:: wikimiki.org ::

Crna Rupa

Crna rupa

Osnovno

Prostor u kojem je velika masa zbijena u malom prostoru zbog čega se, nakon što pređe granicu crne rupe (tzv. horizont događaja), ništa, pa čak ni svjetlost, ne može otrgnuti privlačnoj gravitacijskoj sili te mase. Crna rupa ili Crna jama je nebesko tijelo s drugom kozmičkom brzinom većom od brzine svjetlosti tako da ga ni svjetlo ne može napustiti.

Teorija

Fizička Svojstva

Crna jama s masom manjom od tri Sunčeve mase ne može nastati ni pod utjecajem enormnog vanjskog pritiska. Taj pritisak bi morao sabiti protone na još veću gustoću, a to je već teško prihvatljivo. Npr. za Sunce mase m=2
- 10³⁰ kg Schwarzschildov polumjer daje 3 km, obujam takve mase je 1,13
- 10¹¹ m³ i u taj prostor stane samo 3,6E29 kg tvari gustoće protona. Ukratko, protone bi trebalo sabiti na pet puta veću gustoću.

Gustoća

Veličina, tj. masa ovisi isključivo o prosječnoj gustoći tvari. Za graničnu vrijednost možemo uzeti gustoću od 22000 kg/m³ , tj. najveću poznatu gustoću tvari sastavljene od običnih atoma. Prema tome, dijelimo ih na dvije skupine:
- Crne jame s većom gustoćom od granične. Npr. za gustoću protona od 3,2
- 10¹⁸ kg/m³ , polumjer je najmanje 7 km, a masa je barem 2,43 puta veća od mase Sunca.
- Super-Masivne crne jame s manjom gustoćom od granične. Npr. za gustoću Zemlje od oko 5500 kg/m³ polumjer iznosi najmanje 170 milijuna km, a masa barem 1,15
- 10³⁸ kg ( 58,5 milijuna puta veća od mase Sunca).

Zračenje

Otkrivanje i promatranje

Povijest istraživanja

Vanjske Poveznice

- [http://www.astro.hr/ucionica/03-crne_jame/index.htm Crne jame]
- [http://astro.fdst.hr/Kozmologija/crneRupe.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - crne rupe]
- [http://www.inet.hr/~brvasilj/crne.html Super-Masivne Crne Jame] Category: Astronomija ja:ブラックホール ko:블랙홀 ms:Lubang gelap simple:Black hole th:หลุมดำ

Masa

Masa je jedno od osnovnih svojstava materije. U svakodnevnom životu često je zamjenjujemo s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine (Razlike: masa je apsolutna, dok težina ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima [kg], a težina u njutnima[N]). Masa je mjera tromosti. Iz ove izjave nameće se pitanje : Što je to tromost? Tromost (Inercija) je također svojstvo svakog tijela po kojemu to tijelo nastoji ostati u stanju gibanja u kojem se nalazi (u stanju mirovanja ako miruje, u stanju kretanja ako se kreće). Što, dakle, znači da je masa mjera tromosti? To znači da su ove dvije veličine međusobno ovisne i proporcionalne - tijelo veće mase ima veću tromost, a tijelo manje mase ima manju tromost. Osnovna mjerna jedinica za mjerenje mase je 1 kilogram [kg]. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase etalona koji se čuva u muzeju utega i mjera u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela možemo odrediti vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega-tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada znate da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. Kategorija:Fizikalne veličine ja:質量 simple:Mass

Horizont događaja

Horizont događaja ili obzor događaja je površina zamišljene kugle oko sfernosimetričnu raspodjelu mase iz koje ne može izaći nikakav oblik materije ili energije. Polumjer kugle je jednak Schwarzschildovom polumjeru.

Svojstva

Horizont događaja razdvaja prostor na dva dijela između kojih je nemoguća komunikacija: prostor unutar i izvan horizonta događaja. # Gibanje u prostoru izvan horizonta događaja: Ako promatramo svemirski brod koje pada prema crnoj rupi, na njemu opažamo vremensku dilataciju uzrokovanu gravitacijskim zakrivljenjem prostora oko crne rupe. Drugim riječima, nama kao udaljenom promatraču se čini kao da vrijeme na svemirskom brodu sve sporije i sporije teče. Kada svemirski brod dođe do horizonta događaja, nama se čini kao da je na svemirskom brodu vrijeme stalo, tj. bilo koji konačni interval vremena na svemirskom brodu beskonačno traje za udaljenog promatrača. # Gibanje u prostoru unutar horizonta događaja: Bilo koje tijelo koje se nađe unutar horizonta događaja nužno prije ili kasnije završava u središnjoj singularnosti. To znači da je nemoguće izaći izvan horizonta događaja.

Vidi također

- Crna rupa
- Schwarzschildov polumjer Kategorija:Astronomija

Svjetlost

Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku. Category: Fizika

Gravitacija

Gravitacija je jedno od osnovnih svojstava našeg svemira. Manifestira se kao privlačna sila između svih tijela koja imaju masu. Dva tijela masa

\mathbfm_1

\mathbfm_2

privlačit će se silom čiji je intenzitet ::::

F_g(r)=G

gdje je

\mathbfG

gravitacijska konstanta,

G=6.67 \times 10^

[Nm²kg^-2], a

\mathbfr

je međusobna udaljenost. Gravitacijska sila nikad nije odbojna!! Gravitacijske sile spadaju u volumenske sile, a sve volumenske sile rezultat su postojanja tzv. polja sila u prostoru. Svako polje sila koje postoji rezultat je nekog svojstva vezanog uz materiju. Tako je gravitacijsko polje sila rezultat svojstva materije koju zovemo masenost, električno polje je vezano uz naboj itd. Neka čestica će osjećati silu kad se nalazi u prostoru gdje postoji polje sila samo ako je i ona sama izvor istovrsnog polja sila, tj. ako i ona sama posjeduje svojstvo koje posjeduje izvor polja u kojem se ta čestica nalazi. Tako, na primjer, električki neutralna čestica neće osijećati nikakvu silu u električnom polju jer ona jednostavno ne posjeduje svojstvo električnog naboja. Utjecaj polja sila se prostorom širi brzinom svjetlosti, a iz toga slijedi da se i promjena u polju sila prostorom također širi tom brzinom!! Ova je tvrdnja u skladu s teorijom relativnosti prema kojoj je brzina svjetlosti maksimalna brzina kojom može putovati informacija. Gravitacijska sila nije dovoljno ilustrativna veličina za opisivanje gravitacijskog polja pa se umjesto nje uvodi pojam jakosti gravitacijskog polja. Sila privlačenja ovisi o dvije varijable, a to su dvije mase koje se međusobno privlače. Jakost gravitacijskog polja ovisi samo o masi koja stvara to gravitacijsko polje. Jakost gravitacijskog polja mase

\mathbfm_1

računa se kao ::::

g(r)==G

Ova veličina nam govori kojom silom gravitacijsko polje privlači jedan kilogram mase u nekoj točki prostora određenoj radijvektorom

\mathbfr

. Mjerna jedinica je njutn po kilogramu [N/kg], a lako se može pokazati da je njutn po kilogramu isto što i metar u sekundi na kvadrat [m/s²], što je mjerna jedinica ubrzanja. Možemo, dakle, reći da je jakost gavitacijskog polja u nekoj točki prostora zapravo ubrzanje sile teže tog istog gravitacijskog polja. Ta je veličina svojstvo isključivo gravitacijskog polja i nema nikakve veze s masom koja se eventualno može naći u tom polju, za razliku od sile; jakost gravitacijskog polja bismo mogli nazvati i specifičnom silom, s obzirom da se radi o sili svedenoj na jedinicu onog svojstva uz koje se veže ovo polje sila (masa). Dopunske činjenice za potpunije razumijevanje:
- Gravitacijsko polje svake čestice širi se u beskonačnost, ali njegova jakost slabi s kvadratom udaljenosti.
- Za dobivanje jakosti

\mathbfg

, svejedno je s kojom će se masom

\mathbfm_2

vršiti dijeljenje jer će ukupna sila uvijek biti proporcionalno veća ili manja.
- Definicija jakosti gravitacijskog polja se matematički može dobiti i na alternativni način uvrštavanjem jedinične mase u drugi Newtonov zakon.
- Ako neko tijelo promijeni položaj u prostoru, jakost njegovog gravitacijskog polja u proizvoljnoj točki prostora će se promijeniti u skladu s tim pomakom tek nakon onoliko vremena koliko je potrebno da svjetlost dođe od tijela do te točke. Category:Fizika

Nebesko tijelo

Pod pojmom nebeskih tijela podrazumijevamo objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite. Category: Astronomija

Schwarzschildov polumjer

Schwarzschildov polumjer ili Schwarzschildov radijus je udaljenost od središta crne rupe na kojoj se nalazi horizont događaja. Ime je dobio po njemačkom astrofizičaru Karlu Schwarzschildu, koji je 1917 godine pronašao rješenje Einsteinovih jednadžbi za sfernosimetričnu raspodjelu mase. Numerički je Schwarzschildov polumjer crne rupe mase M:

R_g \approx 3km \times M/M_

Vidi također

- Crna rupa
- Horizont događaja Kategorija:Astronomija

Proton

Proton je subatomska, nukleonska pozitivna čestica. Subatomska znači da izgrađuje atom. Nukleonska je jer je sastavni dio jezgre (nukleus). Category:Fizika Kategorija:Elementarne čestice ja:陽子 ko:양성자 ms:Proton th:โปรตอน

Gustoća

Gustoća je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica kilogram po metru kubnom [kg/m³]. Vrijedi, dakle, ::::

\rho=

Gustoća nam govori kolika je masa neke tvari sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kažemo da je tijelo gušće. Gustoća nikada nije nepromjenjiva karakteristika neke tvari, već ovisi ponajprije o temperaturi te to vrijedi za sve tvari u svim agregatnim stanjima. Za plinovito agregatno stanje gustoća ovisi i o tlaku koji vlada u tom plinu. U pravilu, gustoća svih tvari opada s porastom temperature. To neće biti slučaj samo ako je termičko širenje tvari na neki način mehanički spriječeno; tada će se kod plinova povećati pritisak, a kod čvrstih tvari će se pojaviti naprezanje. Tekućine će se ponašati vrlo slično kao i čvrste tvari, ali kod njih termičko rastezanje nema praktičnu važnost s obzirom da je zanemarivo i nema nikakve tehničke primjene - svaka tekućina će početi isparavati prije nego se dogodi znatno povećanje njenog volumena. Jedina poznata tvar u prirodi za koju ne vrijedi navedeno ponašanje gustoće u ovisnosti o temperaturi je voda. Voda je najgušća na temperaturi od 4°C, a u skrućenom stanju (led) ima osjetno manju gustoću nego u tekućem stanju - zbog toga led pluta na vodi. Veličina usko povezana s gustoćom je specifični volumen. Veza specifičnog volumena s gustoćom je slijedeća ::::

v=

Mjerna jedinica specifičnog volumena je [m³/kg]. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u termodinamici. Kategorija:Fizikalne veličine

Kg

Kilogram

Sunce

Sunce je središnja zvijezda našeg planetarnog sustava - sunčevog sustava. Osim Zemlje i drugih planeta, oko Sunca kruže i asteroidi, kometi, meteoroidi, trans-neptunski objekti u Kuiperovom pojasu i čestice prašine.

Fizičke karakteristike

Sunce je zvijezda glavnog niza (pogledati Hertzsprung - Russelov dijagram), spektralnog tipa G2, što znači da je nešto veća i toplija od prosječne zvijezde, no nedovoljno velika da bi pripadala tzv. "divovima". Životni vijek zvijezda ovog spektralnog tipa je oko 10 milijardi godina, a budući da je Sunce staro oko 5 milijardi godina, nalazi se u sredini svog životnog ciklusa. U središtu Sunca u termonuklearnim reakcijama (nuklearna fuzija) vodik se pretvara u helij. Svake sekunde u nuklearnim reakcijama sudjeluje 3.8 x 10³⁸ protona (vodikovih jezgri). Oslobođena energija biva izračena sa sunčeve površine u obliku elektromagnetskog zračenja i neutrina, te manjim dijelom kao kinetička i toplinska energija čestica sunčevog vjetra i energija sunčevog magnetskog polja. Zbog ekstremno visokih temperatura, tvar je u obliku plazme. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao čvrsto tijelo. Brzina rotacije je veća na ekvatoru, nego u blizini polova, zbog čega dolazi do iskrivljenja silnica magnetskog polja, erupcija plina sa sunčeve površine i stvaranja sunčevih pjega i prominencija (protuberanci). Ove pojave nazivamo sunčevom aktivnošću.

prominencija

Osnovni podaci:

Promjer	1 392 000 km
Masa	1.9891 x 10³⁰ kg
Prosječna gustoća	1.411 g/cm³
Površinska temperatura	5780 K
Vrijeme obilaska oko središta galaktike	2.2 x 10⁸ godina

Kemijski sastav:

Vodik	73.46 %
Helij	24.58 %
Kisik	0.77 %
Ugljik	0.29 %
Željezo	0.16 %
Neon	0.12 %
Dušik	0.09 %
Silicij	0.07 %
Magnezij	0.05 %
Sumpor	0.04 %

Sunčev ciklus

Promjene koje opažamo na Suncu i nazivamo sunčeva aktivnost odvijaju se periodično u cikusima prosječne duljine 11 godina. Ciklusi variraju u duljini, između 8 i 15 godina. Ove promjene obuhvaćaju:
- količinu izračene energije
- brojnost i raspored pjega
- brojnost sunčevih baklji
- oblik i veličinu korone Vremenski period najveće aktivnosti naziva se sunčev maksimum. Može trajati nekoliko godina, ovisno o aktivnosti pjega i baklji. Postoje i dulja periodička razdoblja sunčeve aktivnosti. U povijesti je poznat Maunderov minimum, razdoblje u drugoj polovici 17. st. tijekom kojega je broj sunčevih pjega bio izuzetno malen. Zbio se istovremeno sa periodom hladnih godina, nazvanog malo ledeno doba. Nije sasvim jasno da li su klimatske promjene bile uzrokovane ekstremno niskom sunčevom aktivnošću.

Sastav Sunca

Sunce dijelimo na veći broj slojeva, prema uvjetima koji u njima vladaju. Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja. Sunce nema čvrstu površinu, pa se kao granicu na kojoj počinje atmosfera uzima najviši sloj koji je još uvijek optički neproziran. Također, Sunce ne možemo točno ograničiti jer njegov gušći dio prelazi u rjeđu atmosferu, a iza nje se daleko prostire područje u kojem djeluje sunčev vjetar.

Jezgra

Do četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra, područje visoke temperature, oko 15.6 milijuna K i tlaka 10¹⁶ Pa. U takvim uvjetima odvija se fuzija vodika u helij. Spajanjem 4 protona (jezgre atoma vodika) nastaje jedna jezgra atoma helija (2 protona i 2 neutrona), pri čemu se oslobađaju subatomske čestice i energija u obliku gama-zračenja.

Fotosfera

Prividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom. Ovdje se temperature kreću oko 6000 K. Vrući plin izvire iz unutrašnjosti na površinu, zbog čega nam se čini da površina ima granulastu (zrnatu) strukturu. Granule su promjera oko 1000 km, u stalnom su pokretu (poput vrenja vode) i vrijeme trajanja im je nekoliko minuta. Ponekada nastaju tzv. supergranule promjera 30 000 km i vremena života 24 h.

gama-zračenja gama-zračenja

Kromosfera

Kromosfera je niži sloj sunčeve atmosfere, proteže se iznad fotosfere do visine oko 10 000 km. Znatno je rjeđa od fotosfere i nepravilnog oblika. Sa Zemlje se primjećuje samo za vrijeme potpune pomrčine Sunca. Porastom visine gustoća atmosfere opada, ali se povećava temperatura. Ove promjene gustoće i temperature izražene su u prijelaznom području između kromosfere i korone U kromosferi se događaju izboji plina stvarajući efekte koje nazivamo prominencije i baklje. Prominencije (protuberance) su oblaci ili mlazovi usijanog plina izbačenog u vis. Mogu se uzdići do visine 150 000 km iznad fotosfere, kroz kromosferu i koronu. Gušće su od okolne tvari i dostižu temperaturu oko 20 000 K. Na sličan način dolazi do pojave baklji, mlazova plina koji se brzo podižu unutar kromosfere i padaju nazad. Vrijeme trajanja jedne baklje je oko 10 min.

Korona

U višim slojevima sunčeve atmosfere, koroni, temperatura nastavlja rasti do 1 000 000 K. Nije sasvim jasno zbog čega se događa ovaj porast temperature. Pretpostavka je da ga stvaraju strujanja plina pod utjecajem magnetskog polja. Vanjski dijelovi korone stalno gube masu u obliku sunčevog vjetra.

Sunčev vjetar

Sunčev (solarni) vjetar je struja čestica izbačenih velikom brzinom iz gornjih slojeva sunčeve atmosfere, uglavnom elektrona i protona. Iako je ovaj gubitak mase Sunca gotovo beznačajan i gustoća sunčevog vjetra malena, čestice se kreću velikim brzinama i izazivaju vidljive učinke na tijelima u sunčevom sustavu. Poznatiji učinci sunčevog vjetra su polarna svjetlost i usmjeravanje repa kometa suprotno od Sunca. U blizini Zemlje zemljino magnetsko polje zarobljava čestice sunčevog vjetra i usmjerava ih prema magnetskim polovima. Budući da se čestice sunčevog vjetra kreću brzinama od više stotina km/s, pri sudaru sa česticama u zemljinoj atmosferi dolazi do ioniziranja plina i pojave svjetlosti. Ova se pojava uočava u polarnim područjima, zbog čega je dobila ime polarna svjetlost ili Aurora Borealis (odnosno Aurora Australis na južnoj zemljinoj polutci). Ukoliko je sunčeva aktivnost veća, pojačano djelovanje sunčeva vjetra može dovesti do pojave polarne svjetlosti i na manjim zemljopisnim širinama. U takvim uvjetima postoji mogućnost ometanja ili čak oštećenja radio-komunikacijskih uređaja na Zemlji i umjetnim satelitima. Kometi se prilikom dolaska u blizinu Sunca zagrijavaju, sleđena površina kometa isparava i oslobađa oblak plina i čestica prašine. Djelovanjem čestica sunčevog vjetra, oblak se oblikuje u rep kometa. Budući da sunčev vjetar dolazi iz smjera Sunca, potiskuje rep kometa u suprotnom smjeru. Category:Sunčev sustav als:Sonne ja:太陽 ko:태양 ms:Matahari simple:Sun th:ดวงอาทิตย์ zh-min-nan:Ji̍t-thâu

Жуковы (дворянский род)

Жуковы — русские дворянские роды. Легендарным родоначальником одного из них считается грек Иоанн Самолвин, по легенде прибывший из Константинополя с царевной Анной, невестой святого Владимира, и получивший от великого князя прозвище Жук. Реально подтверждённый их предок , Василий Васильевич Жуков, владел в 1476 поместьями в Новгородской области. Многие Жуковы служили головами московских стрельцов, стольниками и стряпчими. Этот Род внесен в VI часть родословной книги Нижегородской губернии (Гербовник, VI, 6). Два другие рода Жуковых, внесенные в VI часть родословной книги Тамбовской, Московской и Калужской губерний (Герборник VI, 25), восходят к XVI веку, ещё два, внесенные в VI часть родословной книги Оренбургской и Рязанской губерний — к XVII веку. Остальные роды Жуковых (всего — 24), более позднего происхождения. Кроме упомянутых дворянских родов, фамилия «Жуков» достаточно распространена среди других состловий.

См. также

- Жуков — страница разрешения неоднозначностей и список известных личностей по фамилии «Жуков» Category:Русское дворянство Category:Дворянские роды Категория:Жуковы

narty francja poker Hotele w Rzym prace magisterskie sitemap.html

:: RELATED NEWS ::

Volga-Vyatka economic region
Russia is divided into eleven economic regions (Russian: экономические районы, sing. экономический район; English transliteration: ekonomicheskiye rayony, sing. ekonomichesky rayon). This division is different from the division into federal districts; it is done only for economic and statistical purposes.

Providence (band)
Providence was a six-piece music group originally from Boise, Idaho, but later based out of Portland, Oregon, USA, circa 1971—1974. The band was made up of six members: Bob Barriatua, electric bass, vocals; Barthol

Volga-Vyatka
Russia is divided into eleven economic regions (Russian: экономические районы, sing. экономический район; English transliteration: ekonomicheskiye rayony, sing. ekonomichesky rayon). This division is different from the division into federal districts; it is done only for economic and statistical purposes.

Volga Vyatka
Russia is divided into eleven economic regions (Russian: экономические районы, sing. экономический район; English transliteration: ekonomicheskiye rayony, sing. ekonomichesky rayon). This division is different from the division into federal districts; it is done only for economic and statistical purposes.

Goree Island
Île de Gorée (i.e. "Gorée Island") (pronounced , not ) is one of the 19 communes d'arrondissement (i.e. "commune of arrondissement") of the city of Dakar, Senegal. It is a 0.182 km² (45 acres) island located a mere 1 km. at sea from the main harbor of Dakar (). Its population as of Russia is divided into eleven economic regions (Russian: экономические районы, sing. экономический район; English transliteration: ekonomicheskiye rayony, sing. ekonomichesky rayon). This division is different from the division into federal districts; it is done only for economic and statistical purposes.

Types of fairies
:For other uses, see fairy (disambiguation). fairy (disambiguation) A fairy is a spirit (supernatural being) found in the legends, folklore, and mythology of many cultures. They are generally human

Bradley (Codename: Kids Next Door)
Bradley, known by his codename Numbuh Six is a fictional character and an honorary Kids Next Door operative in Sector V. Bradley holds the unique position of being a KND Operative without actually being a human child. Bradley is in fact a skunk. His first appearance was in Operation: CAMP. Numbuh Two found a seemingly abandoned baby skunk and with