:: wikimiki.org ::

Bosna

Bosna

- Bosna i Hercegovina
- Bosanski vladari
- Bosna (rijeka)
- Bosna (regija)
- Košarkaški Klub Bosna
- Rukometni klub Bosna (Visoko)
- Nogometni klub Bosna (Visoko)

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (BiH) je država u jugoistočnom dijelu Evrope, smještena na zapadu Balkanskog poluotoka. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa Hrvatskom, a sa istoka sa Srbijom i Crnom Gorom. Glavni grad zemlje je Sarajevo. Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992. godine nakon raspada bivše Jugoslavije. Prema međunarodnim procjenama, broj stanovništva iznosi 4.007.608 (2004, podaci CIA).

Historija

Glavni članak: Historija Bosne i Hercegovine Historija Bosne i Hercegovine U prvim stoljećima nove ere, područje današnje Bosne bilo je sastavni dio Rimskog Carstva. Većinom su ga naseljavali [Iliri]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako Bizantsko Carstvo, tako i zapadni nasljednici Rima. Slaveni se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, a kraljevine Srbija i Hrvatska vladaju dijelovima Bosne tokom 9. stoljeća. U 11. i 12. stoljeću nad Bosnom gospodari kraljevina Mađarska. Srednjovjekovna bosanska država stiče svoju nezavisnost oko 1200. godine, te se u ovom periodu razvija njen autohtoni bošnjanski narod. Nezavisnost zadržava je sve do dolaska Osmanlija 1463. godine, kad zvanično postaje dio Osmanskog carstva. Tokom osmanske vladavine u Bosni, mnogi Bošnjani odbacuju kršćanstvo i dobrovoljno prelaze na Islam. Istovremeno, Vlasi, odnosno kasniji Srbi se po prvi put pojavljuju u nekim djelovima Bosanskog ejaleta, dok se mnogi Bošnjani katolici iseljavaju u pravcu zapada. Ovaj razvitak demografije, je korijen današnjih naroda Bosne i Hercegovine. Mnogi od Bošnjaka(Bošnjaci su ušli u orijentalni civilizacijski krug) pripadali su bošnjačkom plemstvu, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanskoj Evropi upravo porijeklom iz Bosne (npr. Mehmed-paša Sokolović ili Gazi Husrev-beg). Gazi Husrev-beg U 16. i 17. stoljeću, Bošnjaci su bili sastavni dio osmanske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadali Bošnjacima.Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na Islam su bile vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i feudalne odnose između Bošnjaka i drugih naroda. Osmanski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, Austrije pomiču granicu između Osmanskog carstva i ostale Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, sultan nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovoraju pobunama. Najčuvenija od njih je pobuna Huseina kapetana Gradaščevića 1831. godine. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi. Istovremeno srpski odnosno hrvatski nacionalni pokreti vrše jak pritisak na Bošnjake tako da mnogi Bošnjaci se na osnovi vjere ili nečeg drugog odvaja u srpski odnosno hrvatski nacionalni korpus te broj Srba i Hrvata u Bosni raste. 1831. 1878. godine Bosna, odlukom Berlinskog kongresa, postaje sastavni dio Dvojnog kraljevstva Austro-Ugarske. Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih Južnih Slavena na jugoistoku Evrope. Povod za Prvi svjetski rat bio je atentat u Sarajevu ljeta 1914. godine, kojeg je izveo velikosrpski terorist Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "Mlada Bosna". On je pucao na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu noseću suprugu, koji su tom prilikom i ubijeni. Povod za prvi veliki sukob svjetskih razmjera bio je time pronađen. Mlada Bosna Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske Bosna i Hercegovina ulazi u novonastalu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se od 1929. zove Kraljevina Jugoslavija. Time Bosna i Hercegovina, nakon orijentalizacije i okcidentalizacije, doživljava pojačanu kulturnu i političku dominaciju Beograda, koja se ogledala u raznim segmentima društvenog života. Nakon pojačane europeizacije, industrijalizacije i opće ekspanzije bosanskog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazadaju, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti. Beograda Nakon sloma parlamentarne demokracije i zavođenja kraljevske diktature 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet banovina, čime je Bosna prvi put nakon više od 400 godina formalno podijeljena. Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po velikim rijekama. Vrbaska, Drinska, Zetska i Primorska banovina trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog kralja Aleksandra I potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski identitet. identitet 1939. ugovorom Cvetković-Maček dolazi do stvaranja Banovine Hrvatske, u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz rijeku Savu. Početkom Drugog svjetskog rata pod vodstvom Ante Pavelića, porijeklom iz bosanskog mjesta Bradine, osniva se 14.aprila 1941. godine NDH, u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskih Hrvata sudjeluju kao pripadnici vojske NDH, ustaše,domobrani, dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH. kao npr.Osman Kulenović i Džafer beg Kulenović. Dio Srba bori se na strani četnika, ubijajući Bošnjake, Hrvate, Jevreje i komuniste. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste.četnika Ipak najveći dio Bošnjaka, bosanskih Srba i djelovi bosanskog hrvatskog korpusa aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu Josipa Broza Tita, dajući znatan doprinos Narodno-oslobodilačkoj borbi i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Time se Bosna i Hercegovina može pohvaliti, da je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941-1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka (Neretva, Kozara, Sutjeska, Drvar) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U Mrkonjić Gradu su 25. novembra 1943. godine postavljeni temelji savremene Bosne i Hercegovine, a u Jajcu 29. novembra iste godine na zasjedanju AVNOJ-a i osnove nove, socijalističke Jugoslavije, u sklopu koje je Bosna i Hercegovina bila jedna od šest ravnopravnih republika. Jugoslavije U vremenu od 1945. do početka 1990-ih, Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost. U ovo vrijeme spadaju osnivanje Akademije nauka i umjetnosti BiH, univerziteta u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli, Radiotelevizije Sarajevo, te brojnih drugih nacionalnih i kulturnih institucija. Tokom kasnih šezdesetih godina dolazi do priznavanja Muslimana kao posebne nacionalne jedinice u tadašnjoj zemlji, koji uz Srbe i Hrvate, čine jedan od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Hrvate 1984. godine glavni je grad Republike, Sarajevo, domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara, sportske manifestacije mira i prijateljstva, koja podiže ugled grada i zemlje u inostranstvu. Tokom 1980-ih, godina Sarajevo je, a napose i Bosna i Hercegovina, centar svojevrsne pop kulture u Jugoslaviji. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora (Kusturica, Kenović), a pop i rock-grupe spadaju u najznačajnije u zemlji. Bogata književna tradicija nastavlja se i tokom sedamdesetih i osamdesetih godina u remek-djelima, koja nastavljaju tamo, gdje su nekad stali naši najznačajniji autori kao Ivo Andrić dobitnik Nobelove nagrade za književnost i Meša Selimović. Meša Selimović U oktobru 1991. godine Bosna i Hercegovina izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru 1992. godine. Veliki dio srpskog stanovništva bojkotirao je referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje od strane Ujedinjenih nacija u aprilu 1992. godine, izbija agresija Srbije i Crne Gore, a nedugo nakon toga u junu 1992. godine i agresija Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Već 1991. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogobrojna dokumentacija, među kojom su najznačajniji stenogrami Franje Tuđmana, ali i svjedočenja predsjednika Stjepana Mesića, nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, Ante Markovića, nekadašnjeg premijera SFRJ i mnogih drugih svjedoka vremena. Ante Markovića Rat traje do 1995. godine, u kojem najviše stradaju bošnjaci, nad kojima je počinjen genocid i etničko čišćenje, a manje trpe i Hrvati i Srbi. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa iako istina jeste da je rat vođen između fašista i oslobodilaca. Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju nacionalnu oznaku Musliman. Ante Markovića U američkom gradu Daytonu 21. novembra 1995. sve zaraćene strane u agresiji na BiH potpisuju mirovni sporazum, čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u u Parizu 14. decembra 1995. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u evropskoj porodici država. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko distrikta, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.

Politika

Brčko distrikt Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju federalna republika. Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. godine nakon potpisivanja Dayjtonskog mirovnog sporazuma, koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je Sarajevo. Sarajevo Evropski parlament bira visokog predstavnika. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Paddy Ashdown iz Velike Britanije. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana, iz svakog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 4 godine. Njih izravno bira narod: Federacija bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a Republika Srpska bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik, ali ovo se mijenja svakih osam mjeseci. Predsjedavajuće Vijeća ministara imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Vijeća ministara Parlamentarna skupština je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: Vijeće naroda i Vijeće općina. Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (5 Srba). Predstavnički dom se sastoji od 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju u Federaciji, a jedna trećina u Republici Srpskoj. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti. Europskog suda za ljudska prava Zaposlene osobe sa najmanje 16 godina starosti imaju pravo glasa, dok nezaposleni pravo glasa dobiju sa 18 godina starosti. Neke od političkih stranaka u Bosni i Hercegovini su: Socijaldemokratska Partija BiH, Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, SNSD, Liberalna stranka Bosne i Hercegovine, Stranka za Bosnu i Hercegovinu, Nova hrvatska inicijativa, Srpska demokratska stranka i Srpska radikalna stranka Republike Srpske. U zemlji djeluje i veliki broj nevladinih organizacija, koji stvaraju samo lažni dojam, da se nešto radi na demokratizaciji društva, koje je i deset godina nakon svršetka rata duboko podijeljeno po nacionalnoj, ali i socijalnoj osnovi. Kao i u dobrom dijelu zemalja u tranziciji, i Bosnu i Hercegovinu su zahvatili procesi takozvanih privatizacija i dokapitalizacija, koji za cilj imaju opću pljačku i generalno osiromašenje društva. Kao rezultat svega u današnjem se društvu u Bosni i Hercegovini može uoiti mali, odabarni sloj novovjekih pseudobogataša i velika masa osiromašenih građana, koja se bori za goli život i opstanak.

Politička struktura zemlje

Srpska radikalna stranka Republike Srpske Srpska radikalna stranka Republike Srpske Srpska radikalna stranka Republike Srpske Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon federalne vlade. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po entitetima (Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u Dejtonskom sporazumu 1995. godine, zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog nasilnog etničkog čišćenja lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije lokalnog srpskog stanovništva. Od 1996. godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom drvavnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentalizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su kantoni. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda. Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su općine. Zemlja se sastoji od 137 općina a, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg grada ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na mjesne zajednice. Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svoja četiri tzv. službena grada. To su: Banja Luka, Mostar, Sarajevo, i Sarajevo Republike Srpske. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Sarajevo Republike Srpske sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).

Geografija

Sarajevo Republike Srpske Glavni članak: Geografija Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku Evrope, u zapadnom dijelu Balkana. Ukupna površina zemlje je 51.129 km². Graniči sa Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu (ukupna dužina granice: 932 km), te sa Srbijom i Crnom Gorom na istoku (ukupna dužina granice sa SCG:527 km, od toga 312 km sa Srbijom, 215 sa Crnom Gorom). Na krajnem jugu Bosna i Hercegovina izlazi na Jadransko more, u dužini od 20 km, koji se nalaze na teritoriji općine Neum. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodnog porijekla i uglavnom je čine rijeke Drina, Sava, i Una, te planine kao Dinara na jugozapadu zemlje. Dinara Bosna i Hercegovina se sastoji od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 42.000 km²) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na Hercegovinu, s tom razlikom da je riječ o različitim karakterima tla. Hercegovinu Na sjeveru se planinsko područje spušta u lagano-brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u Panonsku nizinu. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između Neuma i poluotoka Klek izbija i na Jadransko more. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga ka sjeveru, odnosno u slučaju Neretve od sjevera ka jugu, a posebni oblik u krajoliku čine prostrana kraška polja na jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje (Livanjsko polje, Duvanjsko polje, Popovo polje). Popovo polje 13.60% površine Bosne i Hercegovine čini plodna zemlja, a samo 2.96% zemlje se upotrebljava za poljoprivredu, dok je 83.44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U prirodne resurse Bosne i Hercegovine ubrajaju se: ugljen, željezo, boksit, mangan, bakar, krom, cink, te svakako drvo i znatne vodene mase. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2.386 m), dok je najniži dio zemlje na razini mora. Rijetki zemljotresi i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. Među najvažnije probleme prirode spadaju onečišćenost zraka iz industijskih postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i veliko krčenje šuma. zemljotresi Klima Bosne i Hercegovine je umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i hladnim zimama. Područja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge žestoke zime. Primorje i jug zemlje mogu se pohvaliti blagim kišovitim zimama. Glavni grad zemlje je Sarajevo (ca. 500.000 stanovnika), a od većih gradova valja izdvojiti: Banja Luku, Tuzlu, Mostar, Zenicu, Bihać, Prijedor, Brčko, Bijeljinu, Travnik, Trebinje, Doboj i Livno.

Privreda

Glavni članak: Privreda Bosne i Hercegovine Privreda Bosne i Hercegovine Privreda Bosne i Hercegovine Privreda Bosne i Hercegovine Uz Makedoniju, Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u SFRJ. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine ratovanja uništile su bosansku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995., proizvodnja se malo oporavila 1996-98., ali rast se znatno usporio 1999. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine 1990. godine. Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede, jer iako oba entita obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike se ne bave sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim segmentima društva. Prema procjenama iz 2003. godine BDP iznosi otprilike $24.31 milijardi, a raste 3,5% godišnje. BDP po glavi je $6.100. Po sektoru, 13% BDPa otpada na poljoprivredu, 40.9% na industriju, te 46.1% na servisne djelatnosti. 40% radnika je nezaposleno. Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine su: žito, kukuruz, te razne vrste voća i povrća. Glavne industrijske grane su: proizvodnja čelika, ugljena, željeza, automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja duhana, namještaja i prerada nafte. Glavni partneri za izvoz su Italija (29%), Hrvatska (18.5%), Njemačka (17.3%), Austrija (9.3%) i Slovenija (6.7%). Glavni partneri za uvoz su Hrvatska (24.3%), Slovenija (15.5%), Njemačka (13.6%), Italija (12%), Mađarska (7.6%), i Austrija (6.6%).

Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Bosne i Hercegovine Stanovništvo Bosne i Hercegovine Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 44% Bošnjaka, 31% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 2% kao Ostali. Religijska podjela je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani. Podaci su se otad znatno promijenili, jer je u ratu poginulo između do 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje promijenila je mjesto boravka. Prema podacima američke agencije CIA iz 2000. godine, u BiH je živjelo 52% Bošnjaka, 35.1% Srba, 14.3% Hrvata i 0.6% Ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004. godine, Bosna i Hercegovina ima otprilike 4.007.608 stanovnika. Prema domaćim procjenama u Federaciji Bosne i Hercegovine živi 2.318.972 ljudi, a u RS 1.490.993. Stanovništvo Bosne i Hercegovine Službeni jezici Bosne i Hercegovine su bosanski, hrvatski i srpski. Prema vjesrkoj pripadnsoti stanovnici Bosne i Hercegovine se dijele na: muslimane 40%, pravoslavne 31%, katolike 15%, te 14% na pripadnike ostalih vjeroispovjesti. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6 je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti. Prosječna starost stanovika zemlje iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godina. Stanovništvo raste otprilike 0.45% godišnje. Ipak bez zvaničnog popisa ne može se pouzdano reći, koliko Bosna i Hercegovina ima stanovnika. Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini je napravio socioekonomsku analizu[http://www.eured-bih.org/eng/documents/SEA&SWOT/NWSEA&SWOTloc.pdf] za sjeverozapadnu Bosnu, koja se po definicijama analize sastojala od: Livanjskog, Srednjobosanskog, Unsko-sanskog, te područja Republike Srpske zapadno od Brčko distrikta. Prema procjenama analize, u cijelom tom području živi samo 1.101.704 ljudi, što bi značilo da je broj stanovnika Republike Srpske vjerovatno značajno manji od 1,5 miliona, kako to rado tvrdi službena Banja Luka.

Kultura

Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje Balkana, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i suvremene medije. Bosna i Hercegovina je uz Mađarsku, jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne Nobelove nagrade: Vladimir Prelog dobio ju je za hemiju, a i Ivo Andrić za književnost. Glavni grad Sarajevo je bio domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara, koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva. 14. Zimskih olimpijskih igara Muzika Bosne i Hercegovine ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak sevdalinka, ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi turske riječi "sevdah" - ljubav. U bivšoj Jugoslaviji Bosna i Hercegovina se izdavajala čitavim nizom veoma uspješnih pop i rock formacija, među kojima su: "Indexi", "Bijelo dugme", "Ambasadori", "Teška industrija", "Plavi orkestar", "Crvena jabuka", "Zabranjeno Pušenje", "Merlin", "Hari Mata Hari" bile najpopularnije. Osim vokalno-instrumentalnih sastava treba spomenuti i pjevače zabavne muzike, koji i danas pripadaju samom vrhu domaće zabavne muzike kod nas. Tu se ubrajaju: Kemal Monteno, Zdravko Čolić, Davorin Popović, Seid Memić Vajta, Neda Ukraden, Jadranka Stojaković, Mahir Paloš, Jasna Gospić, Alma Čardžić, a među novim zvijezdama ističu se: Fuad Backović Deen, Mija Martina, Selma Bajrami, Igor Vukojević, Boris Režak, Al Dino, Tinka Milinović i drugi. Iz Bosne i Hercegovine porijeklo vuku i: Sragan Stojnić, Ibrica Jusić, Krunoslav Slabinac, Bisera Veletanlić, Senka Veletanlić, Ivo Fabijan, Boris Novković, Ivan Mikulić, Romana, "Feminem", Ružica Čavić. Bosna i Hercegovina je i jedna od prvih zemalja alternativne i urbane kulture u regiji, koja se može pohvaliti veoma kreativnom i mladom scenom. Ovdje u prvom redu valja spomenuti našeg najpoznatijeg hip-hop pjevača Edina Osmića, poznatijeg kao Edo Maajka, čija slava prelazi i područje Balkana. Edo Maajka Narodna i tradicionalna muzika, te folklor obojen raznim etno-motivima balkanske i orjentalne muzike čine bosansku muzičku scenu još raznovrsnijom i unikatnijom. Prvu ligu pjevača narodne i tzv. novokomponovane muzike kod nas čine: Halid Bešlić, Halid Muslimović, Haris Džinović, Hanka Paldum, Šemsa Suljaković, Fahreta Jahić alias Lepa Brena, Ferid Avdić i drugi, koji uživaju u velikoj popularnosti, ne samo kod nas, nego i u svim zemljama regije. Bosna i Hercegovina ipak je najviše ponosna na svoje interpretatore tradicionalne gradske ljubavne pjesme sevdalinke, koji su rasli u okrilju nekadašnjeg ansambla muzičkog programa Radiotelevizije Sarajevo. Sa valova radija svoje su velike karijere u bivšoj Jugoslaviji počeli šampioni sevdalinke, kao što su: Zaim Imamović, Safet Isović, Nada Mamula, Beba Selimović, Zehra Deović, Nedžad Salković, a danas zvuke sevdalinke svijetom pronose veoma uspješni ansambli poput mostarkog "Mostar Sevdah Reunion"a. "Mostar Sevdah Reunion" Bosansko-hercegovačku književnost čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. Ivo Andrić je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti 1961. godine za "kompletan književni opus o historiji jednog naroda". Vrhunac tog rada je bio roman "Na Drini Ćuprija". U sam vrh literarnog stvaralaštva kod nas spadaju i autori: Meša Selimović (Derviš i smrt, Tvrđava), Ivan Franjo Jukić, Isak Samokovlija, Petar Kočić, Hamza Humo, Svetozar Ćorović, Hasan Kikić,Branko Ćopić, Nedžad Ibrišimović, Ibrahim Kajan, Miljenko Jergović, Aleksandar Hemon i mnogi drugi velikani. Od pjesnika bosanskog porijekla najpoznatiji je Aleksa Šantić, ali i Musa Ćazim Ćatić, Antun Branko Šimić, Jovan Dučić, Mehmedalija Mak Dizdar, Skender Kulenović, Abdulah Sidran, Izet Sarajlić i drugi. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se Alhamijado književnost. Alhamijado književnost Važno je spomenuti da je prisutnost triju vjera u Bosni i Hercegovini imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. Sarajevo je jedini grad pored Jeruzalema, koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat Zemaljskog muzeja u Sarajevu je sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španjolske. Orjentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom agresije na BiH 1992-1995. Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti Begovu džamiju i Carevu džamiju u Sarajevu, Aladža džamiju u Foči, Ferhadija džamiju u Banja Luci, džamije u Mostaru, Travniku i Livnu, te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: Stari most u Mostaru, Most Mehmeda paše Sokolovića u Višegradu, Arslanagić most uTrebinju, te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci Bistrici u Livnu. Livnu Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani franjevačke provincije Bosna srebrena u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru. franjevačke provincije Bosna srebrena Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u Italiji, Francuskoj i Dalmaciji. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Tuzli, Trebinju, Livnu i Bosanskoj Krupi. Novovjeki crkveni objekti po gradovima manjeg bh. entiteta danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice, te bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Bosanskoj Krupi Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na bosansko-hercegovački film. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi "Kozara", "Sutjeska", "Bitka na Neretvi", "Valter brani Sarajevo"). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izričaj. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara. bosansko-hercegovački film Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se pojačano budi i otprve donosi fantastične rezultate. Filmski režiser Danis Tanović je 2002. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film "Ničija zemlja" u kategoriji najbolji strani film. Veliku popularnost imao je i film Pjera Žalice "Gori vatra", kao i njegov sljedeći projekt, film "Kod amidže Idriza". Slično je i sa filmom "Ljeto u Zlatnoj Dolini" Srđana Vuletića, koji na internacionalnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film "10 minuta" režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. godine. 10 minuta U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banja Luci. Dnevni avaz je najtiražniji list u zemlji i mješavina dnevnika i tabloida, Oslobođenje baštini bogatu tradiciju političkog novinarstva kod nas, dok su banajlučke Nezavisne novine jedinstven glas angažiranog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i vrijedni primjerci sedmičnih političkih magazina, među kojima su [http://www.bhdani.com BH Dani] svakako na prvom mjestu, a slijede ih Slobodna Bosna i Ljiljan, koji su zbog niza afera i niskih političkih igara zadnjih godina izgubili na kredibilitetu kod ozbiljnih čitatelja. Veoma su popularni i tabloidi, koji donose aktualne priče o aferama i ljubavima iz života slavnih, među kojima je sarajevski As već desetljećima prvi, a u stopu ga prate i Express i Max. Magazini namijenjeni isključivo ženskoj čitateljskoj publici su: Azra i Gracija, a rado se čita i zagrebačka Glorija, koja ne rijetko donosi i priče iz bosanskog visokog društva. 10 minuta Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem [http://www.pbsbih.ba], koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHTV 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije FTV u Federaciji i Televizije Republike Srpske RTRS u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti OBN, NTV Hayat i TV Pink, koje se mogu pratiti u cijeloj zemlji, a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar). Kablovska televizija odnosno satelitska televizija u Bosni i Hercegovin imaju također veliki broj poklonika, a najradije se prate televizijski programi susjednih zemalja, zabavni programi iz Njemačke i Italije, informativni programi engleskog govornog područja, kao i gotovo sve vrste muzičkih programa, uključujući i novu multinacionalnu televiziju MTV Adria, u kojoj Bosna i Hercegovina također učestvuje. MTV Adria Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, što ni ne čudi, ako se zna, da je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima (npr. isključivo informativni program, program klasične muzike, jazza ili filmske muzike) u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

Sport

Sarajevski Košarkaški klub Bosna je 1979. godine pobijedio Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. Fubalski klub Sarajevo i Nogometni klub Željezničar su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanski sportaši su, Asim Ferhatović, Ivica Osim, Mirza Delibašić, Safet Sušić, Svetlana Kitić i Razija Mujanović.

Relevantni članci

- Komunikacije u Bosni i Hercegovini
- Prijevoz u Bosni i Hercegovini
- Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine
- Vanjski poslovi Bosne i Hercegovine
- Vojska Bosne i Hercegovine

Vanjski linkovi

- [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u "World Factbook 2004"]
- [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine]
- [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]
- [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini]
- [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] Category:Domaće teme Category:Države Svijeta Category:Bosna i Hercegovina Category:Bošnjačke teme Category:Mediteran ja:ボスニア・ヘルツェゴビナ ko:보스니아 헤르체고비나 ms:Bosnia dan Herzegovina th:ประเทศบอสเนียและเฮอร์เซโกวีนา zh-min-nan:Bosna kap Hercegovina

Rijeka Bosna

Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište. Protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana i istoričari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi više rukavaca, ada i okuka. Rijeka Bosna je duga 273km, duboka je 1-3m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100m³/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u avgustu i septembru. Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja. Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od Modriče gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: Željeznica (26,9km), Miljacka (35,9km), Krivaja (101km), Spreča (137,5km) i Stavnja (30,4km) sa desne strane, a Fojnička rijeka (46km), Lašva (49,4km) i Usora (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim Spreče. Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, Bogatić, izgrađena je poslije 2. svejtskog rata na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460km² sa srednjom nadmorskom visinom od 640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama. Dolina Bosne spaja Panonsku niziju sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Bihaću dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Višegrad-Sarajevo. Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast Bosne i Hercegovine i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovići, Žepče, Maglaj, Doboj, Modriča i Bosanski Šamac. Bosna, rijeka Bosna, rijeka

KK Bosna

Košarkaški Klub Bosna, Sarajevo

RK Bosna

Rukometni klub "Bosna" je klub iz Visokog, osnovan je 9.2.1954. godine. right

Historijat

Osvojena takmičenja i uspjesi

Igrači

Dvorana

Vanjski linkovi

NK "Bosna"

Nogometni klub "Bosna" je klub iz Visokog. Visokog Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. godine kada se formira i prvi nogometni klub Jadran. 1934. god. formira se i drugi nogometni klub Radnički . 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Za ovaj klub vezani su i najbolji rezultati po pitanju nogometa. 1963. klub je ušao u II nogometnu ligu tadašnje države. Agresija na zemlju samo je na trenutak prekinula aktivnosti u ovom klubu. 1993. godine počinje okupljanje, da bi 1994. klub na prvom državno prvenstvu u Zenici osvojio 3. mjesto. U sezoni 1995/96. "Bosna" osvaja prvo mjesto u Drugoj ligi sjever, a u Prvoj nogometnoj ligi u sezoni 1996/97. osvaja treće mjesto. Kao vrhunac u sezoni 1997/98. osvaja prvo mjesto, a play off-u osvaja 3. mjesto.Iste sezone klub osvaja i KUP BIH kao i Super kup! Nažalost, politička previranja u savezu, razni lobiji su spriječili održavanje play-off-a te godine, te je tako "Bosna" izgubila jedinstvenu šansu da izađe u Evropu, shodno tome nepovratno su propala sva ulaganja u klub (izgradnja stadiona, štampanje žutih majica, dovođenje novih igrača) te godine, te je tako Bosna doživjela finansijski krah od kojeg se još oporavlja. Danas se Bosna nakon finansijskog kraha poslije osvojene titule nalazi u Prvoj Ligi BiH te zauzima gornji vrh tabele. Želja je da se "Bosna" Visoko vrati na stare staze slave, te da se priključi Premijer Ligi BiH, te shodno tome izvršena je reorganizacija samog kluba te podmlađivanje sastava (većina igrača su prošli sve selekcije "Bosne").

Osvojena takmičenja

- 1997/1998. Prvak Premijer Lige NSBIH
- 1998/1999. Osvajači Kupa BiH
- 1998/1999. Osvajači Super Kupa BiH 1994

Stadion

Stadion Luke bb
71300 Visoko
Tel.: (0 32) 73 85 50
Kapacitet: 3500 Mjesta
Boja Tima: Žuto-Ljubičasta
Slike stadiona: [http://www.visoko.co.ba/s-nkbosna.jpg] [http://www.stadionwelt.de/stadionwelt_stadien/templates/stadionlisten/bosnien_herzegowina/luke/100.jpg] [http://www.stadionwelt.de/stadionwelt_stadien/templates/stadionlisten/bosnien_herzegowina/luke/110.jpg] [http://www.stadionwelt.de/stadionwelt_stadien/templates/stadionlisten/bosnien_herzegowina/luke/120.jpg]

Navijači

1994 1994 1994 1994 Navijači NK "Bosna" se zovu Demoni. Nastali su prije rata pod imenom "Bloddy Demons", poslije rata ponovo se organizuju navijačka okupljanja ali pod novim imenom "Demoni" koje je ostalo sve do danas. Najaktivniji su bili tokom 97 pa sve do 2000, kasnije su se ograničili na manja okupljanja. Danas skoro i da nema većih okupljanja, iako se situacija popravlja u posljednje dvije godine te se bilježi postepeno oživaljavanje ove navijačke skupine. Category: Bh. nogomet

קבוע פיזיקלי

קבוע פיזיקלי הוא גודל פיזיקלי שאינו משתנה. ערכו הידוע של קבוע פיזיקלי תלוי ברמת הדיוק של המדידה הנערכת (להבדיל מקבוע מתמטי, שערכו הידוע הוא תוצאה של חישוב). במדע מתקיימים קבועים פיזיקליים רבים. עם הנודעים שבהם נמנים מהירות האור בריק, קבוע הכבידה, קבוע פלאנק, קבוע בולצמן ומספר אבוגדרו. קבועים מסוג נוסף הם גדלים כגון מסה ומטען של חלקיקי יסוד (כגון מטען האלקטרון, מסת הפרוטון ועוד). בשנת 1937 העלה הפיזיקאי פול דיראק את ההשערה שקבועים פיזיקליים משתנים (קטנים) יחסית לגילו של היקום. השערה זו טרם הוכחה בניסוי, אך הוכח שאם היא נכונה הרי מדובר בשינוי זעיר ביותר. רבים מהערכים של הקבועים תלויים ביחידת המידה שבה הם מוצגים. קבועים שאינם תלויים ביחידת המידה הם קבועים חסר ממד. קטגוריה:פיזיקה
- ja:物理定数 ko:물리 상수

Pozycjonowanie Online Casinos witaminy gry zr�czno�ciowe programy

:: RELATED NEWS ::

Solopaca spumante
Il Solopaca spumante è un vino DOC la cui produzione è consentita nella provincia di Benevento.

Caratteristiche organolettiche

- colore: paglierino chiaro-spuma fine e persistente.
- odore: vinoso, caratteristico.
- sapore: tipico, sapido.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagione, volume in ettolitri
- Benevento (1995/96) 157,05 DOC la cui produzione è consentita nella provincia di Trento.

Caratteristiche organolettiche

- colore: giallo paglierino con riflessi verdognoli.
- odore: caratteristico, gradevole, delicato.
- sapore: fresco, armonico, talvolta morbido.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagione, volume in ettolitri
- nessun dato disponibile

Sorni rosso
Il Sorni rosso è un vino DOC la cui produzione è consentita nella provincia di Trento.

Caratteristiche organolettiche

- colore: rosso rubino più o meno intenso.
- odore: delicatamente profumato.
- sapore: armonico, morbido, caratteristico.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagione, volume in ettolitri
- nessun dato disponibile DOC la cui produzione è consentita nella provincia di Trento.

Caratteristiche organolettiche

- colore: rosso rubino più o meno intenso.
- odore: delicatamente profumato.
- sapore: armonico, morbido, caratteristico.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagione, volume in ettolitri
- nessun dato disponibile

Squinzano rosato
Lo Squinzano rosato è un vino DOC la cui produzione è consentita nelle province di Brindisi e Lecce.

Caratteristiche organolettiche

- colore: dal rosso rubino chiaro al cerasuolo tenue.
- odore: vinoso e delicatamente profumato, caratteristico.
- sapore: sapido, fine e vellutato.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagione, volume in Read More...

Squinzano rosso
Lo Squinzano rosso è un vino DOC la cui produzione è consentita nelle province di Brindisi e Lecce.

Caratteristiche organolettiche

- colore: rosso rubino più o meno intenso con eventuali riflessi arancioni se invecchiato.
- odore: vinoso, etereo, caratteristico, intenso.
- sapore: pieno, asciutto, robusto ma vellutato, armonico.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagion

Read More...

Squinzano rosso riserva
Lo Squinzano rosso riserva è un vino DOC la cui produzione è consentita nelle province di Brindisi e Lecce.

Caratteristiche organolettiche

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia,

Read More...

Taburno bianco
Il Taburno bianco è un vino DOC la cui produzione è consentita nella provincia di Benevento.

Caratteristiche organolettiche

- colore: paglierino più o meno intenso.
- odore: delicato, gradevole, caratteristico.
- sapore: asciutto, fresco.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagione, volume in ettolitri
- Benevento (1994/95) 69,86
- Benevento (1995

Taburno novello
Il Taburno novello è un vino DOC la cui produzione è consentita nella provincia di Benevento.

Caratteristiche organolettiche

- colore: rosso rubino più o meno intenso.
- odore: caratteristico, fruttato, vinoso.
- sapore: rotondo, poco tannico.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagione, volume in ettolitri
- Benevento (1994/95) 446,74
- Benevento

Taburno rosso
Il Taburno rosso è un vino DOC la cui produzione è consentita nella provincia di Benevento.

Caratteristiche organolettiche

- colore: rosso rubino più o meno intenso.
- odore: vinoso, netto.
- sapore: asciutto, pieno.

Cenni storici

Abbinamenti consigliati

Produzione

Provincia, stagione, volume in ettolitri
- Benevento (1994/95) 317,66
- Benevento (1995/96) 1139,32