Polarna svjetlost

Aurora Borealis ili polarna svjetlost spada među najljepše prizore koji se mogu vidjeti u prirodi. Kad se ona pojavi, često se na nebu čuje prasak, a veliki, sjajni luk, koji je neprestano u pokretu, osvijetli noć. Blistave zrake svjetlosti ponekad se rašire poput lepeze, katkad zasvijetle kao jaki reflektori ili se iznenada počnu pomicati gore-dolje. Image:Aurora-1.jpg Dalje prema sjeveru, tj. prema višim geografskim širinama i bliže polu polarna svjetlost često izgleda kao velika plamena zavjesa koja visi s neba i njiše se lijevo-desno, dok po njenim pokretnim naborima trepere narančasti, zeleni i plavi plamenovi. Prema znanstvenim mjerenjima, ta se igra svjetlosti zbiva na visinama od 80 do 160 kilometara iznad Zemlje, a nastaje kao posljedica električnih pražnjenja razrijeđene gornje atmosfere. Aurora Borealis svoj najveći sjaj ne dostiže iznad Sjevernog pola, već se najbolje vidi oko Hudsonovog zaljeva u Kanadi, u sjevernoj Škotskoj te u južnoj Norveškoj i Švedskoj. Image: Aurora-Borealis-bme.jpg category:astronomija

Kanada

Kanada - država na sjevernoameričkom kontinentu, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavni ekonomski centar. Populacija Kanade je preko 32 milijuna. Category:Države svijeta als:Kanada ja:カナダ ko:캐나다 ms:Kanada simple:Canada th:ประเทศแคนาดา zh-min-nan:Canada

Norveška

Norveška - država na sjeveru Europe, graniči s Švedskom, Finskom i Rusijom.

Zemljopis

Norveška se naziva "zemlja 1000 fjordova" prema brojnim uskim i dubokim zaljevima strmih obala. Najviši vrh u zemlji je Galdhopiggen, 2469 m. Samo 2,28% tla je obradivo. Norveška ima najnepristupačniju i najrezvedeniju obalu na svijetu. Ima, što većih, što manjih, oko 50 000 otoka,.

Povijest

Vikinzi su dva stoljeća pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom. Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac 1905. godine kad je Norveška mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom prvog svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gbitke u brodovlju i indirektne gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku 2. svjetskog rata, pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina. Godine 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promjenilo ekonomsku sliku te zemlje. Na referendumu 1994. Građani Norveške odbili su pridružiti se Europskoj uniji. Danas im je glavna zadaća održati najviši osobni standard u Europi i planirati što činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata.

Stanovništvo

Norveška ima 4.574.560 stanovnika, prosječna starost je 38 godina. Pismenost u Norveškoj je 100%. Najveći broj Norvežana su Luterani, 86%, ostalih protestanata i katolika ima oko 3%, ostalo su neopredjeljeni. Ima dva službena jezika: bokmal, sličan danskom i nynorsk (novonorveški) sličniji starim norveškim govorima. Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci) i ima ih oko 20 000. Norveški gradovi sa juga na sjever: Kristianstad - Stavanger - Fredrikstad - Dramen - Oslo (glavni grad) - Bergen - Hamar - Floro - Alesund - Trondheim - Mo i Rana - Bode - Narvik - Harstad - Tromse - Hammerfest - Vardo

Ekonomija

Vanjske poveznice

Category:Države svijeta als:Norwegen [[got:

1775

17inme sieke | 18inme sieke | 19inme sieke i gn a: 100 - 50 - 25 - 10 ans | dins: 10 - 25 - 50 - 100 ans anêyes 1750 | anêyes 1760 | anêyes 1770 | anêyes 1780 | anêyes 1790 1770 | 1771 | 1772 | 1773 | 1774 | 1775 | 1776 | 1777 | 1778 | 1779 | 1780 ---- Cisse pådje chal c' est po çou k' s' a passé e l' anêye 1775 do calindrî gregoryin.

Evenmints

Nexhances

Moirts

- ko:1775년

dieta doda diety Pozycjonowanie poker

:: RELATED NEWS ::

Emil Liedgren
Emil Liedgren, född 1879, död 1963. Lektor i Västerås, professor, hymnolog och ledamot i 1935 års psalmbokskommitté. Han finns representerad i 1986 års psalmbok med flera verk: nummer 216, 233, 258, 284, 378, 440 och 530. Psalmer:
- Mästare, alla s�