:: wikimiki.org ::
| Zvijezda |
Zvijezda
Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika. Zvijezda isijava svjetlost i toplinu koji nastaju u termonuklearnim reakcijama u središtu zvijezde.
Formacija i evolucija
Stabilnost zvijezde ovisi o dvije međusobno suprotstavljene sile:
- termonuklearne reakcije nastoje raspršiti materijal zvijezde u okolni prostor
- sila gravitacije koja tome se suprotstavlja i koja nastoji zadrzati masu zvijezde na okupu
Ako prevlada sila gravitacije, materijal zvijezde se sažima, pa nastaju zvijezde u kojima je materija sabijena do vrlo visokih gustoća (neutronske zvijezde, bijeli patuljci), a ako je masa zvijezde veća od određene kritične granice ili Chandrasekarova granica dolazi do beskonačnog sažimanja u fizikalni singularitet iz kojeg više ne može pobjeći čak ni svjetlost - crna rupa. Ako nadvlada prva tendencija, zvijezda može eksplodirati u silovitoj eksploziji i tako nastaje nova ili supernova. Odnos sjaja i veličine zvijezde prikazuje se Hertzsprung-Russelovim dijagramom. Prosječna galaksija sadrži oko stotinu milijardi zvijezda.
Klasifikacija
Postoje razne klasifikacije za zvijezde, ali najpopularnija klasifikacija je ona koja je izmislila Annie Jump Cannon. Kod ove klasifikacije zvjezde se svrstavaju po sjajnosti i veličini tako da svaka klasa zvijezde dobiva obilježavajuće slovo: O,B,A,F,G,K,M poslje čega slijedi jednoznamenasti broj od 1 do 9 koja obilježava subkategoriju sjajnosti i veličine. Tako na primjer. Slovo O označava veliku sjajnu zvijezdu, dok na samom kraju slovo M su zvijezde koje su na pragu veličine dovoljne za pokretanje nuklearne fuzije. U ovoj klasifikaciji naše Sunce pripada zvijezdama G2 klase.
Imenovanje
Radi lakšeg snalaženja na nebu i njihova pronalaženja, zvijezde su grupirane u zviježđa.
Zvijezde i mitologija
Nuklearna fuzija i reaktivni lanci
Proton-proton reaktivni lanac u zvijezdi
- 1. stupanj: 2(1H + 1H → 2H + e+ + νe) (4.0 MeV + 1.0 MeV)
- 2. stupanj: 2(1H + 2H → 3He + γ) (5.5 MeV)
- 3. stupanj: 3He + 3He → 4He + 1H + 1H (12.9 MeV)
Sažeto:
:41H → 4He + 2e+ + 2γ + 2νe (26.7 MeV)
Ciklus ugljik-dušik-kisik
Trostruki Alfa proces ili pretvaranje helija u ugljik
- 1. stupanj: :4He + 4He + 92 keV → 8 - Be
- 2. stupanj: :4He + 8 - Be + 67 keV → 12 - C
- 3. stupanj: :12 - C → 12C + γ + 7.4 MeV
Sažeto:
:34He → 12C + γ + 7.2 MeV
Vanjske poveznice
Category: Astronomija
ja:恒星
ko:항성
ms:Bintang
simple:Star
th:ดาวฤกษ์
PlinPlin je tvar u plinovitom agregatnom stanju. U takvom stanju, molekule tvari imaju dovoljnu unutarnju energiju da se oslobode iz stabilne strukture. Temperatura pri kojoj tvar prelazi u plinovito stanje naziva se vrelište.
category:fizika
category:kemija
ko:기체
ms:Gas
ja:気体
simple:Gas
Vodik
Vodik, (lat. Hydrogenium), plin oznaka H u periodnom sustavu elemanata, najlakši kemijski element, rednog broja 1, atomske mase 1,008.
Svojstva
U njemu ima 99,98% običnog vodika (procij), 0,02% teškog vodika, atomske mase 2 (deuterij) koji je ujedno i sastavni dio teške vode, i ima ga u superteškom vodiku, atomske mase 3 (tricij), koji je i sastavni dio hidrogenske bombe.
Pri normalnom pritisku i temperaturi, vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, zagušljiv je ali nije otrovan i lakši je 14,4 puta od zraka.
U industriji vodik se najčešće dobiva rastvaranjem vodene pare usijanim ugljikom ili razdvajanjem vode na sastavne elemente elektrolizom.
Rasprostranjenost
U slobodnom stanju vodik je u prirodi vrlo rasprostranjen, ali ne u velikim količinama. Prisutan je u atmosferi, u zemnom plinu itd. Sastavni je dio mnogih organskih spojeva, kiselina i otopina, a s kisikom čini cjelokupnu količinu vode na Zemlji.
Upotreba
Vodik se upotrebljava za sintezu amonijaka i metanola, za proizvodnju goriva za motorna vozila hidrogenacijom ugljika, nafte i katrana. Koristi se i za zavarivanje i topljenje metala, za punjenje zračnih balona i zračnih brodova, za pretvaranje nekih metalnih oksida u metale itd.
Vanjske poveznice
[http://www.ktf-split.hr/periodni/h.html - Vodik]
Category:Kemijski element
ja:水素
ko:수소
ms:Hidrogen
simple:Hydrogen
th:ไฮโดรเจน
Svjetlost
Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Category: Fizika
Neutronska zvijezdaZvijezda mase između 1.5 i 3 masi Sunca koja se usljed vlastite gravitacije urušila do te mjere da se većina protona i elektrona stopila u neutrone. Neutronske zvijezde su promjera oko 10 km, a gustoća im je reda veličine 1017 kg/m3. Neutronske zvijezde nastaju u eksplozijama supernovi. Zvijezde mase veće od 3 mase Sunca ne zaustavljaju svoje urušavanje u fazi neutronske zvijezde, već postaju crne rupe. Neutronske zvijezde koje jako brzo rotiraju nazivaju se pulsari.
Category: Astronomija
ja:中性子星
th:ดาวนิวตรอน
SunceSunce je središnja zvijezda našeg planetarnog sustava - sunčevog sustava. Osim Zemlje i drugih planeta, oko Sunca kruže i asteroidi, kometi, meteoroidi, trans-neptunski objekti u Kuiperovom pojasu i čestice prašine.
Fizičke karakteristike
Sunce je zvijezda glavnog niza (pogledati Hertzsprung - Russelov dijagram), spektralnog tipa G2, što znači da je nešto veća i toplija od prosječne zvijezde, no nedovoljno velika da bi pripadala tzv. "divovima". Životni vijek zvijezda ovog spektralnog tipa je oko 10 milijardi godina, a budući da je Sunce staro oko 5 milijardi godina, nalazi se u sredini svog životnog ciklusa.
U središtu Sunca u termonuklearnim reakcijama (nuklearna fuzija) vodik se pretvara u helij. Svake sekunde u nuklearnim reakcijama sudjeluje 3.8 x 1038 protona (vodikovih jezgri). Oslobođena energija biva izračena sa sunčeve površine u obliku elektromagnetskog zračenja i neutrina, te manjim dijelom kao kinetička i toplinska energija čestica sunčevog vjetra i energija sunčevog magnetskog polja.
Zbog ekstremno visokih temperatura, tvar je u obliku plazme. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao čvrsto tijelo. Brzina rotacije je veća na ekvatoru, nego u blizini polova, zbog čega dolazi do iskrivljenja silnica magnetskog polja, erupcija plina sa sunčeve površine i stvaranja sunčevih pjega i prominencija (protuberanci). Ove pojave nazivamo sunčevom aktivnošću.
Osnovni podaci:
| Promjer | 1 392 000 km |
| Masa | 1.9891 x 1030 kg |
| Prosječna gustoća | 1.411 g/cm3 |
| Površinska temperatura | 5780 K |
| Vrijeme obilaska oko središta galaktike | 2.2 x 108 godina |
Kemijski sastav:
Sunčev ciklus
Promjene koje opažamo na Suncu i nazivamo sunčeva aktivnost odvijaju se periodično u cikusima prosječne duljine 11 godina. Ciklusi variraju u duljini, između 8 i 15 godina. Ove promjene obuhvaćaju:
- količinu izračene energije
- brojnost i raspored pjega
- brojnost sunčevih baklji
- oblik i veličinu korone
Vremenski period najveće aktivnosti naziva se sunčev maksimum. Može trajati nekoliko godina, ovisno o aktivnosti pjega i baklji. Postoje i dulja periodička razdoblja sunčeve aktivnosti. U povijesti je poznat Maunderov minimum, razdoblje u drugoj polovici 17. st. tijekom kojega je broj sunčevih pjega bio izuzetno malen. Zbio se istovremeno sa periodom hladnih godina, nazvanog malo ledeno doba. Nije sasvim jasno da li su klimatske promjene bile uzrokovane ekstremno niskom sunčevom aktivnošću.
Sastav Sunca
Sunce dijelimo na veći broj slojeva, prema uvjetima koji u njima vladaju. Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja. Sunce nema čvrstu površinu, pa se kao granicu na kojoj počinje atmosfera uzima najviši sloj koji je još uvijek optički neproziran.
Također, Sunce ne možemo točno ograničiti jer njegov gušći dio prelazi u rjeđu atmosferu, a iza nje se daleko prostire područje u kojem djeluje sunčev vjetar.
Jezgra
Do četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra, područje visoke temperature, oko 15.6 milijuna K i tlaka 1016 Pa. U takvim uvjetima odvija se fuzija vodika u helij. Spajanjem 4 protona (jezgre atoma vodika) nastaje jedna jezgra atoma helija (2 protona i 2 neutrona), pri čemu se oslobađaju subatomske čestice i energija u obliku gama-zračenja.
Fotosfera
Prividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom. Ovdje se temperature kreću oko 6000 K. Vrući plin izvire iz unutrašnjosti na površinu, zbog čega nam se čini da površina ima granulastu (zrnatu) strukturu. Granule su promjera oko 1000 km, u stalnom su pokretu (poput vrenja vode) i vrijeme trajanja im je nekoliko minuta. Ponekada nastaju tzv. supergranule promjera 30 000 km i vremena života 24 h.
Kromosfera
Kromosfera je niži sloj sunčeve atmosfere, proteže se iznad fotosfere do visine oko 10 000 km. Znatno je rjeđa od fotosfere i nepravilnog oblika. Sa Zemlje se primjećuje samo za vrijeme potpune pomrčine Sunca. Porastom visine gustoća atmosfere opada, ali se povećava temperatura. Ove promjene gustoće i temperature izražene su u prijelaznom području između kromosfere i korone
U kromosferi se događaju izboji plina stvarajući efekte koje nazivamo prominencije i baklje.
Prominencije (protuberance) su oblaci ili mlazovi usijanog plina izbačenog u vis. Mogu se uzdići do visine 150 000 km iznad fotosfere, kroz kromosferu i koronu. Gušće su od okolne tvari i dostižu temperaturu oko 20 000 K. Na sličan način dolazi do pojave baklji, mlazova plina koji se brzo podižu unutar kromosfere i padaju nazad. Vrijeme trajanja jedne baklje je oko 10 min.
Korona
U višim slojevima sunčeve atmosfere, koroni, temperatura nastavlja rasti do 1 000 000 K. Nije sasvim jasno zbog čega se događa ovaj porast temperature. Pretpostavka je da ga stvaraju strujanja plina pod utjecajem magnetskog polja.
Vanjski dijelovi korone stalno gube masu u obliku sunčevog vjetra.
Sunčev vjetar
Sunčev (solarni) vjetar je struja čestica izbačenih velikom brzinom iz gornjih slojeva sunčeve atmosfere, uglavnom elektrona i protona. Iako je ovaj gubitak mase Sunca gotovo beznačajan i gustoća sunčevog vjetra malena, čestice se kreću velikim brzinama i izazivaju vidljive učinke na tijelima u sunčevom sustavu. Poznatiji učinci sunčevog vjetra su polarna svjetlost i usmjeravanje repa kometa suprotno od Sunca.
U blizini Zemlje zemljino magnetsko polje zarobljava čestice sunčevog vjetra i usmjerava ih prema magnetskim polovima. Budući da se čestice sunčevog vjetra kreću brzinama od više stotina km/s, pri sudaru sa česticama u zemljinoj atmosferi dolazi do ioniziranja plina i pojave svjetlosti. Ova se pojava uočava u polarnim područjima, zbog čega je dobila ime polarna svjetlost ili Aurora Borealis (odnosno Aurora Australis na južnoj zemljinoj polutci). Ukoliko je sunčeva aktivnost veća, pojačano djelovanje sunčeva vjetra može dovesti do pojave polarne svjetlosti i na manjim zemljopisnim širinama. U takvim uvjetima postoji mogućnost ometanja ili čak oštećenja radio-komunikacijskih uređaja na Zemlji i umjetnim satelitima.
Kometi se prilikom dolaska u blizinu Sunca zagrijavaju, sleđena površina kometa isparava i oslobađa oblak plina i čestica prašine. Djelovanjem čestica sunčevog vjetra, oblak se oblikuje u rep kometa. Budući da sunčev vjetar dolazi iz smjera Sunca, potiskuje rep kometa u suprotnom smjeru.
Category:Sunčev sustav
als:Sonne
ja:太陽
ko:태양
ms:Matahari
simple:Sun
th:ดวงอาทิตย์
zh-min-nan:Ji̍t-thâu
DeuterijIzotop vodika kod kojeg se atomska jezgra sastoji od protona i neutrona, za razliku od najcesce prisutnog izotopa vodika kojemu se jezgra sastoji od samog protona.
Category: Kemija
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona. Pozitron ima jednaku masu, a suprotan predznak električnog naboja od elektrona.
Vidi i:
- antitvar
Category:Fizika
Kategorija:Elementarne čestice
NeutrinoNeutrino je osnovna cestica koja je fermion jer ima spin od 1/2.
Vrste Neutrina
Povijest
Masa
Izvori neutrina
Ljudske aktivnosti
Aktivnosti Zemlje
Atmosferski neutrini
Solarni neutrini
Kozmologijske pojave
Kozmicko pozadinsko zracenje
Vidi: Pozadinsko zračenje
Detektori neutrina
category:fizika
Kategorija:Elementarne čestice
ja:ニュートリノ
ko:중성미자
simple:Neutrino
Hill v. Church of Scientology
Hill v. Church of Scientology of Toronto [1995] 2 S.C.R. 1130, was a libel case against the Church of Scientology interpreting Ontario's libel law in relation to the Canadian Charter of Rights and Freedoms. It resulted in the largest ever libel award in Canadian history.
The actual malice standard of the famous United States Supreme Court case of New York Times Co. v. Sullivan 376 U.S. 254 (1964) was not followed.
In September 1985 Moris Manning, a lawyer working for the Church, and representatives of the Church of Scientology held a press conference on the courthouse steps in Toronto. Manning, wearing his barrister's gown, read from and commented upon allegations in a notice of motion by Scientology intending to commence criminal contempt proceedings against a Crown attorney, Casey Hill. The motion alleged that Hill had misled a judge and had breached orders sealing certain documents belonging to Scientology.
At the contempt proceeding where the appellants were seeking a fine or imprisonment against the defendant, the allegations against Hill were found to be completely untrue and without foundation. Thus Hill launched a lawsuit for damages in libel against the appellants. Both appellants were found jointly liable for general damages of CDN$ 300,000 and Scientology alone was liable for aggravated damages of CDN$ 500,000 and punitive damages of CDN$ 800,000. The judgement was affirmed in a [http://www.canlii.org/on/cas/onca/1993/1993onca10024.html 1993 decision] by the Ontario Court of Appeal. The major issues raised in this appeal are: Is the common law of defamation valid in light of the Canadian Charter of Rights and Freedoms and whether the jury's award of damages can stand.
The Charter, interpreting the common law and freedom of expression
Appellant's arguments
The Church of Scientology contended that the common law of defamation in Canada failed to evolve with Canadian society. Too much emphasis in the common law had been placed on the need to protect the reputation of plaintiffs at the expense of freedom of expression. This, they argued, was an unwarranted restriction imposed in a manner that cannot be justified in a free and democratic society that could survive a limitations clause challenge. The appellants added that if the element of government action was insufficient to attract Charter scrutiny, the principles of the common law ought to be interpreted, even in a purely private law action, in a manner consistent with the Charter. This, they argued, could only be achieved by the adoption of the "actual malice" standard of liability found in the Supreme Court of the United States in the case of New York Times Co. v. Sullivan.
The Court's reasons
In two opinions, (Majority opinion written by Cory J. per La Forest, Gonthier, Cory, McLachlin, Iacobucci and Major JJ., concurring in result: L'Heureux-Dubé J.) the court rejected those arguments while continuing to apply RWDSU v. Dolphin Delivery Ltd., [1986] 2 S.C.R. 573, that the Charter cannot rewrite the common law. Though the common law should be interpreted according to general Charter principles. This did not mean that the Court had to adopt the American jurisprudence "actual malice" standard of libel that has been seriously criticized in the U.S. and other countries.
In refusing to change Canadian law and bringing it more into line with "actual malice" standard applied in the US law (following the New York Times Co. v. Sullivan case) Cory J., writing for the majority, stated (at ¶ 138):
:Freedom of speech, like any other freedom, is subject to the law and must be balanced against the essential need of the individuals to protect their reputation. The words of Diplock J. in Silkin v. Beaverbrook Newspapers Ltd., [1958] 1 W.L.R. 743, at pp. 745-46, are worth repeating:
::Freedom of speech, like the other fundamental freedoms, is freedom under the law, and over the years the law has maintained a balance between, on the one hand, the right of the individual . . . whether he is in public life or not, to his unsullied reputation if he deserves it, and on the other hand . . . the right of the public . . . to express their views honestly and fearlessly on matters of public interest, even though that involves strong criticism of the conduct of public people.
In L'Heureux-Dubé's concurring reasons her analysis of the Charter issue applying to common law is succinctly stated: (at ¶ 206):
:First, however, in order to dispel any possible confusion regarding the applicability of the Canadian Charter of Rights and Freedoms to the common law, I note that this issue can be easily summarized in the following two principles, both of which were first articulated by McIntyre J. in RWDSU v. Dolphin Delivery Ltd., [1986] 2 S.C.R. 573:
::1 The Charter does not directly apply to the common law unless it is the basis of some governmental action.
::2 Even though the Charter does not directly apply to the common law absent government action, the common law must nonetheless be developed in accordance with Charter values. (To the same effect, see R. v. Salituro, [1991] 3 S.C.R. 654, Dagenais v. Canadian Broadcasting Corp., [1994] 3 S.C.R. 835, and R. v. Park, [1995] 2 S.C.R. 836, per L'Heureux-Dubé J.)
:In other words, the basic rule is that, absent government action, the Charter only applies indirectly to the common law.
Result
The Supreme Court upholds the Ontario Court of Appeal decision and the underlying jury award of general, aggravated and punitive damages.
Largest libel award in Canada
The jury award that was upheld in this appeal was the largest libel award in Canadian history. Barrister Manning and the Church of Scientology were found jointly liable for general damages of CDN$ 300,000. Scientology alone was liable for aggravated damages of CDN$ 500,000 and punitive damages of CDN$ 800,000, making Scientology's total liability CDN$ 1,600,000.
External links
- [http://www.lexum.umontreal.ca/csc-scc/en/pub/1995/vol2/html/1995scr2_1130.html Text of the Supreme Court case]
Category:Supreme Court of Canada cases
Category:Canadian free speech case law
category:Scientology and the legal system
Category:1995 in law
Category:Canadian Charter of Rights and Freedoms case law
Category:Defamation
Kabarety Stockholm hotel liczniki firma piesni
|
|
|
| :: RELATED NEWS :: |
|
Metric Ton
:For the units of mass, force, and other quantities in general, see Ton.
A tonne (symbol t), sometimes referred to as a metric tonne, is an measurement of weight, used in SI. Though the spelling tonne predates the introduction of the SI system in 1960 it is now used as the standard spelling for the metric weight measurement in English. The similar English units are spelt ton in English.
Definition
1 t = 1000 kg
Multiples
|
|
Great Race of Mercy
During the 1925 serum run to Nome, also known as the "Great Race of Mercy", 20 mushers and about 150 sled dogs relayed diphtheria antitoxin 674 miles (1,085 km) by dog sled across the U.S. territory of Alaska in a record-breaking five and a half days, saving the small c
|
1925 serum run
During the 1925 serum run to Nome, also known as the "Great Race of Mercy", 20 mushers and about 150 sled dogs relayed diphtheria antitoxin 674 miles (1,085 km) by dog sled across the U.S. territory of Alaska in a record-breaking five and a half days, saving the small c
|
Cantal cheese
Cantal cheese is a firm cheese from the Cantal region of France. It is named after the Cantal mountains in the Auvergne region. One of the oldest cheeses in France, cantal dates back to the times of the Gauls.
There are two types of cantal cheese. Cantal Fermier is a farmhouse cheese made of raw milk. Cantal laitier is the commerical, mass-produced version. Cantal is shaped like a cylinder, and is one foot in diameter. Cantal is made from hard rock/blues band. They are well known within the Contemporary Christian music genre. They are based in Chicago, and all of its members are part of the Jesus People USA community.
They were formed in the early 1970s as part of the Jesus
|
Robin (Batman)
Robin is a DC Comics character, and Batman's young aid. Since 1940, several different characters have stepped into the role of Robin. In each incarnation, Robin's brightly colored visual appearance and youthful energy have served as a contrast to Batman's dark look and manner.
The character has been a fixture in the Batman comic books. Played originally
|
|