugih naroda. Države koje su izgubile prvi svjetski rat su s vremenom dovoljno ojačale da mogu krenuti ponovo, ovaj put uspješno (izlika onih koji gube) u ratni pohod. Tu se posebno isticala Hitlerova Njemačka, jer to mu je bila jedina želja, a otkad je postao kancelar ništa mu nije stajalo na putu. Njemačka je 1918. bila poražena, Versajskim ugovorom iz 1919. teritorijalno je smanjena, kažnjena velikim sankcijama (ratnu odštetu, ograničen broj vojnika) i sve čemu se težilo bila je ekspanzija, koja je djelomično ostvarena i prije početka rata zbog pasivnosti Saveznika. Njemačka je htjela i ponovnu raspodjelu kolonija. Velika Britanija, Francuska i Rusija su uvidjele da su ipak pretjerale u sankcijama pa su pocele popustati, no to Njemcima nije bilo dosta.

Uvod u rat, širenje Njemačke

Njemačka se logično mogla širiti na ona područja gdje žive Nijemci, ili ljudi koji govore njemački jezik. U to doba bila je to Austrija, dio Češke, dio Poljske, dio Francuske (pokrajine Saar, Alzas i Lotaringija), i Adolf Hitler je čvrsto naumio sva ta područja vratiti matici Njemačkoj. U prvom poglavlju Mein Kampfa stoji da je ujedinjenje Austrije i Njemačke jedan od najbitnijih zadataka. Hitler u Mein Kamfu pise i da mu je želja širiti se na istok prema Sovjetskom Savezu. Zapadne kapitalističke zemlje (Velika Britanija i Francuska) su težile uništenju socijalizma koji se nakon 1. svjetskog rata pojavio u Rusiji, pa su zbog toga dale podosta slobode Hitlerovoj Njemačkoj.

Mirnodobsko prekrajanje granica

Kao prvi dio svoje strategije pripajanja područja sa njemačkim narodom koji je sačinjavao većinu, Njemačka država započela je sa svojom propagandom i lobiranjem i insistiranjem za raspisivanje referenduma. Prvi uspjeh bilo je pripajanje pokrajine Saar. Referendumom 13. siječnja 1935. 91% stanovnika Saara glasovao je za pripojenje Njemačkoj, čime je Njemačka dobila rudnike ugljena. Izdvajanje Bohemije. Pripajanje Austrije.

Povod

Povod za rat bio je lažni napad Poljske na njemačku radio-stanicu u Gleiwitzu, koji su izveli Nijemci u poljskim uniformama.

Prva faza - veliki uspjesi agresora

Države koje su sudjelovale u 2. svjetskom ratu su sudjelovale ili na strani Saveznika ili "sila osovine". U prvoj fazi rata agresor je imao priličan uspjeh, strategija "munjevitog rata" (blitz-krieg) bila je iznimno uspješna. Rat je počeo u rano jutro 1. rujna 1939. napadom Njemačke na Poljsku. U nedjelju 3. rujna diplomatskom notom Velika Britanija je objavila rat Njemačkoj. Istog dana njemačka je mornarica imala prvi plijen: podmornica U-30 torpedirala je putnički brod "Athenia". Francuska je predala diplomatsku notu u nedjelju, a ratno stanje po njoj je nastupilo sutradan, 4. rujna 1939. godine.

Poljska, Finska, Norveška, Danska

U Poljskoj su se tenkovi borili protiv konjice, jednostavno nisu imali šanse. Poljsko zrakoplovstvo uništeno je u prva dva dana rata. Krakow je osvojen 6. rujna, a dva dana kasnije njemačke trupe bile su na prilazima Varšave. Do 17. rujna 35 poljskih divizija bilo je ili uništeno ili opkoljeno. Podjelom Poljske sa Staljinovim SSSR-om 28. rujna Poljska je nestala kao država. Slijedeću veću ratna akciju nije izvela Njemačka, već SSSR koji je 30. studenog 1939. napao Finsku. 9. travnja 1940. izvedena je pomorska invazija Njemačke na Norvešku i Dansku, Danci su se predali, a njemački ratni stroj zagrizao je novu žrtvu. Norveška je kapitulirala 10. lipnja 1940. godine, dakle operacije su trajale dva mjeseca, mjesec dulje nego što je trajalo u Poljskoj.

Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska

10. svibnja 1940. zemlje Beneluksa došle su na dnevni red. Nizozemska je osvojena praktično desantnim snagama i bombardiranjem Rotterdama. Kapitulacija je potpisana 15. svibnja, pet dana poslije početka operacije. Belgija se predala 28. svibnja. Nijemci su probili francusku frontu po sredini, i ulovili sjeverni dio francuske vojske, Britanski ekspedicioni korpus i belgijsku vojsku u klopku, probijanje je počelo 14. svibnja, opkoljavanje je završeno šest dana kasnije. Tad je Hitler dozvolio Britancima da se izvuku, poznata je evakuacija kod Dunkirka. Počela je 27. svibnja, a završila 4. lipnja. Spašeno je preko 330 tisuća vojnika. 14. lipnja Nijemci su ušli u Pariz, koji Francuzi nisu branili. 10. lipnja i Mussolinijeva Italija ušla je u rat napadom na Francusku, ali usprkos 32 divizije nisu se baš iskazali. Francuska se predala 22. lipnja 1940. Time je završio njemački blitz-krieg, pokazala se slabost Italije kao njemačkog saveznika, a ono što slijedi je druga faza rata, u kojoj nije sve išlo baš onako kako je Hitler planirao.

Druga faza rata

Bitka za Britaniju

Dok je okršaj kod Dunkirka bio zapravo izvlačenje odsječenih Savezničkih snaga koje nisu imale pozadinu pa se nisu ni ozbiljnije sukobile, bitka za Britaniju je prvi okršaj drugog svjetskog rata koji je Hitlerova Njemačka izgubila. Operacije su počele 12. kolovoza njemačkim bombardiranjem, a bitka je završila 15. rujna (njemačka avijacija je nastavili s noćnim bombardiranjem Londona do 3. studenog, no to je bio Hitlerov odušak za izgubljenu bitku).

Rusija je došla na red - operacija Barbarossa

Bitke 2. svjetskog rata

Kopnene, pomorske i zračne bitke


- Bitka kod Dunkirka
- Bitka za Britaniju
- Bitka za Kretu
- Operacija Barbarossa
- Bitka za Moskvu
- Bitka za Singapur
- Pomorska bitka u Bengalskom zaljevu
- Pomorska bitka u Koraljnom moru
- Pomorska bitka kod Midwaya
- Bitka kod Kurska
- Bitka za Staljingrad
- Prva bitka kod El Alameina
- Druga bitka kod El Alameina
- Pomorska bitka kod Marijanskog otočja ili Pomorska bitka u Filipinskom moru
- Bitka za Normandiju ili Operacija Overlord
- Operacija Market Garden (Bitka za Arnhem)
- Bitka kod Monte Cassina
- Bitka u Ardenima (1944)
- Bitka za Berlin
- Bitka za Iwo Jimu
- Bitka za Okinawu
- Napad na Pearl Harbor Category:povijest Category:ratovi als:Zweiter Weltkrieg ja:第二次世界大戦 ko:제2차 세계 대전 ms:Perang Dunia II simple:World War II th:สงครามโลกครั้งที่สอง

Kategorija:Češka

Teme vezanu uz Republiku Češku. category:države svijeta ja:Category:チェコ ko:분류:체코 simple:Category:Czech Republic

Zona glomerulosa

In mammals, the adrenal glands (also known as suprarenal glands or colloquially as kidney hats) are the triangle-shaped endocrine glands that sit atop the kidneys; their name indicates that position (ad, "near" or "at" + renes, "kidneys"). They are chiefly responsible for regulating the stress response through the synthesis of corticosteroids and catecholamines, including cortisol and adrenaline.

Overview

adrenaline Anatomically, the adrenal glands are located in the abdomen, situated on the anteriosuperior aspect of the kidneys. In humans, the adrenal glands are found at the level of the 12th thoracic vertebra and receive their blood supply from the adrenal arteries. It is separated into two distinct structures, the adrenal medulla and the adrenal cortex, both of which receive regulatory input from the nervous system. As its name suggests, the adrenal medulla is at the center of the adrenal gland surrounded by the adrenal cortex. The adrenal medulla is the body's main source of the catecholamine hormones epinephrine and norepinephrine. By contrast, some cells of the adrenal cortex belong to the hypothalamic-pituitary-adrenal axis and are the source of cortisol synthesis. Other cortical cells produce androgens such as testosterone, while some regulate water and electrolyte concentrations by secreting aldosterone.

Adrenal medulla

Composed mainly of hormone-producing chromaffin cells, the adrenal medulla is the principal site of the conversion of the amino acid tyrosine into the catecholamines epinephrine and norepinephrine (also called adrenaline and noradrenaline, respectively). Medullary cells are derived from the embryonic neural crest and, as such, are simply modified neurons. In particular, they are modified postganglionic cells of the sympathetic nervous system that have lost their axons and dendrites, receiving innervation from corresponding preganglionic fibers. Moreover, as the synapses between pre- and postganglionic fibers are called ganglia, the adrenal medulla is actually a ganglion of the sympathetic nervous system. In response to stressors such as exercise or imminent danger, medullary cells release catecholamines into the blood in a 70:30 ratio of epinephrine to norepinephrine. Notable effects of epinephrine and norepinephrine include increased heart rate, blood vessel constriction, bronchiole dilation, and increased metabolism, all of which are characteristic of the fight-or-flight response.

Adrenal cortex

fight-or-flight response Situated along the perimeter of the adrenal gland, the adrenal cortex mediates the stress response through the production of mineralocorticoids and glucocorticoids, including aldosterone and cortisol respectively. It is also a secondary site of androgen synthesis. The cortex can be divided into three distinct layers of tissue based on their organization. The most superficial cortical layer is the zona glomerulosa, which produces mineralocorticoids (eg, aldosterone). Beneath the glomerulosa are the zonae fasciculata and reticularis, which produce glucocorticoids (eg, cortisol) and weak androgens (eg, dehydroepiandrosterone). All adrenocortical hormones are synthesised from cholesterol. Cholesterol is transported into the inner mitochondrial membrane by steroidogenic acute regulatory protein (StAR), where it is converted into pregnenolone by the enzyme CYP11A. Accordingly, production of hormones in all three layers of the adrenal cortex is limited by the transportation of cholesterol into the mitochondria and by its conversion into pregnenolone. Pregnenolone can be either dehydrogenated to progesterone or hydroxylated to 17-alpha-hydroxypregnenolone. The steps up to this point occur in many steroid-producing tissues. Subsequent steps, however, only occur in the adrenal cortex.
- Progesterone ->(hydroxylation at C21)-> Deoxycorticosterone ->(two further hydroxylations)-> Aldosterone
- Progesterone -> (hydroxylation at C17)-> 17-alpha-hydroxyprogesterone ->(hydroxylation)-> Deoxycortisol ->(hydroxylation)-> Cortisol

Zona glomerulosa

The zona glomerulosa is the most superficial layer of the adrenal cortex, lying directly beneath the adrenal gland's capsule. Its cells are arranged in spherical clusters (glomus is Latin for "ball"). In response to increased potassium levels or decreased blood flow to the kidneys, cells of the zona glomerulosa secrete the mineralocorticoid aldosterone into the blood as part of the renin-angiotensin system. Aldosterone regulates the body's concentration of electrolytes, primarily sodium and potassium, by acting on the distal convoluted tubule of kidney nephrons to:
- increase sodium reabsorption
- increase potassium excretion
- increase water reabsorption through osmosis

Zona fasciculata

Cells of the zona fasciculata sit directly beneath the zona glomerulosa and are organized in bundles (or fascicles). The zona chiefly produces glucocorticoids (eg, cortisol) and a small amount of weak androgens (eg, dehydroepiandrosterone). Cortical cells responsible for the production of glucocorticoids are the primary effectors of adrenocorticotropic hormone (ACTH). The hypothalamus secretes corticotropin-releasing hormone which stimulates the anterior pituitary gland to release ACTH; another hypothalamic hormone, arginine vasopressin augments ACTH secretion, with the two together stimulating larger release than ACTH in isolation. ACTH acts on the adrenal cortex to stimulate the release of glucocorticoids. This three-organ endocrine system is commonly called the hypothalamic-pituitary-adrenal axis. The primary glucocorticoid released by the adrenal gland is cortisol. Upon binding to its target, cortisol enhances metabolism in several ways:
- stimulating the release of amino acids from the body
- stimulating lipolysis, the breakdown of fat
- stimulating gluconeogenesis, the production of glucose from newly-released amino acids and lipids
- conserving glucose by inhibiting uptake into muscle and fat cells In addition to glucocorticoid production, the fasciculata is a secondary source of androgens such as testosterone, dihydrotestosterone (DHT), androstenedione, and dehydroepiandrosterone (DHEA). These enhance muscle mass, stimulate cell growth, and aid in the development of the secondary sexual characteristics.

Zona reticularis

The innermost layer of the adrenal cortex, the zona reticularis sits beneath the zona fasciculata and atop the adrenal medulla. Its cells are arranged in a network of cords (a reticulum) and have the same functions as cells of the zona fasciculata. It is thought that the zona reticularis is the principal source of glucocorticoids and adrenal androgens, with the zona fasciculata activating only after prolonged stimulation.

Pathology

Adrenal cortex:
- Hypoadrenalism (e.g. due to Addison's disease)
- Cushing's syndrome
- Congenital adrenal hyperplasia
- Conn's syndrome Adrenal medulla:
- Pheochromocytoma is a catecholamine-secreting tumor of the adrenal medulla.

Blood supply

Although variations of the blood supply to the adrenal glands (and indeed the kidneys themselves) are common, there are usually three arteries that supply each adrenal gland: the superior, middle and inferior suprarenal (or adrenal) arteries. Each (left and right) superior suprarenal artery is a branch of the phrenic artery on that side of the body. The left and right phrenic arteries supply the diaphragm, and come off the aorta. The middle suprarenal artery is a branch directly off the aorta, while the inferior suprarenal artery branches from the aorta or the renal artery.

Related topics


- Fight-or-flight response
- Stress

References


- [http://arbl.cvmbs.colostate.edu/hbooks/pathphys/endocrine/adrenal/index.html Adrenal Gland], from Colorado State University
- [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/002219.htm MedlinePlus Medical Encyclopedia: Adrenal Glands] Category:Abdomen Category:Endocrine system ja:副腎

milan italy hotels pharmacy Sepsa Lektury snowboard austria










































:: RELATED NEWS ::
Hypermacht
Hypermacht (frz. Hyperpuissance) ist ein politischer Begriff, der 1999 von dem französischen Außenminister Hubert Védrine geprägt wurde, um die weltpolitische Machtstellung der USA am Ende
Gruppenoperation
In der Mathematik tritt der Begriff der Operation bei der Betrachtung von Gruppen und ihrem Zusammenspiel mit anderen Strukturen auf.

Definition

Eine Linksoperation (oder Linksaktion) einer Gruppe G auf einer Menge M ist eine Abbildung : G\times M\to M,\quad (g,m)\mapsto g\cdot m, die die folgenden Eigenschaften erfüllt:
Natriumthiosulfat
Natriumthiosulfat ist das stabile Natriumsalz der Thioschwefelsäure, die im freien Zustand instabil ist.

Eigenschaften

Natriumthiosulfat bildet farblose Kristalle, die mit 5 Mol Kristallwasser kristallisieren und gut wasserlöslich sind; beim Auflösen kühlt sich die Flüssigkeit stark ab. Dieses so genannte Pentahydrat Na2S2O3 x 5 H2O i
Carl-Ludwig Wagner
Carl-Ludwig Wagner (
- 9. Januar 1930 in Düsseldorf) ist ein deutscher Politiker (CDU). Er war von 1979 bis 1981 Justizminister, von 1981 bis 1988 Finanzminister und von
Philipp II. (Mazedonien)
Philipp II. (griechisch Φίλιππος;
- um 382 v. Chr., † 336 v. Chr. in Aigai) war König von Makedonien, und der Vater Alexander des Großen. Seine Regierungszeit dauerte von
Maskieren
NAT (Network Address Translation) ist in Computernetzen ein Verfahren, um eine IP-Adresse in einem Datenpaket durch eine andere zu ersetzen. Häufig wird dies benutzt, um private IP-Adressen auf öffentliche IP-Adressen abzubilden. Werden auch die Port-Nummern umgeschrieben, spricht man dabei von Read More...
Lokalisierung
Lokalisierung oder Lokalisation (lat. locus, Ort) bedeutet ursprünglich, den Ort eines Geschehens oder Objektes festzustellen oder einzugrenzen. Der Begriff wird zum Beispiel in der Akustik, in der Medizin, in der Technik und in der
Beta-Plus-Zerfall
Zerfall ist die Auflösung einer bestehenden geordneten Struktur. Unter dem radioaktiven Zerfall versteht man die Eigenschaft instabiler Atomkerne, sich spontan in andere Atomkerne umzuwandeln und dabei radioaktive Teilchen oder Strahlen abzugeben. Beim radioaktiven Zerfall gibt es verschiedene Zerfallsarten.
- Alphazerfall unter Abgabe von Heliumk
Tischtennis
Tischtennis wird gerne als die "schnellste Ballsportart der Welt" bezeichnet. Für die Ausübung benötigt man neben einem Tischtennistisch samt Netz auch pro Spieler einen Schläger sowie einen Tischtennisball. Das Ziel des Spieles besteht darin, möglichst viele Punkte zu erzielen, indem man den Ball hin- und herspielt, dabei möglichst eigene Fehler vermeidet und durch geschickte Spielweise Fehler des Gegners herbeiführt. Unter "Fehler" ist hierbei ein nicht regelgerechter Auf
Chinesisch-Japanisch-Koreanisch
CJK ist die Abkürzung für Chinesisch-Japanisch-Koreanisch (engl. Chinese-Japanese-Korean) und beschreibt den asiatischen Sprachraum. CJK wird oft im Zusammenhang mit der Lokalisierung bzw.